Zagreb, 09.04.2015. — Održana je treća po redu konferenciju o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva pod nazivom Competitiveness day 2015. s fokusom na kreativnu industriju Hrvatske. Gosti iz akademskih, gospodarskih i znanstvenih krugova uočili su kako se filmska industrija u Hrvatskoj ubrzano razvija, ali prati ga kronični manjak kvalificiranih kadrova. Od države ne očekuje se novčanu pomoć već potrebna infrastruktura.
U prvom predavanju, Branko Baričević, predstavnik EU Komisije Hrvatskoj istaknuo je da su konkurentnost i kompetentnost izuzetno važni za RH. Europska komisija kroz razne programe i inicijative osigurala je sredstva za sve kvalitetne i konkurentne projekte te je na svakom pojedincu ostaje da iskoristi ta sredstva kako bi se pridonijelo gospodarskom rastu RH.
Doing business kaon benchmark za provedbu reformi
Prof. Marija Dragičević i asistentica Valentina Vučković definirale konkurentnost te je spomenuto nekoliko indeksa za mjerenje konkurentnosti. Mjereno indeksima RH je u nezavidnoj poziciji u odnosu europske zemlje, pogotovo u području čimbenika inovativnosti i sofisticiranosti. Jedan od spomenutih indeksa konkurentnosti je i indeks Doing business za koji Carlos E. Piñerúa iz Svjetske banke izjavio da je odličan benchmark, ali najvažnije za ocjenu konkurentnosti su politike usmjerene jačanju poslovne klime.
[facebookpost https://www.facebook.com/FinancijskiKlub/photos/a.944768202214567.1073741844.133186230039439/944770682214319/?type=1&permPage=1]
Čak 80 posto doktora znanosti radi u privatnom sektoru
Hrvoje Stojić iz Hypo Banke istaknuo je kako unatoč pozitivnim očekivanjima (rast BDP-a), u Hrvatskoj i dalje najveći problem kontinuirani pad investicija, razduživanje banaka i privatnog sektora, bojazne reforme, deflacija te neizvjesna sudbina predstečajnih nagodbi. Također, primjetan je i jedan pozitivan trend, a to je rast izvoza, što znači da se Hrvatska ipak rebalansira. Predviđeno je i stabiliziranje razine javnog duga, ali ne očekuje se ni promjena tečaja kune.
Za uspješnu provedbu inovacijske politike u Hrvatskoj potrebna je politička volja i predanost u provedbi, koordinacija i međuresorno djelovanje svih ministarstava jer su inovacije i poduzetništvo horizontalna i interdisciplinarna područja; potrebno je jačati kompetencije i analitičko-kreativne kapacitete unutar tijela koje kreiraju i koje provode mjere kako bi se izbjegao implementacijski deficit. U tome je jako važno uključivanje dionika izvan grupe dizajnera politike, što omogućava izbjegavanje favoriziranja posebnih interesa određenog područja te donošenje unutar sustava komplementarnog znanja i iskustva. Na kraju bitno je provoditi sustavnu analizu i evaluaciju mjera i politika kako bi se izbjegao djelomični re-inženjering u policy transferu europskih regulativa, istaknula je Antonija Mršić iz Ministarstvo poduzetništva i obrta.
Na fakultetima opće znanje, a konkretne metode u privatnom sektoru
Hrvatska radi na “pametnoj specijalizaciji” kao strateškom dokumentu za daljnji razvoj svake zemlje te naglasila je Marija Rajaković iz Ministarstvo gospodarstva. Tijekom tog procesa se identificiraju sektori u kojima bi se određena država ili pokrajina trebala specijalizirati. Također, istaknula je kako 80% doktora znanosti u Hrvatskoj radi u privatnom sektoru, a tek 20% u javnom sektoru što pozitivno doprinosi inovacijama. Ipak, ističe kako je problem što vrlo mali broj inovacija na kraju bude komercijaliziran. Inovacijski proizvodi trebali bi se proizvoditi unutar EU, a ne u Kini, kako bi se očuvala i kreirala nova radna mjesta.
[facebookpost https://www.facebook.com/FinancijskiKlub/photos/a.944768202214567.1073741844.133186230039439/944769172214470/?type=1&permPage=1]
Darko Huljenić iz Ericsson Nikola Tesla napomenuo je kako studenti ne bi trebali učiti konkretne metode koje su trenutno popularne u industriji već opća znanja. Metode se mijenjaju iz dana u dan, a tržištu su potrebni mladi ljudi koji su sposobni i puni znanja, a metode će lako naučiti nakon prakse u privatnom sektoru. Ivo Špigel iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva s druge je strane pozvao studente da se ne boje uspjeha i trišta te da pokrenu svoj vlastiti startup čime bi dobili veliko iskustvo. Možda u tome nećete uspjeti, ali to će vam puno značiti za buduće zaposlenje, ističe.
Kreativna industrija raste, ali potrebna infrastruktura i koordinacija
Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave nego ostale europske zemlje navodi izv. prof. art. Aleksandar Battiste Ilić te smatra da se u Hrvatskoj provodi sustavna devastacija kreativnosti.
U nastavku rasprave Ivan Maloča iz Inter filma istaknuo je ubrzani razvoj filmska industrija u Hrvatskoj ubrzano razvija te da je taj razvoj popraćen kroničnim manjkom kvalificiranih kadrova. Ivan Tušek, predstavnik marketinške agencije Degordian, Aleksandar Šekuljica iz modnog branda ELFS i Romana Ilić, direktorica arhitektonskog studija 3LHD, složili su se da je pomoć države potrebna. Ne očekuje se novčanu pomoć već potrebna infrastruktura i potpora u razvoju kako bi mogli zaposliti još više ljudi.
Konferenciju je organizirala studentska udruga Financijski klub s partnerima, Hrvatskom poštanskom bankom i Deloitteom te sponzorom zakuske PG Orehovec. Financijski Klub je osnovan u studenome 2005. godinu u cilju unaprjeđivanja i širenja znanja iz ekonomije, a osobito iz područja financijske djelatnosti te poticanja razvoja etike i moralnosti u poslovanju. Klub okuplja studente sličnih interesa te ih potiče na prepoznavanje vlastitih sposobnosti kroz edukaciju, informiranje, prakse i provedbu projekata.
[facebookpost https://www.facebook.com/media/set/?set=a.944768202214567.1073741844.133186230039439&type=1]