Neporezna davanja u Hrvatskoj

12647817_970436663049538_57638026_n

Kada se govori o ključnim problemima hrvatskog gospodarstva, kao jedan od glavnih uobičajeno se ističu neporezna davanja, odnosno parafiskalni nameti kako ih se uobičajeno zove u medijima. Pod tim pojmom se misli na različite vrste naknada koje su nametnute od strane države. Ove naknade predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.

Kao osnovne karakteristike parafiskalnih nameta ističu se:

  • činjenica da ih ne plaćaju svi porezni obveznici nego samo članovi određene grupacije koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim ili društvenim interesom
  • većinom su to destinirani javni prihodi jer se radi o namjenskim prihodima kojima se želi riješiti određeni ekonomski ili društveni problem
  • nisu prihodi državnog proračuna, različitim komorama, udruženjima i sličnim javno-upravnim tijelima
  • imaju gotovo iste ekonomske učinke kao i ubiranje poreza te crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora kao i porezi
  • plaćaju se kao naknada za korištenje „dobara od općeg interesa“ ili/i usluga državne administracije

Donedavno su hrvatski građani i poduzetnici znali da uplaćuju ogromne iznose državi upravo u ime neporeznih davanja, ali nitko nije bio informiran o tome koliko to zapravo iznosi i po kojim se osnovama plaća. Početkom rujna 2015. Ministarstvo financija objavilo je po prvi puta Registar neporeznih davanja koji uključuje 161 davanje raspodijeljeno na 13 ministarstava. Važno je napomenuti da broj neporeznih davanja u Registru nije konačan te da će se Registar kontinuirano nadopunjavati. U Registar nisu uključena davanja koja opterećuju isključivo građane kao ni javna davanja propisana Općim poreznim zakonom (porezi, trošarine, carine i sl.) i Zakonom o doprinosima, upravne pristojbe, novčane kazne te naknade po osnovi ugovornog odnosa (koncesije, zakup i sl.). Podaci Ministarstva financija pokazuju da su počevši od 2013. neporezna davanja smanjena u ukupnom neto iznosu od 449,7 milijuna kuna na godišnjoj razini, što je učinak smanjenja ili ukidanja 58 neporeznih davanja.

Prema Registru neporeznih davanja ukupan iznos javnih prihoda  2014. od svih neporeznih davanja iznosio je 8,412 milijardi kuna, od čega su 5,377 milijardi kuna uplatili poduzetnici, a 3,035 milijardi građani.

Graf 1. Udio neporeznih davanja poduzetnika i građana u ukupnim neporeznim davanjima u 2014. godini

1

Promatramo li raspored neporeznih davanja po ministarstvima, možemo zaključiti da najveći broj davanja propisuju Ministarstvo poljoprivrede sa 46 neporeznih davanja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sa 36 neporeznih davanja, te Ministarstvo zdravlja sa 35 neporeznih davanja.

Graf 2. Broja nameta po ministarstvu

2

Promatramo li prihode po ministarstvima prva dva mjesta i dalje zauzimaju Ministarstvo poljoprivrede sa 2,119 mlrd kn te te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sa 2,052 mlrd kn, ali treće mjesto preuzima Ministarstvo kulture sa 1,332 mlrd kn ubranih po osnovi neporeznih davanja.

Ako ukupne prihode rasporedimo na one uplaćene od strane poduzetnika te uplaćene od strane građana, možemo zaključiti da od poduzetnika na osnovu neporeznih davanja najviše ubiru Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (1,341 mlrd kn), Ministarstvo gospodarstva (1,207 mlrd kn) te Ministarstvo poljoprivrede (1,050 mlrd kn).

Graf 3. Iznos koji su uplatili poduzetnici u 2014. godini na osnovu neporeznih davanja po ministarstvima

3

S druge strane, građanima najveća davanja nameću Ministarstvo poljoprivrede (1,069mlrd kn), Ministarstvo kulture (1,054 mlrd kn) te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastukture (710 mil kn). Za slijedeća ministarstva građani ne plaćaju neporezne namete: Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo turizma, Ministarstvo unutarnjih poslova.

Često se u javnosti govori o tome da su upravo parafiskalni nameti jedan od glavnih uzroka koji otežavaju poslovanje poduzetnicima u Hrvatskoj pa je bitno promotriti i koji su to točno nameti koji najteže opterećuju poduzetnike. Među najvećim neporeznim davanjima su naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja se uplaćuje na račun Hrvatskog operatera tržišta energije – HROTE, od koje je lani prikupljeno 998 milijuna kuna, zatim naknada za pravo uporabe radio frekvencijskog spektra, 728 milijuna kuna, naknada za uređenje vode, 510 milijuna kuna, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, 454 milijuna kuna, godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji, 355 milijuna kuna, članarina turističkim zajednicama, 215 milijuna kuna.

Tablica 1. Top 10 neporeznih davanja koja opterećuju poduzetnike

4

Od neporeznih davanja koja najviše terete građane glavna je RTV pristojba za koju građani godišnje daju 1,054 milijardi kuna.

5

Zanimljivo je i kod građana i kod poduzetnika uočiti koliki udio neporeznih davanja odlazi na različite naknade za vodu (vodni doprinos, naknada za zaštitu voda, naknada za uređenje voda, naknada za korištenje voda). U 2014. je samo po ovoj osnovi uplaćeno 1,795 milijardi kuna. Kada se uzme u obzir da je ukupan prihod od poreza na dobit oko 5,5 milijardi kuna, a prihod od obveza poduzetnika po neporeznim davanjima 5,4 milijarde, sasvim je jasno koliki teret poduzetnicima predstavljaju parafiskalni nameti.

Za kraj, može se zaključiti kako se još jako puno mora učiniti po pitanju smanjivanja neporeznih davanja u Hrvatskoj. Unatoč ukidanju određenog broja naknada, teret koji snose poduzetnici i građani zapravo nije uvelike smanjen jer su sve ukinute naknade smanjile teret za samo 450 milijuna kuna, što je približno jednako iznosu koji samo poduzetnici plate u godini dana po osnovi Naknade za ambalažu i ambalažni otpad. Često čujemo kako je stopa poreza na dobit zapravo jako niska u Hrvatskoj u usporedbi s europskim zemljama, kao i da Hrvati imaju niže stope poreza na dohodak od prosjeka EU. No, svi se ovi podaci trebaju gledati u okviru cijelog poreznog sustava. Dodamo li na sva druga davanja i neporezna davanja, shvatiti ćemo zašto u Hrvatskoj svi, i poduzetnici i građani imaju osjećaj da prevelik dio svoje zarade uplaćuju državi. Ako u promatranje uključimo i nestabilnost poreznog sustava te izuzetno česte promjene svih vrsta davanja, shvatit ćemo zašto smo na ljestvici konkurentnosti 142 od 144 zemalja ako se promatra utjecaj poreznog sustava na ulaganja (eng. effects of taxation on incentives to invest).

Barbara Galić