- Uvod
U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko ekonomskih trendova koji su konstantni za većinu razdoblja. Neki od tih trendova su pozitivni, kao na primjer stabilna razina cijena ili velika štednja stanovništva. Ali postoje i određeni negativni trendovi, kao što su mala stopa zaposlenosti stanovništva ili slabo razvijeno tržište kapitala. Promjenljivost poreznog sustava je negativni trend koji utječe na povećanje poreznog rizika svih sudionika na tržištu kao i na posljedično smanjenje investicija. Ni 2019. godina nije bila ništa drugačija od prethodnih te nakon novogodišnjeg slavlja budimo se sa novim poreznim sustavom. Cilj ovog rada je ukratko istaknuti najbitnije promjene koje nas očekuju u 2019. godini te ih prokomentirati. Rad je podijeljene u tri poglavlja gdje se u prvom poglavlju opisuju promjenu u oporezivanju dohotka, u drugom općeg poreza na promet, a u trećem sve ostale promjene.
- Promjene poreza na dohodak
Iako su doprinosi destinirani prihod države i samim time ih ne smijemo izjednačavati sa porezima radi pojednostavljenja ovog rada i razumljivije strukture promjene doprinosa bit će prikazane u ovom poglavlju.
Upravo se u sustavu obračuna doprinosa događaja jedna od najznačajnijih promjena u novoj reformi. Ukidaju se dva doprinosa koje su poslodavci isplaćivali radnicima: doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7 %) i doprinos za zaštitu na radu (0,5%), a istodobno se povećava doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15% na 16,5% (RRIF, 2018.). Ukupni učinak ove promjene je smanjenje doprinosa na plaće sa 17,2% na 16,5%, odnosno smanjenje za 0,7 postotnih poena. Iako na prvi pogled ovo rasterećenje ne djeluje značajno prema navodima ministarstva financija ove promjene će rasteretiti poslodavce za oko 900 milijuna kuna (Vlada Republike Hrvatske, 2018.). Iako je hrvatski porezni sustav potrošno orijentiran, opterećenja za poslodavce su izuzetno velika i ovakva porezna rasterećenja su iznimno bitna. Rasterećivanje poslodavca ima višestruke pozitivne efekte: privlačenje stranih investitora kojima radnici u Hrvatskoj postaju relativno jeftiniji, povećanje plaća koje će uzrokovati povećanje osobne potrošnje te povećanje izvoza zbog porasta konkurentnosti.
U sustavu poreza na dohodak dolazi do promjene poreznih razreda. Porezni razred povećava se s 17.500,00 kn na 30.000,00 kn. Prema tome, stopa poreza na dohodak od 24% obračunavati će se na poreznu osnovicu do 30.000,00 kn, a iznad navedene svote obračunavati će se porez po stopi od 36% (RRIF, 2018.). Ova promjena namijenjena je privlačenju i zadržavanju ljudi s visokim dohotkom poput: liječnika, farmaceuta, ICT stručnjaka. Radnici sa velikim dohotkom iznimno su opterećeni u RH te bi se ovom promjenom to trebalo ublažiti.
Na sljedećim tablicama prikazan je izračun plaća prije i poslije porezne reforme za bruto plaće u iznosu od 5.000,00 kn, 15.000,00 kn i 30.000,00 kn. Veće porezno rasterećenje biti će za za radnike s većim dohotkom što se može vidjeti u navedenim tablicama.
Tablica 1: Izračun plaće i ukupnih troškova poslodavca za plaću u iznosu od 5.000,00 kn
| Plaća prije reforma | Plaća poslije reforma | |
| Bruto 2 | 5.860,00 | 5.82500 |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 750,00 | 825,00 |
| Doprinosi na plaću za Zapošljavanje | 85,00 | 0,00 |
| Doprinosi na plaću u slučaju ozljede na radu | 25,00 | 0,00 |
| Trošak poslodavca | 860,00 | 825,00 |
| Bruto 1 | 5.000,00 | 5.000,00 |
| I. stup mirovinskog osiguranja | 750,00 | 750,00 |
| II. stup mirovinskog osiguranja | 250,00 | 250,00 |
| Ukupni doprinosi iz bruta | 1.000,00 | 1.000,00 |
| Ukupno olakšica | 3.800,00 | 3.800,00 |
| Oporezivi dohodak | 20,00 | 20,00 |
| Ukupni porez | 48,00 | 48,00 |
| Prirez (Zagreb) | 8,64 | 8,64 |
| Ukupni porez i prirez | 56,64 | 56,64 |
| Neto plaća | 3943,36 | 3943,36 |
Izvor: Izračun autora
Tablica 2: Izračun plaće i ukupnih troškova poslodavca za plaću u iznosu od 15.000,00 kn.
