U srijedu 31. ožujka 2010. godine održano je predavanje u organizaciji Financijskog kluba na temu „Uloga FED-a u aktualnoj financijskoj krizi“. Predavanje je održao mr.sc. Tomislav Ćorić, asistent na smjeru financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Mr. sc. Tomislav Ćorić je asistent na smjeru financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 2007. na temu „Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj“ na poslijediplomskom studiju „Financije i bankarstvo“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao 2003. na smjeru financije. Glavna područja interesa su mu monetarna politika i monetarna analiza te osobne financije.
Na početku predavanja mr.sc. Tomislav Ćorić iznio je par činjenica o monetarnom sustavu, njegovoj kompleksnosti, a ujedno i njegovoj kompleksnoj regulaciji. Povezano s time spomenuo nam je i glavne ciljeve FED-a, koliko su oni kompleksni te koliko je kompleksna cjelokupna njegova strategija zbog činjenice da pokušava održazi stabilnost cijena i maksimalnu zaposlenost.
Dotaknuo je povijesni aspekt i neke događaje koji su uslijedili prije ove krize kao što su Dot Com kriza, 11. September, (pre)jeftin novac, ekspanzija i naposlijetku kriza 07/09. Od 2001. do 2005. godine na sceni je bila politika jeftinog novca i u tom razdoblju kamatna stopa došla je sa preko 6% do 1%. U tom trenutku cilj FED-a je bio rast gospodarske aktivnosti te povećanje zaposlenosti. Tijekom 2005. godine FED korekcijama diže referentne stope i pokušava smiriti pregrijano gospodarstvo. U okviru kreditne aktivnosti kreira se novi financijski instrument tzv. „Suprime krediti“ čije su osnovne karakteristike neadekvatna dokumentacija, upitna kreditna povijest, neprimjeren kolateral, „ARM“(adjustable-rate mortgage) i teaser rate(penjajuća kamatna stopa). Ovi krediti bili su osnova sekuritizacijskog procesa u kojim je stvoren veliki kontingent vrijednosnih papira temeljenih na hipotekama nekretnina suprime kredita. To je dovelo do snažnog rasta građevinskog sektora.
Početak aktualne financijske krize, odnosno uzrok proizlazi iz zadnjeg kvartala 2007. godine kada su cijene nekretnina počele padati. Ujedno su počele padati vrijednosti vrijednosnih papira,a to je dovelo do narušenog stanja u bilanci velikog broja financijskih posrednika koji su tržili te vrijednosnice. Posljedice su ozbiljne i dugotrajne jer gubici tada „nedodirljivih“ financijskih giganata i izgrađena klima nepovjerenja među ulagačima i komitentima, a nakon toga propast dijela financijske industrije te širenje zaraze na realni sektor i svjetske financijske krugove ostaviti će neizbrisivi trag u povijesti ljudske egzistencije.
Reakcija FED-a na krizu uključuje krajnje ekspanzivan instrumentarij monetarne politike. Smanjenje referentnih kamatnih stopa ima za cilj održavanje visoke likvidnosti financijskog sustava i pokretanje gospodarske aktivnosti, a pored toga potezi FED-a uključuju produljenje rokova kredita s prekonoćnih na mjesečnu razinu, širenje kolaterala na hipotekarne vrijednosnice i vrijednosnice kreirane na temelju auto kredita, kredita po kreditnih karticama,… te širenje opsega kreditnih linija.
U Zaključku mr.sc. Tomislav Ćorić istaknuo je da u narednom razdoblju možemo očekivati maksimalnu angažiranost FED-a u rješavanju krize, rast kamatnih stopa te smo zaključili da politika jeftinog novca uvijek nosi i žrtve. Predavanje je završeno u raspravi studenata i Tomislava Ćorića o akcijama i moralnom pitanju FED-a u aktualnoj financijskoj krizi.
Sažetak za predavanje pripremljen od strane mr.sc. Ćorića možete pogledati ovdje.