Okrugli stol: ”Ocjena učinkovitosti fiskalnih mjera nove Vlade”

U organizaciji Financijskog kluba 4. travnja 2012. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održan je okrugli stol na temu: ”Ocjena učinkovitosti fiskalnih mjera nove Vlade”. Radilo se o drugomokruglom stolu projektne radne skupine Javne financije u akademskoj godini 2011./2012. Gosti su bili vrhunski stručnjaci; dr. sc. Sandra Švaljek (ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu), doc. dr. sc. Guste Santini(poslovni konzultant, predavač te pokretač i glavni urednik znanstvenog časopisa Ekonomija), Emil Kuhtić (ekonomski savjetnik Hrvatske udruge poslodavaca), Igor Milinović (glavni urednik portala Poslovni savjetnik i direktor časopisa Računovodstvo i porezi u praksi) te Hrvoje Zgombić (Zgombić porezno savjetovanje). Ulogu moderatora rasprave preuzeo je prof. dr. sc. Josip Tica, profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Na samom početku nazočnima se obratio Ivan Mijić, član Predsjedništva Financijskog kluba s nekoliko rečenica o temi i gostima, nakon čega je riječ prepustio Mati Rosanu, voditelju tima zaduženog za organizaciju ovog okruglog stola. On je ukratko definirao poreze i obilježja dobrog poreznog sustava. Objasnio je podjelu poreznih prihoda između različitih jedinica vlasti u Republici Hrvatskoj uz podatke o njihovoj strukturi. Posebno je naglasio promjene koje su se dogodile kao mjere nove Vlade.

Tada riječ preuzima moderator Josip Tica, koji traži komentar Sandre Švaljekna pitanje koji su ključni problemi hrvatskog gospodarstva. Ona odgovara kako hrvatsko gospodarstvo ima ozbiljne strukturne probleme koji se ne mogu rješavati poreznim mjerama. Smatra da je pogreška tražiti rješenje nastalih problema u poreznom sustavu, jer njegove stalne izmjene i povećanje poreznog opterećenja unose nesigurnost među poduzetnike i odbijaju ulagače. Naglašava da naša zemlja ulazi već u petu godinu recesije (oporavljajući se od posljedica krize sporije od zemalja u okruženju), s gospodarstvom koje je nekonkurentno i nepripremljeno za ulazak u Europsku uniju, što se ne može promijeniti poreznom politikom. Ona predlaže uklanjanje određenih administrativnih prepreka kako bi se olakšalo poslovanje.

Guste Santini napominje da se ne slaže s Švaljek. On smatra da se poreznim mjerama u znatnoj mjeri može utjecati na konkurentnost gospodarstva. Naglašava primjere zemalja (poput Kine ili Meksika) koji su smanjile poreznu presiju i ostvarile brži gospodarski rast. Predlaže restrukturiranje poreznog sustava, ističujući važnost porezne politike kao sastavnice ekonomske politike u uvjetima fiksnog tečaja i ograničenih mogućnostima djelovanja monetarne politike.

Emil Kuhtić ističe ulogu Hrvatske udruge poslodavaca, koja bi trebala biti socijalni partner. Ipak, napominje kako ona ne sudjeluje u kreiranju mjera Vlade. Njihova su nastojanja usmjerena na ostvarenja nižih poreznih stopa, manje diferenciranih stopa, šire osnovice te rjeđih promjena. Napominje da bi se porezi trebali mijenjati u uzlaznog fazi poslovnog ciklus. Uz to, iznosi rezultate istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma, prema kojima Hrvatska ima nekonkurentan porezni sustav.

Hrvoje Zgombić naglasio je razliku između javne i privatne sfere koja sudjeluje u nacionalnom dohotku (pri čemu je ona privatna efikasnija). Ustvrdio je kako svako povećanje poreza smanjuje prinos, činjeći društvo manje efikasnim. Nadalje, svako povećanje izravnih poreza, poput poreza na dobit, destimulira ulagače i potiče ih na odlazak iz Hrvatske u zemlje s nižim porezima, poput Srbije ili Bugarske. Po njemu, državna neefikasnost ne bi se trebala rješavati povećanjem poreza, jer svako njegovo povećanje usporava ekonomsku aktivnost.

Igor Milinović kao glavni problem vidi sustav naplate poreza na dodanu vrijednostna temelju naplaćene fakture, a ne naplaćena računa. Predlaže da se reinvestirana dobit oslobodi od plaćanja poreza na dobit te da se vrate neke ukinute porezne olakšice.

Tada riječ ponovno preuzima Sandra Švaljek. Ističe troškove koje izazivaju stalne promjene poreznog sustava, prvenstveno u računovodstvu. Nakon dodatnog pitanja moderatora, Švaljek ističe da promjena nije trebalo biti.

Santini ističe dobre strane nekadašnje zaštitne kamate te, prema njemu, suludost instrumenta prireza. Dodaje da su “stari porezi, dobri porezi”. Također govori i o održivosti deficita proračuna i javnom dugu, uz osvrt na kriterije koje bi on pridodao onima iz Maastrichta.

Na pitanje o investicijama u Hrvatsku Zgombić je upozorio da njihov veći obujam sprečava izrazita pravna nesigurnost, jer kod nas nema efikasnog pravnog lijeka za utjerivanje potraživanja. O predloženim izmjenama Općeg poreznog zakona misli da nemaju svrhe jer neće riješiti problem naplate poreznog duga.

Nakon rasprave uslijedila su pitanja iz publike, na koja su gosti okruglog stola spremno odgovarali. Svi su se složili da se porezi uvode bez studije učinaka (na konkurentnost, likvidnost, poslodavce…) što je nedopustivo.

Na samom su kraju svim gostima uručene prigodne nagrade i zahvalnice za sudjelovanje. Oni su pohvalili Financijski klub za izvrsnu organizaciju još jednog Okruglog stola. Članovi su zahvalili svim prisutnim studentima, pozivajući ih na sljedeće događaje u organizaciji ove studentske udruge.

 

Odgovori