| Plaća prije | Plaća poslije | |
| Bruto 2 | 17.580,00 | 17.475,00 |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 2.250,00 | 2.475,00 |
| Doprinosi na plaću za Zapošljavanje | 255,00 | 0,00 |
| Doprinosi na plaću u slučaju ozljede na radu | 75,00 | 0,00 |
| Trošak poslodavca | 2.580,00 | 2.475,00 |
| Bruto 1 | 15.000,00 | 15.000,00 |
| I. stup mirovinskog osiguranja | 2.200,00 | 2.200,00 |
| II. stup mirovinskog osiguranja | 750,00 | 750,00 |
| Ukupni doprinosi iz bruta | 3.000,00 | 3.000,00 |
| Ukupno olakšica | 3.800,00 | 3.800,00 |
| Oporezivi dohodak | 8.200,00 | 8.200,00 |
| Ukupni porez | 1.968,00 | 1.968,00 |
| Prirez (Zagreb) | 354,24 | 354,24 |
| Ukupni porez i prirez | 2.322,24 | 2.322,24 |
| Neto plaća | 9.677,76 | 9.677,76 |
Izvor: Izračun autora
Tablica 3: Izračun plaće i ukupnih troškova poslodavca za plaću u iznosu od 30.000,00 kn.
| Plaća prije | Plaća poslije | |
| Bruto 2 | 35.160,00 | 34.950,00 |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 4.500,00 | 4.950,00 |
| Doprinosi na plaću za Zapošljavanje | 510,00 | 0,00 |
| Doprinosi na plaću u slučaju ozljede na radu | 150,00 | 0,00 |
| Trošak poslodavca | 5160,00 | 4950,00 |
| Bruto 1 | 30.000,00 | 30.000,00 |
| I. stup mirovinskog osiguranja | 4.500,00 | 4.500,00 |
| II. stup mirovinskog osiguranja | 1500,00 | 1500,00 |
| Ukupni doprinosi iz bruta | 6.000,00 | 6.000,00 |
| Ukupno olakšica | 3.800,00 | 3.800,00 |
| Oporezivi dohodak | 20.200,00 | 20.200,00 |
| Ukupni porez | 5172,00 | 4848 |
| Prirez (Zagreb) | 931 | 873 |
| Ukupni porez i prirez | 6.103,00 | 5.721,00 |
| Neto plaća | 17.897,00 | 18.279,00 |
Izvor: Izračun autora
Promjena iz porezne reforme za 2019. koja se počela primjenjivati u 2018. godine je nova neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje (Mišljena.hr, 2018.). Ovom novom promjenom poslodavci mogu isplatiti dodatnih 5.000,00 kn koji neće biti oporezovani što znači da će uz već postojećih 2.500,00 kn poslodavci će moći „nagraditi“ radnike u iznosu od 7.500,00 kn.
Sve promjene koje se odnose na oporezivanje dohotka ili plaćanja doprinosa rasterećuju poslodavce te povećavaju raspoloživi dohodak stanovništva.
- Promjene poreza na dodanu vrijednost
Najznačajnija promjena u oporezivanju potrošnje u 2019. godini je primjena stope PDV-a od 13% na dječje pelene, svježe meso, ribu, voće i povrće (RRIF, 2018.). Ovom izmjenom nastoji se smanjiti regresivni učinak PDV-a i time dodatno rasteretiti građane. Problem koji se javlja je da proizvodi na koje se smanjuje stopa poreza na dodanu vrijednost spadaju u skupinu nužnih dobara (dobra koja zadovoljavaju osnovne potrebe) i potrošači su relativno neelastičniji u odnosu na prodavače. Ipak tržište proizvodnje ovih dobara i tržište maloprodaje u Hrvatskoj je dosta konkurentno te bi posljedično trebalo doći do smanjenja cijena ovih dobara, a neki trgovački lanci već su stavili oglase o sniženju cijena ovih proizvoda. S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. (Vlada Republike Hrvatske, 2018.).
Vrlo bitna promjena u sustavu oporezivanja koja je donesena ovom reformom je promjena opće stope PDV-a. Smanjiti će se opća stope PDV-a s 25% na 24 % od 1. siječnja 2020. (RRIF, 2018.). Smanjenjem stope PDV-a za postotni poen Hrvatska će tako pasti na ljestvici zemalja s najvećom stopom PDV-a sa drugoga na četvrto mjesto (vidi tablica 4). Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna. (Vlada Republike Hrvatske, 2018.).
Tablica 4: Zemlje s najvećom stopom PDV-a u Europskoj Uniji
| Zemlja | Standardna stopa PDV-a |
| Mađarska | 27 |
| Hrvatska | 25 |
| Danska | 25 |
| Švedska | 25 |
| Grčka | 24 |
| Finska | 24 |
| Irska | 23 |
| Poljska | 23 |
| Portugal | 23 |
Izvor: Izrada autora prema podacima sa: (Vaša Europa Europska Unija, 2018.)
