Komentar na Strategiju upravljanja javnim dugom 2017. – 2019.

Javni dug opće države [1] krajem 2015. godine dosegnuo je razinu od 289,6 milijardi kuna, što znači da je u razdoblju od 2008. do 2015. gsamo javnih financija, već cjelokupnog gospodarstva te možemo reći da je Hrvatska i više nego priželjkivala Strategiju za upravljanje javnim dugom.

Strategija za upravljanje javnim dugom donesena je u siječnju 2017. godine, a kao osnovni strateški cilj navodi smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. godine. U ovom osvrtu usredotočit ću se prije svega na projekcije kretanja i osnovne ciljeve te smjernice upravljanja javnim dugom u razdoblju 2017.- 2019., koje su podijeljene u 5 točaka:

  1. Jačanje pravnog i institucionalnog okvira upravljanja javnim dugom
  2. Ublažavanje rizika refinanciranja i smanjenja udjela kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu
  3. Ublažavanje valutnog rizika javnog duga
  4. Ublažavanje kamatnog rizika javnog duga
  5. Povećanje transparentnosti javnog duga i zaduživanja

Za početak, možemo uočiti da se Ministarstvo u ovoj strategiji usredotočilo na iskorištavanje trenutnih povoljnih uvjeta na financijskim tržištima, na aktiviranje državne imovine odnosno privatizacijskih primitaka te na povećanje transparentnosti zaduživanja. Sama transparentnost zaduživanja izuzetno je važna, povećava povjerenje građana u državu, ali prije svega povećava kredibilitet države na financijskim tržištima, odnosno utječe na poboljšanje kreditnog rejtinga. Na sljedećoj tablici možemo vidjeti obveze i izvore financiranja državnog proračuna do 2019. godine.

Račun financiranja državnog proračuna – obveze i izvori

 

Možemo primijetiti da država kreće nešto intenzivnije koristiti obveznice i udaljavati se od financiranja kreditima od poslovnih banaka što zasigurno predstavlja napredak. Pohvalno je što se iskorištavaju povoljni uvjeti na financijskim tržištima, poput izdavanja obveznica uz izuzetno niske stope i dulje rokove otplate, ali strategija se nikako ne smije temeljiti samo na tome. Uvjeti na financijskim tržištima su cikličke prirode i razdoblje niskih stopa sigurno neće trajati zauvijek, a javni dug neće i ne može biti održiv bez strukturalnih promjena na rashodovnoj strani državnog proračuna.

Ublažavanje valutnog i kamatnog rizika također su izuzetno bitne smjernice strategije. Hrvatski javni dug uglavnom je denominiran u eurima (65 %) pa je izložen valutnom riziku, a strategijom se predviđa daljnji rast kunske komponente u ukupnom dugu kroz primarne emisije na domaćem tržištu. U 2017. je već došlo do izdanja kunskih obveznica, a i obveze po dolarskom dugu su prebačene u eurske što zasigurno smanjuje valutni rizik. Stoga, iako je uklanjanje valutnog rizika dugoročan proces, napore u ublažavanju istoga već možemo primijetiti. Što se tiče kamatnog rizika, više od 86 % dugoročnih obveza čine instrumenti s fiksnom kamatnom stopom pa taj rizik nije toliko izražen.

Za kraj, možemo zaključiti da je Ministarstvo ovom strategijom postavilo dobre polazne smjernice za upravljanje javnim dugom. Fiskalna konsolidacija, iskorištavanje povoljnih uvjeta na financijskim tržištima, transparentnost i privatizacijski primici zaslužuju biti temelj ove strategije. Unatoč tome, sigurno ima još prostora za daljnju razradu strategije- pogotovo u dijelu aktiviranja državne imovine, odnosno privatizacijskih primitaka. Sve u svemu, hrvatsko gospodarstvo je vapilo za ovakvim dokumentom te sigurno predstavlja pomak u upravljanju javnim financijama i polazišnu točku za efikasnijim upravljanjem održivošću javnog duga.

 

[1] javni dug opće države-  ukupna zaduženost države prema domaćim ili inozemnim vjerovnicima u određenom trenutku; označava kumulirani deficit proračuna na svim razinama na kojim država prikuplja i troši sredstva (državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica, te izvanproračunskih fondova

Leonarda Ostrički

 

Literatura:

Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2017) Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.- 2019. Zagreb

Bajo A. i Primorac M. (2017) Tko čeka taj dočeka- nakon šest godina ponovno imamo Strategiju upravljanja javnim dugom. Institut za javne financije [online]. Dostupno na: http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/aktualni-osvrti/109/tko-ceka-taj-doceka-nakon-sest-godina-ponovno-imamo-strategiju-upravljanja-javnim-dugom/1200/

http://www.mfin.hr/