Monetarni suverenitet i euro

Prilikom donošenja odluke o uvođenju eura trebat će odgovorit na pitanje kako Hrvatska vidi budućnost svoje vlastite monetarne politike. Točnije trebat ćemo ocijeniti koliki će biti troškovi gubitka monetarnoga suvereniteta. U ovome eseju analizirat ćemo tri ključna čimbenika za donošenje odluke o budućnosti suverene monetarne politike. Kroz prizmu deviznog tečaja analizirat ćemo ograničenost monetarne politike, preko fiskalne politike analizirat ćemo moguće načine izlaska iz recesije te uspoređivanjem poslovnih ciklusa RH i EU otkrit ćemo postoji li kompatibilnosti hrvatskog gospodarstva i eurozone.

DEVIZNI  TEČAJ

Devizni  tečaj predstavlja omjer po kojemu se dobra između dvije zemlje razmjenjuju (vidi više na Devizni tečaj). Ako pretpostavimo da je 1 euro= 7 kuna, a da jedna žvakača guma košta 1 kunu tada za 1 euro možemo kupiti 7 žvakačih guma. Ukoliko dođe do deprecijacije kune (smanjenje vrijednosti kune naspram eura) novi tečaj će iznositi 1 euro=10 kuna. U tom trenutku  ćemo za 1 euro moći kupiti 10 žvakačih guma koje koštaju 1 kunu. Ovaj banalni primjer možemo vrlo lako preslikati na cijelu ekonomiju (vidi više na Malo otvoreno gospodarstvo). Što je kuna slabija naspram eura to su naša dobra jeftinija u eurozoni. Budući da će naša dobra sa slabljenjem kune biti relativno jeftinija od domaćih dobara u zemljama eurozone, hrvatski će se izvoz povećati, a onda ujedno i BDP-e.

Graf 1 Kretanje nominalnoga dnevnog tečaja EUR/HRK; izvor: HNB

Graf 1. prikazuje kretanje realnoga tečaja euro/kuna od 2001. do 2016. godine. Kako možemo primijetiti na grafu, dolazi do malih fluktuacija tečaja koje nisu dovoljne za ideju izloženu u prvom odlomku. Postavlja se pitanje zašto HNB nije napravio devalvaciju kune, posebice u vrijeme krize, kako bi došlo do povećanja izvoza što bi vodilo bržem oporavku?

Glavni razlog je euroiziranost zemlje. 57% izdanih kredita RH su u stranoj valuti (radi jednostavnosti u nastavku ćemo govoriti euro, ali može biti bilo koja strana valuta. Princip je isti.). To znači da su se ljudi zadužili u eurima kod banaka, a da mjesečne rate otplaćuju u kunama u visini preuzete obveze u eurima i to po tekućem deviznom tečaju između eura i kune. U suštini to znači da slabljenje kune znači veće rate za kredit svaki mjesec. Konačni rezultat bi bio vrlo sličan švicarskom franku, doduše s manjim intenzitetom i u kontroliranijim uvjetima.

Dužnik

Iznos duga Mjesečna rata duga u eurima devizni tečaj prije devalvacije Mjesečna rata duga u kunama prije devalvacije devizni tečaj nakon devalvacije Mjesečna rata duga u kunama nakon

devalvacije

Marko (građanin) 100 10 1 = 7,5 kn 75 kn 1 = 10 kn 100 kn
Republika Hrvatska 10 000 1000 1 = 7,5 kn 7 500 kn 1 = 10 kn 10 000 kn

Tablica 1 Utjecaj devalvacije kune na osobne i državne financije; izrada autora

U tablici 1. prikazan je utjecaj devalvacije kune na osobne i na državne financije. Primjećujemo da su mjesečne rate za privatne kredite veće nakon devalvacije što će predstavljati pritisak na budžete građanstva. Važno je naglasiti da će jednako tako državne financije biti pogođene devalvacijom što  će rezultirati većim kamatnim troškovima na državne dugove te u potencijalnim rezanjima javnih usluga ili povišenju poreza kako bi se prikupio potreban novac za financiranje duga.

Upravo iz gore navedenih razloga jako je sužen prostor za monetarnu politiku HNB. Zbog stalne težnje očuvanju stabilnosti tečaja kune prema euru, mogućnost monetarne politike u RH  je ograničen.

FISKALNA POLITIKA

Postoje dva načina da se zemlja izvuće iz krize. Prvi način je monetarna politika. U RH monetarna politika je vrlo ograničena zbog razloga navedenih u odjeljku Devizni tečaj te će s ulaskom u eurozonu nestati mogućnost da RH samostalno provodi monetarnu politiku. Zbog toga je u Hrvatskoj već duže vrijeme veći naglasak na fiskalnoj politici, a u budućnosti će biti i veći. Glavni instrumenti fiskalne politike su smanjenje poreza i povećavanje državne potrošnje. Kako bi bilo koju od tih mjera usred krize mogli provesti potrebna vam je niska razina zaduženosti. Neka su proračunski rashodi države 100, a proračunski prihodi 100 za ne krizno vrijeme.  Pretpostavimo sada da je došla kriza te da su prihodi proračuna, zbog slabljenja gospodarstva, pali za 10 i sada iznose 90. To znači da se država već bez dodatne državne potrošnje mora zadužiti za 10. Recimo sada da država želi povećati potrošnju za 20 kako bi stimulirala gospodarsku aktivnost. To znači da će sada državni rashodi iznositi 120, a prihodi 90 tj. država će se zadužiti za 30.