U promjena poreza na dodanu vrijednost svakako se trebaju navesti još dvije promjene koje nisu jednako bitne kao prve dvije navedene, ali će svakako utjecati na poslovanje ekonomskih subjekata u narednim godinama. Ukinuti će se ograničenje u vezi prava na odbitak PDV-a za osobne automobile čija vrijednost prelazi 400.000,00 kn. Stoga bi bio dopušten odbitak 50 % pretporeza za nabavu svih osobnih automobila, neovisno o njihovoj vrijednosti (RRIF, 2018.). Smanjiti će se stopa poreza na promet nekretnina na 3%. Nova stopa će se primjenjivati na sve ugovore sklopljene od 1. siječnja 2019. (RRIF, 2018.).
- Ostale promjene obuhvaćene poreznom reformom
Najveće promjene u oporezivanju donesene su u promjenama u oporezivanju dohotka i potrošnje dok su i ove godine porez na imovinu i dobit labije obuhvaćeni poreznom reformom.
U oporezivanju imovine nije donesena niti jedna promjena te Hrvatska i dalje ostaje kao jedna od zemalja u Europskoj Uniji koja najmanje oporezuje imovinu (vidi tablica 5). Prethodnih godina nekoliko put se spominjalo uvođenje poreza na imovinu koje bi zamijenilo komunalnu naknadu, ali je naišlo na veliki otpor javnosti te zbog toga nije uveden.
Tablica 5: Zemlje koje najmanje oporezuju imovinu u EU kao postotak BDP-a
| Zemlja | Porez na imovinu kao postotak BDP-a (2016) |
| Estonija | 0,3% |
| Litva | 0,4% |
| Slovačka | 0,4% |
| Hrvatska | 0,4% |
| Češka | 0,6% |
| Slovenija | 0,6% |
| Austrija | 0,8% |
Izvor: Izrada autora prema: DG Taxation and Customs Union, based on Eurostat data
Promjene u oporezivanju profita u 2019. nisu toliko bitne jer se najznačajnija promjena odnosi samo na poduzeća od sistemskog značaja, a u tu kategoriju ih se može svrstati vrlo malo. U porezno priznate otpise potraživanja od kupaca uključiti će se i otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja (tzv. Lex Agrokor). Navedeno bi se primjenjivalo već prilikom podnošenja prijave poreza na dobitak za 2018. godinu (RRIF, 2018.).
Od ostalih promjena u poreznom sustavu RH valjalo bi još i spomenuti promjene u fiskalizaciji. Ukinuti će se iznimka od obveze fiskalizacije za porezne obveznike koji ostvaruju promet u djelatnosti prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja. Stoga će svi takvi uređaji morati imati istaknutu obavijest o fiskalizaciji prodaje te imati pristup Internetu. Navedeno bi stupilo na snagu 1. siječnja 2021. godine (RRIF, 2018.). I u slučaju da obveznik fiskalizacije izdaje dokument na kojem se navode podatci o plaćanju prije nego što je izdao račun, potrebno je na tom dokumentu napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ (RRIF, 2018.). Ovim promjenama ministarstvo financija nastavlja razvijati i usavršavati proces fiskalizacije započet 2013. godine.
- Zaključak
Ovim trećim krugom porezne reforme ministarstvo financija dodatno je rasteretilo građane i poduzetnike za 2,7 milijardi kuna i sa dodatnih 3,6 milijardi kuna u posljednje je tri godine rasteretila poduzeća i građane za ukupno 6,3 milijarde kuna.[1] Najznačajnije promjene su smanjenje stope PDV-a na određene proizvode sa 25% na 13%, smanjenje opće stope PDV-a u 2020. na 24%, povećanje porezne osnovice kod poreza na dohodak te ukidanje dva doprinosa. Promjene su svakako pozitivne, ali je pitanje jesu li donesene u pravo vrijeme i trebali li fiskalna politika biti prociklička. Iako je Hrvatska u fazi ekspanzije, 2018. godina nije završena kao godina u suficitu te bi zadaća ministarstva i vlade trebala biti ne samo usmjerena na rasterećenje građana nego i na smanjenje državnih izdataka.
- Literatura
- RRIF, 2018 dostupno na: https://www.rrif.hr/Najavljene_su_promjene_u_oporezivanju_od_1_sijecnj-1545-vijest.html
- Vlada Republike Hrvatske, 2018 dostupno na: https://vlada.gov.hr/vijesti/porezna-reforma-donijet-ce-ukupno-rasterecenje-u-iznosu-od-6-3-milijarde-kuna/24411
- Vaša Europa Europska Unija, 2018 dostupno na: https://europa.eu/youreurope/business/taxation/vat/vat-rules-rates/index_hr.htm
- European Commissin, 2018 dostupno na: https://ec.europa.eu/taxation_customs/business/economic-analysis-taxation/data-taxation_en
- Mišljenja.hr, 2018 dostupno na: https://misljenja.hr/novosti/porezna-reforma-od-1-sijecnja-2019-godine-dopunjena-novost/4465/
[1] Podaci o iznosu poreznog rasterećenja preuzeti su sa stranica vlade Republike Hrvatske