„S velikom moći dolazi i velika odgovornost.“ Glasovita je to izreka čiji tragovi sežu i do kraja osamnaestog stoljeća, a mnogima je znana iz hit filma Spiderman. Ekonomski stručnjaci uvijek će naglasiti kako je jedno od važnijih prava, ali prije svega i obveza, zemalja članica monetarne unije sudjelovanje, u silom prilika, stvorenim alatima za pomoć zemljama članicama koje se nađu u gospodarskim, odnosno financijskim poteškoćama. Unazad zadnjih nekoliko godina problematične zemlje vidjet će slamku spasa u alatu Europske unije zvanom Europski mehanizam za stabilnost (ESM).
ESM je uspostavljen u listopadu 2012. godine. Ukupni kreditni potencijal mehanizma iznosi 500 milijardi eura. Države prilikom uvođenja eura postaju dioničari te na sebe preuzimaju obvezu uplate određene sume novaca. Koliku sumu pojedina članica treba uplatiti ovisi o nizu faktora, poput recimo stupnja razvijenosti. Što se tiče Hrvatske, prema sadašnjoj situaciji ona bi trebala u ratama tijekom 12 godina uplatiti iznos od približno 690 milijuna eura. Ukoliko pretpostavimo da cjelokupni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu iznosi oko 20 milijardi eura, Hrvatska bi sudjelovala kao udjelničar u ESM-u s otprilike 3,5% državnog proračuna 2020. godine, odnosno otprilike 1,3% BDP za 2019. godinu. Sličan udio u BDP-u (doduše koji postotni promil više) imaju i godišnja izdvajanja za obranu. S time da treba imati na umu da bi 690 milijuna eura postepeno bilo uplaćeno tijekom 12 godina, dok se svake godine sličan iznos izdvaja za potrebe obrane Lijepe naše.
Svakako valja spomenuti kako tu ne prestaju moguće dodatne (solidarne) uplate u mehanizam. Naime, može se dogoditi da država članica bude u takvim poteškoćama da nije sposobna otplatiti kredit. Tada potencijalne obveze solidarno dijele države članice ESM-a. Preciznije rečeno, prvo će se trošak djelovanja ESM-a namirivati iz pričuvnog fonda u koji ESM uplaćuje svoje zarade. Ukoliko to nije dovoljno, trošit će se uplaćeni kapital da bi kao krajnja mjera bilo povlačenje neuplaćenog upisanog kapitala država članica mehanizma. 6,03 milijardi je dio upisanog kapitala ESM-a za koji Republika Hrvatska jamči. Iako je scenarij u kojem bi RH trebala uplatiti taj iznos u sferi znanstvene fantastike, ovdje se navodi radi potpunosti članka. Takva visoka jamstva se daju i kako bi financijske institucije korisnice takvih jamstava imale što bolji kreditni rejting te, samim time, povoljnije uvjete tržišnog financiranja.
Mnogima je još u sjećanju pružanje pomoći iz ESM-a Španjolskoj, Grčkoj i Cipru. Španjolskoj je u periodu prosinca 2012. i prosinca 2013. godine isplaćeno preko četrdeset milijardi eura, Grčkoj preko šezdeset, a Cipru oko šest milijardi dolara. Nema sumnje kako su to enormne cifre koje u prvi mah stvaraju oštru rezignaciju prema pristupanju monetarnoj uniji. No pritom valja imati na umu dvije vrlo bitne činjenice. Prvo se treba prisjetiti da je to solidaran doprinos velike većine ekonomski razvijenijih članica monetarne unije u svrhu pružanja prijeko potrebne pomoći ugroženim članicama. Druga činjenica je ta da će ESM pružiti potporu Hrvatskoj (i ostalim članicama) kao što je pružio i Španjolskoj, Grčkoj te Cipru u razdoblju financijskih nemilica.
U bližoj budućnosti ESM možda bude preoblikovan u Europski monetarni fond, uostalom i prije ESM-a su postojali alati financiranja država članica u poteškoćama koje je onda s vremenom trenutni mehanizam zamijenio. Dapače, možda se pojavi i neko drugačije rješenje. No svi indikatori pokazuju kako će neka vrsta takvog mehanizma sigurno postojati u doglednom vremenu te stoga svakako ovakav trošak sigurno neće izostati za države članice monetarne unije.
Uočljivo je kako ESM ima dvije strane medalje. U jednu ruku predstavlja trošak za novu članicu europske monetarne unije, dok u drugu ruku služi kao sigurna luka toj novoj članici kao i svima ostalima u razdobljima teških financijskih nevera. Treba reći kako kapital koji članica ulaže u ESM predstavlja (gotovo pa) jednokratan trošak, dok je financijski kišobran konstantno otvoren nad svim članicama te predstavlja trajni alat upravljanja u kriznim situacijama. Čitatelju prepuštamo da donese zaključak utječe li ovakav trošak u tolikoj mjeri da bi valjalo odustati od kandidature za uvođenje eura ili možda čak donosi i argument više za euro.
Domagoj Badanjak
Literarura
- European commission, European Financial Stabilisation Mechanism, dostupno na: https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-and-fiscal-policy-coordination/eu-financial-assistance/loan-programmes/european-financial-stabilisation-mechanism-efsm_en
- Knoema (2019.), World GDP Ranking 2019 / GDP by Country / Data and Charts, Knoema,
dostupno na: https://knoema.com/nwnfkne/world-gdp-ranking-2019-gdp-by-country-data-and-charts - Wikipedia, European Stability Mechanism, dostupno na: https://en.wikipedia.org/wiki/European_Stability_Mechanism#Bailout_programmes_for_EU_members_since_2008
- Poslovni.hr/Hina (2019.), „Hrvatska će 2024. za obranu izdvajati 9,4 milijarde kuna“, Poslovni.hr, dostupno na: https://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-ce-2024-za-obranu-izdvajati-94-milijarde-kuna-360207