Mother of Skype
Kada bi krenuli razmišljati zašto bi se Hrvatska mogla uspoređivati sa Estonijom na prvu bi na pamet vjerojatno pala činjenica da oboje spadaju u kategoiju malih država, gledano veličinom i populacijom. I tu prestaje svaka sličnost, možemo reći nažalost. Slično Hrvatskoj, kao post-tranzicijska zemlja Estonija je jedva dočekala slobodnu ekonomiju, i njihovo odvikavanje od komunističkog režima dogodilo se vrlo brzo, kao i gospodarski boom. Rast se tokom 90ih godina temeljio se na tehnološkim dostignućima, i danas su mali tehnološki start-upovi bitna okosnica poduzetništva i gospodarstva. Logično da će se trend nastaviti, osobito ako se uzme u obzir da su osnove programiranja uveli u niže razrede osnovne škole i kvaliteta programa proteže se na svim razinama obrazovanja gdje je veoma uočljivo da se poticanje mladih generacija na uključivanje u tech-industriju snažno promiče (ako nekoga zanima na koji način se studenti sa Tallin University of Technology organiziraju i povezuju neka baci oko na Mektory http://www.ttu.ee/projects/mektory-eng/) .
e-stonia
Tehnološki razvoj poprilično je osjetan i u području javnih financija, gdje je skovan termin e-Estonia, gdje postoji težnja da se minimizira interakcija stanovništva sa činovnicima javnog sektora, odnosno da se on maksimalno digitalizira. Svatko tko je ikad imalo prilike pričati s državljanima Estonije primjetiti će da su oko termina „Have you heard about our E-governance“ i pokušaja da vas uvjere da i vi isprobate njihov E-governance uporniji nego recimo agenti telekomunikacijskih mreža u pothodniku Glavnog kolodvora. Jedan od izvora prihoda estonskog proračuna upravo je taj novitet – svi koji to žele mogu postati e-državljani Estonije, otvarati bankovne račune, poduzeća i slično, sve je gotovo u nekoliko minuta i obavlja se online (usporedimo to sa našim olakšanjem za male poduzetnike – j.d.o.o. …). Sve sa ciljem privlačenja dodatnih investicija. Trenutno su 60% poduzeća koja su izvoznici u većinskom ili barem djelomičnom stranom vlasništvu, zapošljavaju 36% radne snage koja nisu estonski državljani i takve brojke će rasti. Rastu i investicije i ulaganja iz venture fondova, predviđa im se daljnji rast jer e-pogodnosti poslovanja u Estoniji privlače međunarodni kapital i obrazovanu radnu snagu.
Estonija ipak još uvijek nije premašila pretkrizne stope rasta, ali bitno je vidjeti kojom putanjom se odlučila kretati tokom krize kako bi danas bila u mogućnosti ostvarivati pozitivne rezultate. Uz stvorene povoljne uvjete za poduzetništvo i okretanje digitalnoj tehnologiji, Estonija je u razdoblju 2000-2007 ostvarivala rast od preko 8% godišnje. Tokom krize, 2008-2009 pad je iznosio preko 20% kumulativno. Za razliku od ostatka Europe, reakcija Estonije ogledala se kroz uvođenje fiskalnih mjera štednje i rezova, politika je tada bila da ne postoji proračunska stavka koja se ne može smanjiti. Plaće u, općenito malenom i fleksibilnom, javnom sektoru smanjivane su za 10%, plaće ministara za 20%, smanjen rast mirovina – 2009.g. mirovine su rasle za 5% umjesto planiranih 14% nakon čega nije bilo dodatnog povećanja mirovina do 2012.g., smanjena su proračunska sredstva namijenjena financiranju javnih radova, obrane, lokalne uprave isl.
Izvor: OECD
Neki od negativnih efekata koji su se dogodili su, kao i u ostatku Europe, rast nezaposlenosti, rast poreznog opterećenja na građane jer su porasle stope poreza na dodanu vrijednost, dohodak i trošarine. Bitno je spomeuti da su Estoniji pomogla i sredstva EU fondova koja su ublažila učinak krize, naime Estonija sa 4 mlrd € odnosno 78%-tnom iskorištenošću dostupnih sredstava kotira kao zemlja koja je iz dostupnih fondova povukla najviše. Usprkos svemu tome, očigledno je kako je estonsko vodstvo, kao i građani koji su ih ponovno birali, shvatili koje se mjere mogu odnosno ne mogu provesti. Svoju valutu vezali su za euro, provodili su konzervativnu fiskalnu politiku, pojednostavili porezni sustav korištenjem proporcionalne porezne stope, ukidanjem oporezivanja reinestirane dobiti, sve u svrhu privlačenja inozemnog kapitala. Isto čine i danas. Takve politike, sa dodatnom fiskalnom strogošću, pridržavali su se i tokom krize. Pokazuje se da se ulaganje u konkuretnost i obrazovanje isplatilo. Ako se obistine optimistična predviđanja predsjednika Toomas Hendrik Ilvesa, Estonija će zahvaljujući svojim e-uslugama, uz fizički prisutnih 1.3 milijuna, brojati 10 milijuna e-građana.
Mateja Horvat