Povodom obilježavanja 96. godišnjice i Dana Ekonomskog fakulteta Hrvatska udruga alumnija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirala je 28. studenoga 2016. predavanje dr. sc. Zdravka Marića, ministra financija, na temu Porezna reforma i održivost javnih financija.
Ministar Marić u prepunoj kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Trenutno stanje poreznog sustava zahtjevalo je sveobuhvatne promjene, točnije 15 zakona u kojima su sadržane izmjene za cjelovitu poreznu reformu, koja bi na snagu trebala stupiti 1.1.2017. godine. Smjer i odredbe svoga tima u sažetom obliku predstavio je i objasnio ministar Marić. Jedna od negativnih karakteristika dosadašnjeg poreznog sustava je porezna nestabilnost. Česte izmjene poreznih propisa, nejasne i nedosljedne zakonske odredbe, visoka administrativna opterećenost Porezne uprave doveli su do nedovoljnog poznavanja poreznog sustava, neadekvatnog servisa građanima, a isto tako i poduzetnicima. Hrvatska se nalazi među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti poduzetnika prilično velik, što naravno uvelike koči razvoj poduzetništva te dovodi do odbijanja domaćih i stranih investicija. Namjera reforme je efekt usmjeren na poticanje gospodarskog rasta, aktivnosti, investicija te potrošnje. Upravo zato ova porezna reforma treba osigurati porezni sustav jednostavnim, sigurnim, stabilnim i najbitnije konkurentnim. Kada se ljudima podigne raspoloživ dohodak oni više troše, inducirani efekt potrošnje,smanjite porezno opterećenje poduzetnicima (rasterećenje 0,6 posto BDP-rezultira 1,2 mlrd kn), veći multiplikativni efekt, dugoročno potencijalna stopa rasta veća, oni više investiraju, navodi ministar Marić.
U segmentu reforme poreza na dohodak, koja se odnosi na povećanje neoporezivog iznosa dohotka i smanjenje najviše porezne stope na dohodak dolazi do kritike šire javnosti. Podsjeća da je porez na dohodak nekonkurentan zbog niske razine dohotka na kojoj starta. Isto tako izdvaja 915 000 građana koji ne ulaze u škare poreza na dohodak. Hrvatska ima jednu od najviših progresivnih stopa na porez na dohodak u usporedbi sa susjednim državama te je destimulativna za one koji ostvaruju srednje i više dohotke. Nadalje, smanjenje poreznog opterećenja trebalo bi utjecati na konkurentnost hrvatskog gospodarstva i povoljniju investicijsku klimu. Ovo je najviše iščekivana promjena za većinu građana. Najavljene promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost za cilj bi imale smanjenje regresivnosti kroz redefinirane postojeće stope te snižene stope na struju i odvoz smeća. U troškovima građana te kategorije imaju relativno veći udio. Tko dobiva, tko gubi? – Kada bi se svi u gradu preraspodijelili u 5 kategorija plus stranci prema strukturi potrošnje na potrošenih 100 kn hrvatski građanin plati više PDV-a nego stranac. Ovom usporedbom ministar ukazuje na prebacivanje tereta na državni proračun i na nerezidente.
Učinci izmjena u sustavu poreza na dobit donose rasterećenje poduzetnika. Ukidanje olakšica iskoristilo se za opće smanjenje poreza na dobit. Ovakav odabir otvara put povećanom ulaganju i jačanju konkurentnosti. Isto tako, u skladu je sa svjetskim trendom poreznog rasterećenja. Na tržište nekretnina trebalo bi biti pojednostavljen postupak oporezivanja i smanjenje poreznog tereta. Doći će do ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina zbog izjednačavanja poreznog tretmana građana, bez obzira na vrstu nekretnine u prometu. Kao kompenzirajuća mjera za mlade obitelji biti će moguće subvencioniranje rata kredita. Predviđeni efekt je 2 mlrd neto učinka.
Uz poreznu reformu ministar Marić se osvrnuo i na proračun za 2017. godinu. Smatra da će ova godina biti godina preokreta te da će se drastično smanjiti proračunski deficit. Makroekonomskom projekcijom predviđen je gospodarski rast od 3.2 %. I ovdje dolazi do oštrih kritika. Uvoz raste više od izvoza. Neto ukupni efekt je negativan. Investicije i osobna potrošnja vuku te povećavaju uvoz i nema mijenjanja preko noći. Navodi da ovo možda je preoptimistično, ali je isto tako izazov i mogućnost.
Ministar sa svojim timom je prepoznao važnost nastavka odgovorne fiskalne politike. Najveći problem je svakako galopirajući javni dug. Javni dug 2008. godine iznosio je oko 30% BDP-a, a prošle godine 86.7%. Možda će neki kritičari istaknuti da nismo najgori, trenutni prosjek 90%, u nekim zemljama čak i 140%, ali trend povećavanja od 30 do 90 % nije nimalo sjajan, ukazuje Marić. Rezultat je činjenica da prosječna cijena zaduživanja 12 mlrd kn godišnje, što iznosi 3,6% BDP-a. Potrebna je stabilizacija te je za negativni trend gotovo eksponencijalnog rasta javnog duga ključ na rashodovnoj strani proračuna, a ne iz prizme političke kulturne reforme. Isto tako ministar naglašava da su potrebne strukturne reforme, da pravi strukturni iskoraci nisu nužno bolni rezovi i da bez njih i porezne reforme nema pozitivne slike. Stavlja se naglasak na rashodovnu stranu, ali se prihodovna ne zanemaruje. Ona je bitna za efikasnost i pravednost ubiranja poreza, smanjenje deficita i daljnja porezna rasterećenja.
Uz sve navedeno duhovit i karizmatičan ministar Marić rekao je da ne očekuje da će svi biti oduševljeni poreznom reformom te da je upravo posao ministra javnih financija da sve učini nezadovoljnima! Porezna reforma i općenito porezni sustav ne može riješiti probleme gospodarstva. Ona je važan korak, ali su nužne i druge promjene. Prepoznata je važnost fiskalne konsolidacije te nam sada samo ostaje čekati da porezna reforma stupi na snagu i nove odrednice proračuna hoće li dati dugoročne gospodarske rezultate.
Tihana Nađ