Financijski klub je i ove godine organizirao Consulting Day, događaj koji na Ekonomski fakultet dovodi velika imena iz svijeta consultinga kako bi sa studentima prošli kroz izazove, ali i ljepotu rada i poslovanja u ovoj industriji. S obzirom na to da su u 2018. godini Hrvatsku obilježila dva velika restrukturiranja, Agrokor i Uljanik, fokus rasprava je bio upravo na procesu i različitim aspektima restrukturiranja. O toj temi smo imali prilike čuti od vodećih konzultanata za restrukturiranje, ali i od našeg studenta i kolege iz Financijskog kluba, Tina Slovica, koji je izlaganjem o situaciji u Uljanik Grupi otvorio ovogodišnji Consulting Day.
Tin Slovic i Uljanik Grupa
Kolega Slovic nam je istaknuo podatke o tome kako je povijesno u Hrvatskoj brodogradnja poslovala bolje nego danas, a upravo je Uljanik Grupa do 2008. godine bila svijetli primjer brodogradnje u Hrvatskoj, te je poslovala s dobiti. Kriza i loše proveden drugi krug privatizacije, te akvizicija brodogradilišta 3. Maj su za Uljanik grupu značili početak ozbiljnih financijskih problema. Država na ove probleme reagira izdavanjem državnih jamstava, financijskih instrumenata kojima država dužniku jamči isplatu kreditnih obveza u slučaju nesposobnosti plaćanja.
Državna su jamstva relativno uobičajen instrument kada je riječ o redukciji kamatnih troškova u strateški važnim industrijama, međutim problemi nastaju kada se jamstva odobravaju poduzećima koja nisu profitabilna, a Republika Hrvatska ima obilan portfelj danih jamstava, uglavnom u sektoru prometa i brodogradnje. Konkretno, RH u sektoru brodogradnje ima 12 milijardi kuna danih jamstava, a 70% tog iznosa otpada na Uljanik Grupu. Postavlja se stoga pitanje ima li za to opravdanja? Može li se kreditom isplaćivati plaća? Ove okolnosti ukazuju na strukturne probleme, a strukturni problemi rješavaju se restrukturiranjem. Kako restrukturirati, mogli smo čuti na sljedećim izlaganjima.
EY: Financijsko i operativno restrukturiranje
Nakon kolege Slovica, uslijedilo je izlaganje dvojice Vedrana iz EY-a o financijskom i operativnom restrukturiranju. Vedran Obadić i Vedran Ercegović su menadžer i senior u „Transaction Advisory Services“ (TAS), odjelu u EY-u koji se bavi transakcijskom potporom, infrastrukturnim savjetovanjem, i transformacijom kapitala. Saznali smo što je u stvari restrukturiranje; naši predavači definirali su ga kao „mijenjanje procesa koji su poduzeće doveli u probleme“. Nakon provedenog „due diligence-a“ (proces istrage poslovanja poduzeća) slijedi proces restrukturiranja koji se može podijeliti u četiri kategorije korporativnog restrukturiranja:
- Restrukturiranje portfelja
- Tehničko restrukturiranje
- Financijsko restrukturiranje
- Organizacijsko restrukturiranje
Bitnu stvar koju su naši predavači istaknuli je važnost holističkog pristupa restrukturiranju. Financijski se problemi javljaju kao rezultat problema i potrebe za restrukturiranjem i u ostale tri kategorije, jer se poslovanje po drugim aspektima odražava na financijske rezultate. U tom aspektu predavači su istaknuli kako je njima u praksi najveći šok bio spoznati kako se u Hrvatskoj mnoštvo velikih poduzeća vodi kao mali obiteljski biznis, a ne prema standardima korporativnog upravljanja i profesionalnog menadžmenta.
Financijsko restrukturiranje
Proces financijskog restrukturiranja počinje kroz „napad na bilancu“, jer se po bilanci vidi ako je slučaj za restrukturiranje, za insolvencijski postupak, ili je poduzeće financijski stabilno. U slučaju restrukturiranja, iz aktive se skidaju stavke koje ne generiraju prihod, ili se restrukturira pasiva kroz reprogram dugova, uvođenje novog novca u vidu kredita ili dokapitalizacija, ako je moguća.
Operativno restrukturiranje
Kod operativnog restrukturiranja se radi o promjenama u samoj organizacijskoj strukturi poduzeća. Ovaj je dio bitniji od financijskog na dugi rok, jer bez njega će poduzeće opet upasti u iste probleme u kojima je bilo prije financijskog restrukturiranja. U ovom procesu postoji percepcija o otkazima, što je donekle ispravna percepcija, jer su slučajevi „downsizing-a“ najčešći, ali „downsizing“ je samo podvrsta „rightsizing“ procesa koji može podrazumijevati relokaciju ili čak zapošljavanje.
Zatim su nas izlagači suočili s grafom potrebe za restrukturiranjem, odnosno općenitim hodogramom gubitka kontrole menadžmenta nad svojim financijama.
