Što je BDP?

U medijima, na TV-u, surfajući internetom često se spominje pojam BDP-a te njegov pad – rast za pojedinu zemlju ili gospodarstvo. Što on zapravo označava? Objašnjenje slijedi u nastavku.

BDP najjednostavnije rečeno je pokazatelj koji označava vrijednost svih roba i usluga koje su proizvedene u nekoj zemlji tijekom jedne kalendarske godine. Izražen je u novčanim jedinicama – kunama, eurima, dolarima.

On se najčešće izražava kao tijek proizvodnje i izračunava se formulom:

            BDP = C + I + G + X

                  C = osobna potrošnja

                  I = investicije

                G = državna potrošnja

                X = razlika izvoza i uvoza (ukupan izvoz umanjeno za ukupan uvoz zemlje)

On obuhvaća samo vrijednost finalnih dobara i usluga te ne obuhvaća intermedijarna dobra (ona dobra koja se koriste u proizvodnji drugih dobara ili sirovine, kao ni transferna plaćanja npr. socijalnu pomoć).

Zašto se BDP uopće izračunava? On zapravo predstavlja pokazatelj aktivnost pojedine zemlje. Koliko je ona proizvodila, koliko je gospodarstvo “raslo” u odnosu na neku drugu zemlju. On je dobar pokazatelj za usporedbu, ali se koristi i kao mjera životnog standarda u nekoj zemlji. Uzmemo li za primjer da neka zemlja ima veći BDP u odnosu na neku drugu zemlju, možemo reći da joj je gospodarstvo razvijenije i da više proizvodi pa time da joj je bolji životni standard.

BDP nije jedini pokazatelj koji se treba uzeti u obzir. On se često stavlja i u razne omjere. Jedan od najpoznatijih je BDP po glavi stanovnika. On se dobiva tako da se BDP podijeli s brojem stanovnika i po nekim pitanjima je realniji od samog BDP-a.

U svijetu zemlje s najvećim BDP-om po stanovniku su obično male države ili čak gradovi koji su izuzetno vodeći u nekim industrijama. Na primjer Luksemburg, Katar, Singapur, no sve te zemlje imaju mali broj stanovnika pa je i ispravno da su vodeće. U Europi prvo mjesto drži već spomenuti Luksemburg, a nakon njega Irska, Norveška, Njemačka.

Slika 1. Prikaz BDP-a i BDP po stanovniku za Hrvatsku, razdoblje od 2011.-2019.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Hrvatska je bilježila kontinuirani rast BDP-a do 2019. godine, no sukladno pandemiji i lošem stanju u gospodarstvo najavljen je pad BDP-a od otprilike 10% za 2020. godinu. To označava da je Hrvatska u 2020. u odnosu na prethodnu godinu 10% manje proizvodila i potrošila. To je najveći zabilježeni pad BDP-a od 1995. godine od kada se BDP i prati.

Sumirajući sve možemo reći da je BDP zapravo zbroj vrijednosti svega proizvedenog u zemlji u jednoj godini. Veći BDP označava i razvijeniju zemlju i veću proizvodnju. Ako je BDP kroz promatrani period u padu možemo reći da je zemlja u određenoj “krizi” ili stagnaciji te manje proizvodi i troši. Naravno treba napomenuti kako BDP nije jedini pokazatelj kojega treba uzimati u obzir prilikom analize.

 

 

Irena Prpić