Što vam je niži udio duga u BDP-u lakše će te se i povoljnije (jer od vas prijeti manji rizik od nemogućnosti vraćanja duga) zadužiti na tržištu. Dug opće države u 2018. godini iznosio je 74,8% BDP-a.  Zbog mehanizma izlaska iz krize uz pomoć fiskalne politike bitno je održavati razinu javnoga duga na niskoj razini.

Graf 2 Cikličnost fiskalne politike u Hrvatskoj; izvor: HNB

Graf 2. Prikazuje djelovanje fiskalne politike u RH između 2004. i 2016. godine. Primjećujemo da se u to vrijeme fiskalna politika ponašala više prociklički nego protuciklički. Procikličko ponašanje znači da u trenutku ekspanzije gospodarstva vi potičete rast gospodarstva većom potrošnjom, dok protuciklička politika je kada u trenutku ekspanzije gospodarstva smanjujete državnu potrošnju kako bi spriječili prekuhavanje ekonomije. RH će u budućnosti, ako želi učinkovitije koristiti fiskalnu politiku, morati početi primjenjivati protucikličnu politiku.

USKLAĐENOST POSLOVNIH CIKLUSA

S ulaskom RH u eurozonu na Hrvatsku će direktno utjecati monetarna politika Europske Središnje Banke (ECB).  Zbog toga je bitno utvrditi jesu li su poslovni ciklusi (razdoblja recesija i ekspanzija) Hrvatske i drugih zemalja članica usklađeni. Banalno rečeno, jeli u RH kriza onda kada je i u Njemačkoj, Francuskoj etc. Taj pokazatelj nam je bitan jer nam on govori o djelotvornosti politike ECB na RH. Primjerice, ako je u Njemačkoj ekspanzija gospodarstva (BDP-e raste), a u Hrvatskoj kriza tada jedinstvena politika ECB neće biti povoljna za obje zemlje. Gledajući omjer snaga, vjerojatnije je da će tada politika ECB biti naklonjenija Njemačkoj, a ne Hrvatskoj.

Arčabić (2018.) provodi istraživanje na tu temu. On zaključuje da postoji visoka razina povezanosti između gospodarskih ciklusa RH i drugih članica Europske unije. Rezultati njegovog istraživanja prikazani su na Grafu 3.

Graf 3 Usklađenost BDP-a i nezaposlenosti Hrvatske i EU-28; izvor: Arčabić (2018.)

Međutim Belke et al (2017.) navode da prilikom usklađenosti poslovnih ciklusa treba promatrati i jačinu fluktuacija, a ne samo koreliranost (da li se krize/ekspanzije događaju u isto vrijeme) poslovnih ciklusa. U Grafu 4. prikazani su rezultati  njihovog istraživanja. Njihovi rezultati nas navode na sljedeći zaključak. Ukoliko dođe do promjene u BDP od 1% na razini eurozone u Francuskoj će doći do promjene od 0,75%, a u Njemačkoj 1,25% BDP-a. Ovaj rezultat nas navodi na zaključak da iako su poslovni ciklusi u eurozoni usklađeni, ne možemo reći da je došlo do usklađenosti u jačini fluktuacije poslovnih ciklusa. Zbog činjenice da zemlje imaju različite amplitude poslovnih ciklusa nije uvijek moguće koristiti jedinstvenu monetarnu politiku ECB-a, što je jedan od kriterija OCA (vidi više na Teorija optimalnog valutnog područja). Nažalost u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje na tu temu.

Graf 4 Utjecaj poslovnog ciklusa Eurozone na poslovne cikluse zemalja članica: beta koeficijent;  izvor: Belke et al (2017.)

S uvođenjem eura Hrvatska će izgubiti monetarni suverenitet. U ovome članku analizirali smo mogućnost provođenja monetarne politike u RH te došli do zaključka da zbog problema „devizne ovisnosti“ prostor za monetarnu politiku je ograničen. Ustvrdili smo da je potreban zaokret prociklične u protucikličnu fiskalnu politiku u RH. Prema Arčabić (2018.) pokazali  smo da postoji povezanost gospodarskih ciklusa Hrvatska i države članica EU, ali valja istaknuti da prema Belke et al (2017.) u eurozoni postoji problem neusklađenosti jačine poslovnih ciklusa.

Luka Sovulj

 

LITERATURA

  1. Blanchard, O. (2017). Macroeconomics. 7th ed. Boston: Pearson.
  2. hr. (2020). Tablica SP4 Kvaliteta kredita po valutama. [online] Dostupno na: https://www.hnb.hr/documents/20182/22f4339c-56f7-4094-83b1-ef2f5ca9950b [pristupljeno 14. veljače 2020.].
  3. hr. (2020). Glavni makroekonomski indikatori. [online] Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori [pristupljeno 14. veljače 2020.].
  4. Vlada RH i HNB (2017). STRATEGIJA ZA UVOĐENJE EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U HRVATSKOJ. [pdf] Vlada RH i HNB, stranice 29-36. Dostupno na: https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/h-strategija-za-uvodenje-eura-kao-sluzbene-valute-u-HR.pdf/69a1c208-c601-4df3-95f6-d336f665b5f9
  5. Belke et al (2017). Business cycle desynchronisation | VOX, CEPR Policy Portal. [online] Voxeu.org. Dostupno na: https://voxeu.org/article/business-cycle-desynchronisation
  6. Arčabić, V. (2018). HRVATSKA NA PUTU U EUROZONU: ANALIZA POSLOVNIH CIKLUSA. [online] Web.efzg.hr. Dostupno na: http://web.efzg.hr/repec/Chapters/chapter18-07.pdf