Na ovom smo primjeru vidjeli kako se s vremenom razvija potreba za restrukturiranjem u poduzeću, no problem je u tome što bi se restrukturiranje trebalo početi provoditi u trenutku kad se počnu osjećati znakovi „Distressed supplier advisory“, ali upravama je najteže priznati da im treba netko izvana kako bi im konsolidirao poslovanje. Zato se uprave na restrukturiranje odlučuju u zadnji čas ili kada je već prekasno. Tako dobijemo situaciju poput slučaja Agrokor ili Uljanik, oko kojih se digne medijski „hype“, ali pravo uspješno restrukturiranje mora se provoditi u kontinuitetu. Najbitnija lekcija iz ovog izlaganja je da se poduzeća stara 30 godina ne mogu voditi danas kao što su vođena prije 30 godina. Konstantno inoviranje, spremnost na promjene i otvoren um su elementi koje uprava mora prihvaćati, a za „Corporate Restructuring Officer-a“ ključno je da ima čisti mindset kako bi kroz restrukturiranje maksimizirao vrijednost kompanije.
Panel diskusija: Karijere u consultingu
Nakon EY-ovog izlaganja, održan je panel na temu karijera u consultingu, što je bio velik mamac za studente, jer dojam je da su consulting karijere izrazito poželjne kod studenata iz raznih područja obrazovanja.
Panelisti su bili:
- Anđelko Katalenić – PricewaterhouseCoopers
- Nika Starčević – Sense Consulting
- Lucija Vidiš Roić – Boston Consulting Group
- Tamara Leš – Ernst & Young
- Denis Smolar – Denves Consulting
Panelisti su imali različite obrazovne puteve koji su ih odveli u consulting, od bivših FER-ovaca do psihologa, ali naravno i ekonomista.
Na panelu smo saznali tko su ljudi koji će postati konzultanti; svi panelisti ističu da su sposobnosti držanja stvari pod kontrolom, upotrebe zdravog razuma i interesa za rješavanje kompleksnih problema ključni elementi budućih konzultanata, a Nika Starčević iz Sense Consultinga naglasila je kako ljudski resursi moraju biti u stanju osigurati kadrove koji mogu pratiti promjene, specijalizacija za jednu branšu nije prioritet u ovom poslu, za razliku od većine drugih poslova.
Također smo saznali od Lucije Vidiš Roić iz BCG-a kako konzultanti nemaju prosječan dan, rad s klijentima i međunarodni projekti koji si svaki puta drugačiji i specifični, te ne postoje univerzalna rješenja, tako da monotonija ne postoji. Također, ističe kako je consulting „up or out“ posao, odnosno ili napreduješ ili ispadaš, dakle statike i monotonije nema.
Od Denisa Smolara iz Denves Consulting-a smo čuli kako posao može biti stresan, kao i svaki drugi posao, ali da se to isplati jer kad za nekog riješiš kompleksni problem, to bude velik izvor sreće, a kroz procese savjetovanja se razvijaju i prijateljstva.
Anđelko Katalinić objasnio nam je kako se consulting business najviše širi na Bliski istok, koji se brzo razvija. Zbog utjecaja consultinga na globalne poslovne i državne tokove, bitno je biti svjestan tog globalnog „footprinta“ consulting kompanija na šire društvene tokove.
Tamara Leš iz EY-a nam je za kraj ukratko opisala proces testiranja kandidata za posao u EY-u, a Nika Starčević iz Sense Consulting-a dodijelila je kao dar za najkreativnije pitanje iz publike knjigu o Design Thinkingu i s time je završen panel.
Diskusija s konzultantima: Restrukturiranje u praksi
Nakon panela, uslijedila je diskusija s Tomislavom Čorakom iz BCG-a, Tomislavom Čuturom iz EY-a i Denisom Smolarom iz Denves Consultinga.
Ovi konzultanti su sa studentima diskutirali o svojim iskustvima iz konzultantske prakse, gdje smo imali priliku čuti o iskustvima sa „stress testingom“ bankarskog sektora u Sloveniji koje je g. Čutura iz EY-a okarakterizirao kao interesantno i teško iskustvo, ali unatoč svemu pozitivno. Također su panelisti istaknuli kako je Pevec primjer vrlo uspješnog restrukturiranja u Hrvatskoj. Konačno, panelisti su se dotaknuli slučaja Agrokor, te ovdje nije bilo sinkronih odgovora o uspješnosti procesa restrukturiranja tog koncerna. Svi su panelisti imali različite poglede o tome koliko je dobro proces obavljen i koliko je bio uspješan, ali su se panelisti ipak složili kako je situacija u Agrokoru danas bolja od one koja je bila na početku postupka izvanredne uprave.
BCG radionica
Zadnja točka ovog izrazito sadržajnog Consulting Daya odvila se u revijalnom i opuštenijem tonu. BCG je za studente pripremio radionicu na kojoj su studenti s konzultantima rješavali BCG slučajeve, upoznavali se s organizacijom i kroz diskusiju dobili uvid o sadržaju i dinamičnosti posla u velikoj globalnoj kompaniji.
Zaključak
Ovaj sadržajan i edukativan Consulting Day bio je odlično tempiran s obzirom na nikad aktualniju temu restrukturiranja u Hrvatskoj u 2018. godini. Predavači su bili vrlo angažirani, te su strpljivo i temeljito odgovarali na pitanja studenata, a mnogi su bili spremni razmijeniti vizitke i LinkedIn profile. Organizacija se izrazito potrudila, a pozitivna atmosfera u dvorani bila je nagrada za njihov trud. Bio je ovo još jedan od mnogih događaja Financijskog kluba s kojeg su studenti otišli bogatiji za veliko iskustvo!
Juraj Borić