U četvrtak, 21. ožujka održana je konferencija o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Competitiveness Day u organizaciji studentske udruge Financijski klub s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ove godine fokus konferencije bio je na prehrambenoj industriji, a cilj je bio spojiti različite profile stručnjaka iz prakse.
Konferenciju je otvorio prodekan Ekonomskog fakulteta prof. dr.sc. Lajoš Žager, a prvo predavanje na temu „Analiza svjetskih kretanja u prehrambenoj industriji“ održala je Marina Tonžetić, direktorica Odjela za reviziju i poslovno savjetovanje Deloitte Hrvatska. Potrošački sektor o kojem je govorila Tonžetić obuhvaća trgovinu veliko i malo te distribuciju, turizam, hotelijerstvo i rekreaciju te proizvode široke potrošnje.
Kad govorimo o trendovima, na prvom je mjestu istaknula značajan rast u prehrambenoj industriji na novim tržištima, a sporiji na razvijenima. Slijedeći trend su sve mobilniji potrošači koji imaju potporu tehnologije, a zatim slijedi fokusiranje tvrtki na smanjenje troškova, likvidnosti, međunarodnom rastu i diversifikaciji. Kao četvrti trend Tonžetić je istaknula uži fokus na odgovornom pronalaženju izvora materijalnih resursa i održivost troškova roba, a slijede međusektorska i teritorijalna konsolidacija te stalne promjene državne regulative u prehrambenom sektoru. U drugom dijelu predavanja Tonžetić je predstavila globalne izglede u prehrambenoj industriji. Zapadna Europa tako bi trebala rasti od 2014. – 2017. po stopi rasta od 0,8%, dok Sjeverna Amerika trenutačno stoji puno bolje od Europe, ali joj je zapreka razina zaduženosti. Najveći rast od od prosječno 4,9% godišnje očekuje se u Azijskim zemljama. Na kraju je zaključeno da su tržišta u razvoju najatraktivnija za rast te da globalni trgovci na malo vraćaju fokus na domaća tržišta, a također su predstavljena tri pravila proizvoda široke potrošnje. Pravila su nastala su nakon analize velikog broja tvrtki koje su postigle izvanredno dobre rezultate kroz dulje vrijeme te usporedbom s prosječnim poduzećima. Prvo pravilo glasi da je kvaliteta uvijek ispred cijene te da se treba konkurirati cijenom, a ne kvalitetom. Uspješne tvrtke uvijek imaju više prihode od troškova, a savjet je da se profitabilnost potiče većim volumenom, a ne snižavanjem troškova. Treće pravilo kaže da nema drugih pravila i da je potrebno držati se prethodna dva.
Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici Bisnode Hrvatska prikazao je ključne pokazatelje hrvatske prehrambene industrije te usporedbu s ukupnim gospodarstvom Hrvatske. Gotovo trećina kućnog budžeta prosječnog Hrvata odlazi na hrana čime se razlikujemo od zapadnih zemalja gdje je taj postotak puno niži. Ovo je upravo jedan od razloga važnosti prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Od 2008. godine raste broj subjekata za 21,6%, tekuća likvidnost je veća za 16%, ali neto dobit je smanjena za 31,8%. Prehrambeni sektor je iznadprosječan u odnosu na prosjek gospodarstva Hrvatske, likvidniji je i manje zadužen, a dani vezivanja potraživanja i obveza su kraći. Udio broja su subjekata u ukupnom gospodarstvu iznosi 1,6%, a udio broja zaposlenih 5,3%. Prihod, izvoz i dani vezivanja potraživanja i obveza poboljšani su u odnosu na 2008. ,ali većina ključnih pokazatelja ukazuje na znatan jaz između velikih i malih tvrtki u prehrambenom sektoru.
Uvod u panel raspravu napravili su članovi Financijskog kluba Josip Lučić i Alan Štefanac. Lučić je napravio osvrt na Nacrt prijedloga industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. u kojoj su kao prioritetna područja istaknuti stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava te restrukturiranje javne uprave i administracije. Postoje brojni problemi uz izradu strategije kao i problemi u provedbi. Alan Štefanac predstavio je vlastitu analizu kretanja važnijih pokazatelja unutar industrije kao uvod u panel raspravu na temu Budućnost prehrambene industrije u Hrvatskoj.
„Poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužuju biti pokretač gospodarstva Hrvatske“ smatra gospođa Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore. Na prehrambenu industriju ne primjenjuje se samo hrvatska tržišta postoje veliki i različiti regulatorni zahtjevi. Marković ističe kako se hrvatski izvoznici trebaju prilagoditi zakonodavstvima države u koju izvoze što je često jako komplicirano. Na pitanje moderatora o izgubljenimindustrijska politika nego i zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika EU. Hrvatska je velik uvoznik hrane iako imamo gotovo milijun neiskorištenog zemljišta, a velik potencijal predstavlja i turizam. Najviše izvozimo u regiju gdje postoji tradicija kupovanja hrvatskih marki zbog postojanja zajedničkog tržišta u Jugoslaviji, ali povećava se i izvoz u EU koji iznosi oko 42% za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Za treća Za treća tržišta postoje veliki i različiti regulatorni zahtjevi. Marković ističe kako se hrvatski izvoznici trebaju prilagoditi zakonodavstvima države u koju izvoze što je često jako komplicirano. Na pitanje moderatora o izgubljenim prihodima s tržišta CEFTA-e, gospođa Marković je odgovorila kako je porastao izvoz nakon ulaska u EU, ali i da je puno veći problem uvoz proizvoda iz europskih zemalja. Zbog ekonomije obujma, strani proizvođači najčešće imaju nižu cijenu pa hrvatska industrija prestaje biti konkurentna. Kao primjer naveden je izvoz mesa u Rusiju. Trenutačno se proizvodi na ta područja ne mogu plasirati pa se stvara višak u proizvodnji koji onda konkurira našim proizvođačima mesa, ali sa puno nižom cijenom. „U Hrvatskoj postoji velik broj malih tvrtki koje proizvode autohtone proizvode. Oni se moraju udružiti u klastere kako bi smanjili troškove proizvodnje te kako bi bili konkurentniji za primanje sredstava iz fondova Europske Unije.“ zaključuje gospođa Marković. Drugi panelist bio je gospodin Boris Dujmović, vlasnik tvrtke Mariolina koja se bavi proizvodnjom tjestenine. „Najveći problem predstavljaju nam strani konkurenti koji imaju puno niže cijene, ali nemaju našu kvalitetu što potrošači rijetko prepoznaju.“ ističe Dujmović. Potrebno je objasniti potrošačima da kupovinom domaćih proizvoda čuvaju radna mjesta i potiču razvoj hrvatske proizvodnje, a gospođa Marković se nadovezala kako je upravo iz tog razloga pokrenuta akcija HGK Kupujmo hrvatsko.
Nakon panel rasprave, predavanje je održao g. Marin Pucar predsjednik uprave Zvečeva. U uvodu je predstavljena tvrtka koja se bavi proizvodnjom konditorskih proizvoda, alkoholnih pića, a također imaju vlastitu mljekaru te tvornicu Lasta d.d. u Čapljini koja je izmještena u BiH zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e. Čokolade Zvečevo diferenciraju se od konkurencije okusom, a tradicionalno se proizvode sa svježim mlijekom čime su unikatne u svijetu. U središnjem dijelu g. Pucar prikazao nam je novu strategiju marke proizvoda, pri čemu se ističu marka Mond čokoladica koje se proizvode na potpuno novi način te imaju novu ambalažu. Svrha predavanja bila je prikazati na koji način je tvrtka Zvečevo sklopila posao s jednim od najvećih svjetskih trgovačkih lanaca Tesco. „Bilo je potrebno mnogo rada na kvaliteti proizvoda, okusu te standardima u proizvodnji kako bi nas Tesco prihvatio.“ zaključuje Pucar.
Zadnje predavanje održao je gospodin Boris Dujmović koji je sudjelovao i u panel raspravi. U prvom dijelu naveo je nekoliko prepreka s kojima se susreću mali proizvođači kao što su skuplji i teži pristup kapitalu od velikih tvrtki, minimalno poticanje poduzetnika od strane države kao i visoki porezni i drugi nameti te nepostojanje domaćih dobavljača specifičnih sirovina. Tvrtka Mariolina nudi kvalitetan proizvod kojeg najviše prepoznaju turisti i domaći turisti prilikom posjete personaliziranim trgovinama. Cijela proizvodnja uključuje prirodne materijale i najkvalitetnije sirovine, a najviše ih koriste ugostiteljski objekti kao dio turističke ponude autohtonih proizvoda.
IZ MEDIJA:
Poslovni dnevnik (http://www.poslovni.hr/hrvatska/poljoprivreda-i-prehrambena-industrija-zasluzuju-biti-pokretac-gospodarstva-hrvatske-267065)
Banka (http://www.banka.hr/komentari-i-analize/prehrambena-industrija-moze-pokrenuti-hrvatsko-gospodarstvo)