Porast razine cijena zbog konverzije

“Inflacija je vješta kao džepar, zastrašujuća kao provalnik i smrtonosna kao plaćeni ubojica”, poznata je izreka Ronalda Regana. Ljudi na prostoru Europe jako strahuju od inflacije, tj. općeg porasta razine cijena. Točno prije 97 godina, krajem studenoga 1923. godine, Njemačku je pogodila najveća inflacija. Novac je postao gotovo bezvrijedan, djeca su se igrala s njime, a ljudima je služio za potpalu vatre. Posljedice toga osjećaju se još danas ne samo u ekonomskim odlukama već i na psihološkoj bazi. Slična situacija bila je i na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ljudi su pred trgovinama u redovima čekali da kupe kavu, ulje, šećer ili vožnja “par-nepar” ovisno o tome koja je bila zadnja znamenka na registracijskoj tablici. Ljudi takve stvari ne zaboravljaju i na temelju prijašnjih iskustava formiraju negativnu sliku o inflaciji premda je ona pokretač gospodarstva kada se kreće u zadanim okvirima.

Slika 1. Stanovništvo u Hrvatskoj navodi kao glavni rizik uvođenja eura rast cijena s jednakim prihodima Izvor: Hrvatska narodna banka

Prije uvođenja eura potrebno je provesti konverziju po određenom tečaju što ne bi trebalo utjecati na relativne cijene odnosno ne bi trebalo doći do njihova porasta.

Do porasta cijena može doći zbog toga što poduzeća cijene ne zaokružuju simetrično nego ih zaokružuju naviše, tako da se ne treba vraćati puno kovanica ili formiraju cijene tako da završavaju znamenkom 9, tako da psihološki kupci pomisle kako je cijena manja. Poticaj povećanju cijena može biti i taj da kupci prilikom konverzije pojednostavljuju preračunavanje cijena odnosno ne primjenjuju točnu stopu konverzije i pretpostavlja se da ignoriraju male promjene cijena. Poduzeća to mogu pokušati iskoristiti kako bi povećala cijene svojih proizvoda i usluga. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast cijena u europskim zemljama bio blag i jednokratan. Iskustva zemalja upućuju na to da je potrebno isticati dvojne cijene i time ograničiti rizik od kratkoročnog povećanja cijena i percipirane inflacije.

Kod cijena usluga očekuje se nešto veći porast u odnosu na cijene dobara. U zemljama europodručja rast cijena u sektoru ugostiteljstva nakon konverzije može se objasniti tzv. menu cost modelom. Tu spadaju troškovi tiskanja novih jelovnika, model pretpostavlja da će većina restorana promjene cijena zbog konverzije u euro odmah izraziti početkom mjeseca, dok bi se u drugim normalnim uvjetima promjene cijena razvukle na više mjeseci. Kada veći dio restorana mijenja cijene dolazi do rasta agregatne inflacije u tom sektoru nakon konverzije. Za razliku od cijena usluga, cijene dobara u pravilu nisu u velikoj mjeri porasle nakon konverzije. Nešto veći učinak zbog konverzije na porast cijena zabilježen je kod dobara koje se češće kupuju npr. pekarski proizvodi koji su relativno jeftini, njihove cijene se zaokružuju kako bi postale privlačnije, a to dovodi do značajnijeg poskupljenja. Nasuprot jeftinijim proizvodima kod kojih rastu cijene nakon konverzije, kod dobara veće vrijednosti cijene se zaokružuju naniže što se prepisuje većoj konkurenciji i većem tehnološkom napretku u proizvodnji kod tih dobara.

Percepcija inflacije

Europska središnja banka (ESB) ističe ako potrošači precjenjuju tekuću inflaciju, može doći do podcjenjivanja kretanja realnih plaća, odnosno psihološki smanjuju svoju kupovnu snagu, što može utjecati na daljnje odluke o potrošnji koje nisu optimalne. Percipirana inflacija – potrošači percipiraju određene signale bili oni na temelju kupovine ili podaci iz medija, te na temelju njih formiraju svoju percipiranu inflaciju. Nakon konverzije koja je izvršena u starim zemljama europodručja, znatno je porastao broj ljudi koji su smatrali da su cijene u posljednjih godinu dana porasle tj. povećala im se percipirana inflacija. Nasuprot tome istraživanja su pokazala da je konverzija u euro (2002.) imala izrazito blag učinak na rast cijena. Stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena odnosno službena mjera inflacija ukazivala je na blag prosječni rast cijena od 2,2 posto u 2002.

Uvođenje eura i percepcije inflacije u Hrvatskoj

S obzirom na iskustva ostalih zemalja članica koje su već uvele euro, pretpostavlja se da će učinak konverzije na povećanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag. Procjena je da bi učinak konverzije u Hrvatskoj iznosio 0,20 postotnih bodova u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Tako se smatra da bi ugostiteljske usluge, usluge smještaja, rekreativne i kulturne usluge najviše doprinosile ukupnom porastu cijena zbog konverzije. Prema socioekonomskom statusu, najveći učinak imali bi nefizički radnici te samozaposleni s obzirom na to da oni u svojoj košarici imaju veći udio dobara i usluga čije bi cijene mogle značajnije porasti (ugostiteljske, rekreativne, kulturne usluge), a manji učinak bi bio na umirovljenike i nezaposlene.

Mjere za sprječavanje

Građani u Hrvatskoj, slično kao i u ostalim zemljama koje su već uvele euro i koje su se obvezale uvesti euro, boje se da bi uvođenje eura moglo rezultirati zlouporabom pri određivanju cijena. To se može spriječiti isticanjem cijena kako je i najavljeno u Hrvatskoj 6 mjeseci prije i 6 mjeseci nakon uvođenja eura u staroj i novoj valuti. Time bi se građanima olakšalo preračunavanje cijena i prepoznavanje neopravdanog porasta. Učinkovit bi bio i medijski pritisak na trgovce koji neopravdano podižu cijene. U prijašnjim primjerima pokazalo se da velika poduzeća nastoje izbjeći taj negativni publicitet pa čak i snižavaju cijene i tako ostvaruju konkurentsku prednost.

Kada pogledamo rezultate brojnih istraživanja možemo zaključiti da će učinak konverzije valute na rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag i jednokratan kao što je bio slučaj i s učincima konverzija ostalih nacionalnih valuta u euro. Porast cijena se najčešće događa uslijed učestalog zaokruživanja cijena naviše, prelijevanja troškova konverzije na potrošače i poduzeća koja misle da potrošači ignoriraju male promjene cijena. Isto tako imamo i slučajeva smanjivanja cijena zbog konkurencije. Nešto izraženiji rast cijena bio je zabilježen kod uslužnog sektora za zemlje koje su već ostvarile konverziju valute, ali taj udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena je relativno mali, pa je i učinak bio vrlo blag. Dobrom kampanjom, tj. informiranjem javnosti treba se razbiti strah od konverzije valute u euro kako bi se izbjeglo formiranje pogrešnih percepcija građana o kretanju cijena.

Sara Hunjak

Literatura:

1.Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka. (travanj 2018.), Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

2. Pufnik, A. (2018.), Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj, stručni članak