Koronavirus napada svjetske burze

Photo: telegram.hr

Početak koronavirusa po Svjetskoj  Zdravstvenoj Organizaciji (World Health Organization – WHO) označen je u prosincu 2019. godine. Od tada je u iduća četiri dana zabilježeno 44 slučajeva u kineskom gradu Wuhanu. Ekonomskih indikatora je nebrojeno puno, no mi ćemo se u ovom kratkom članku fokusirati na zlato, naftu, te tečaj kuna/euro (HRKEUR). Svim promatranim instrumentima/robama zajednička je znatna varijabilnost u posljednjih mjesec dana.

TEČAJ KUNE I EURA

Grafikon 1: tečaj kune i eura

Izvor: tradingview.com

Hrvatska kuna je znatno oslabila naspram eura u posljednjih 20 dana. Naime, 28. veljače je za jedan euro trebalo platiti 7,4597 kuna, a samo 10 dana kasnije 7,6081 kuna. Hrvatska Narodna Banka (HNB) prodala je 1.6 milijarde eura kako bi obranila tečaj kune. Prodajom deviznih rezervi, središnje banke nastoje jačati domaću valutu uzrokujući aprecijaciju, a kupnjom deviznih rezervi slabiti, odnosno deprecirati istu. Analitičari očekuju daljnji pad vrijednosti kune naspram eura unatoč intervencija HNB-a.

Spomenuta situacija ne pogoduje hrvatskom uvozu zato što je za uvoznu robu potrebno platiti više nego što je to bio slučaj prije pada vrijednosti kune. Isto vrijedi i suprotno, jačanje valute pogoduje uvozu ali negoduje izvozu.

U trenutku pisanja ovoga članka potrebno je platiti 7,5875 kuna za jedan euro.

CIJENA ZLATA PO UNCI

Grafikon 2: cfd na zlato po unci (u $)

Izvor: tradingview.com

Početak „COVID – 19 krize“ obilježen je inicijalnim rastom cijene zlata, međutim nakon 8. ožujka dolazi do značajnog pada od 11,7%. U trenutku pisanja članka vrijednost zlata iznosi otprilike 1470 američkih dolara po unci. Toliko niska cijena unce zlata nije bila aktualna od kraja 2019. godine. Ovakva volatilnost zlata uobičajena je tijekom kriznih vremena poput ovog u kojem se trenutno nalazimo. Postoji mogućnost skorog obrata padajućeg trenda cijene zlata zato što se ono  generalno smatra „sigurnim utočištem“ tijekom recesija i kriza. Potrebno je također napomenuti da, unatoč velikoj volatilnosti, zlato generalno kroz povijest bilježi rast. Zlato je ostalo relevantno (štoviše, sve je vrjednije) unatoč raznim novim financijskim izumima. Čovjek je kroz razne faze povijesti „štovao“ zlato te ga koristio kao sredstvo ili pokriće plaćanja sve do ukidanja zlatnog standarda nakon drugog svjetskog rata.  Ova plemenita kovina također ima i industrijsku primjenu te se kroz povijest koristila kao nakit. Kada se uzmu u obzir ove činjenice, ne čudi da je vrijednost zlata rasla tijekom svoje povijesti, što je evidentno na grafu 3.

Grafikon 3: cfd na zlato po unci (u $) – posljednje 22 godine

Izvor: tradingview.com

 

CIJENA NAFTE

Grafikon 4: cfd na sirovu naftu (u $)

Izvor: tradingview.com

Primjereno je nakon zlata ukratko spomenuti i „crno zlato“ – sirovu naftu.

Jedna od upadljivijih odnosno važnijih vijesti u ekonomskom, ali i svakodnevnom životu svakako je pad cijena promatranog goriva. Dva su potencijalna razloga ovom ekonomskom trendu. Prvi je „naftni rat“ između Rusije i Saudijske Arabije koja je na čelu Organizacije Zemalja Izvoznica Nafte (Organization of the Petroleum Exporting Countries – OPEC).

Nakon prepirke Saudijske Arabije i Rusije oko smanjenja razine proizvodnje sirove nafte, Saudijci su najavili smanjenje cijene nafte uz povećanje proizvodnje iste. Snižena cijena robe u kombinaciji s povećanjem ponude iste je svakako jedan od načina da se osvoji tržište. U svakom slučaju se postavlja pitanje može li Saudijska Arabija nastaviti ovu politiku u bližoj budućnosti.

Drugi razlog ovom trendu izravno je povezan s Koronavirusom. Obzirom na karakter brzog širenja Koronavirusa, zemlje su donijele razne mjere kako bi se zaustavio trend širenja iste.

Kako je jedna od preporučenih zaštitnih mjera svakako izbjegavanje izlaska iz stambenog prostora, smanjena je potreba za korištenjem prijevoznih sredstava. Potom je zakon ponude i potražnje napravio svoje – smanjenje potražnje uz nepromijenjenu razinu ponude smanjuje cijenu robe.

Rezultat spomenutih događaja je smanjenje cijene nafte za 50% u posljednjih mjesec dana.

Ante Obradović

IZVORI:

Hrvatska Narodna Banka (2015). Provođenje monetarne politike [online]. Mjesto izdavanja: Hrvatska Narodna Banka. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/monetarna-politika/provodjenje-monetarne-politike

Klepo, M. (2020). Tržišni pritisci: Na obranu kune HNB u tjedan dana potrošio 1,6 milijardi eura [online]. Mjesto Izdavanja: HANZA MEDIA. Dostupno na: https://novac.jutarnji.hr/aktualno/na-obranu-kune-hnb-u-tjedan-dana-potrosio-16-milijardi-eura/10100497/

Kool, T. (2020). Oil Plunges As Saudis Boost Exports To Record High [online]. Mjesto izdavanja: OilPrice.com. Dostupno na:  https://oilprice.com/Energy/Energy-General/Oil-Plunges-As-Saudis-Boost-Exports-To-Record-High.html

Tradingview.com. Dostupno na: https://www.tradingview.com/

World Health Organization. (2019-2020). Coronavirus disease (COVID-2019) situation reports [online]. Mjesto izdavanja: World Health Organization. Dostupno na: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *