Analiza i upravljanje rizikom kod transakcija spajanja i preuzimanja

     U utorak, 09. ožujka 2010. održano je predavanje u organizaciji Financijskog Kluba na temu „Analiza i upravljanje rizicima pri transakcijama spajanja i preuzimanja“. Predavanje je održao Vladimir Benić, analitičar u sektoru investicijskog bankarstva u Privrednoj banci Zagreb koji je ujedno i jedan od osnivača Financijskog kluba.

     Vladimir Benić diplomirao je 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije, nakon čega se zapošljava u PBZ-u kao dio tima za financijsko savjetovanje na poslovima spajanja i preuzimanja poduzeća. Sudjelovao je na brojnim analizama tržišta i poduzeća, due dilligence procesa, procjena vrijednosti poduzeća i analizama projektnog financiranja. Objavio je rad Komparativna analiza likvidnosti tržišta kapitala Hrvatske i zemalja regije u časopisu Financijska teorija i praksa te se često pojavljuje kao gost predavač na Ekonomskom fakultetu i visokoj poslovnoj školi Libertas.

     Vladimir Benić, Analiza i upravljanje rizikom kod transakcija spajanja i preuzimanjaSamo predavanje bilo je podijeljeno na dva dijela; prvi dio općenito o poslovima spajanja i preuzimanja a drugi dio o upravljanju rizikom, nakon čega je uslijedio zanimljivi case study. Nakon uvodnog dijela o spajanjima i preuzimanjima Benić je istaknuo kako je jedini razlog zašto poduzeća ulaze u poslove spajanja i preuzimanja da osvoje tržište. Pritom je iznio primjer poduzeća InBev koje je kao najveća svjetska pivovara 1994 godine, u vrijeme nepovoljno za ulaganje u Hrvatskoj,  kupila Zagrebačku pivovaru u nakani da osvoji hrvatsko tržište, koje je u tom trenutku tek u počecima ali i sa iznimnim potencijalom. Strateški su napravili odličan posao jer su osim osvajanja tržišta preko domaće marke, gurali vlastite prozivode te na taj način još jače ostvarili svoj utjecaj na domaće tržište. Prilikom razgovora o motivima spajanja i preuzimanja istaknuo je kako je sinergija najčešće upotrebljavan i zloupotrebljavan razlog spajanja i preuzimanja. U drugom djelu predavanja iznio je teorijski okvir upravljanja rizikom istaknuvši faze procesa spajanja i preuzimanja i indetifikacije rizika u svakoj od faza. Zaključio je kako su spajanja i preuzimanja najriskantniji put kod ostvarivanja razvoja poduzeća.

     Na samom kraju predavanja Benić je pripremio case study za sve koji su sudjelovali na predavanju. Case se temeljio na stvarnoj situaciji koju je predavač prilagodio i predstavio na pomalo drugačiji način. Radilo se o privatizaciji državnog poduzeća Elektroprivreda u Crnoj Gori, točnije o prodaji 18% vladinog udjela u navedenom poduzeću. Istaknuo je brojne pretpostavke i kontekste same privatizacije te nas je upozorio na niz detalja vezano uz transakciju. Morali smo obratiti pažnju na tehničke detalje transakcije, na zahtjeve crnogorske vlade o potrebnim ulaganjima i o željama o ostvarenom profitu, na rok od 5 godina u kojem moramo odlučiti hoćemo li nastaviti sa poslovanjem i otkupiti i preostali vladin udio te tako steći kontrolni paket dionica ili ćemo se povući iz posla nakon čega bi nam vlada ponudila otkup našeg paketa. Također, morali smo obratiti pažnju na socio-ekonomsko-političku situaciju u zemlji, na problem korupcije kao i na moguće kulturološke prepreke. Naime, mi smo predstavljali poduzeće iz Turske. Na taj način religija predstavlja temeljnu prepreku pri ostvarenju ovakve transakcije jer crnogorskoj vladi ne bi bilo u interesu prodati ključnu domaću industriju poduzeću iz islamskog svijeta. Nakon razmatranja svih detalja morali smo procijeniti i identificirati rizike te potom donijeti i argumentirati odluku. Bilo je podijeljenih mišljenja, no ustanovili smo da je rizik ulaska u transakciju prevelik zbog navedenih vjerskih razlika. U pravom svijetu transakcija je obavljena na taj način da je udio prodan talijanskom poduzeću koje je unatoč lošijoj ponudi od grčkog poduzeća uspjelo ostvariti transakciju. Stoga, nije uvijek najbitiniji poslovni aspekt, vrlo često je potrebno uzeti u obzir i mnoge druge okolnosti (bilo vjerske, bilo političke) kako bi se mogla donijeti ispravna poslovna odluka.

     Sažetak predavanja možete preuzeti ovdje.

Odgovori