Općenito o porezu na dohodak
Porez na dohodak predstavlja jedan od izdašnijih poreza u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Prihodi od poreza na dohodak u 2015.godini iznosili su 2,1 milijardu kuna što je 3% od ukupnih prihoda od poreza. Porez na dohodak poznat je kao kralj/car poreza zbog mogućnosti preraspodjele dohotka tj. mogućnosti ostvarivanja distribucijske funkcije javnih financija. Porez na dohodak je derivirani javni prihod što znači da se ostvaruje temeljem financijskog suvereniteta države. Redoviti je prihod države jer se konstantno ubire, nenamjenski javni prihod jer nije unaprijed određena namjena potrošnje poreza na dohodak i zajednički javni prihod proračuna središnje države i proračuna jedinca lokalne regionalne i područne samouprave.
Odrednice poreza na dohodak su:
- Oporezuju se samo fizičke osobe
- Izravan/ direktan porez ( ne postoji mogućnost prevaljivanja poreza na dohodak)
- Najosobniji porez tj. uzima u obzir osobne okolnosti fizičke osobe ( dob, zanimanje, boravište… )
- Ubire se iz ukupnog neto dohotka ( izdatci koji su nastali tijekom ostvarivanja dohotka se priznaju)
- Zbog prilagođavanja osobnim okolnostima fizičke osobe se ubraja među složenije porezne oblike te zahtjeva efikasnu poreznu upravu.
Porez na dohodak državi može poslužiti kao instrument ekonomske i socijalne politike tj. njime se mogu ostvariti ekonomski i socijalni ciljevi.
Kao ekonomski instrument služi ostvarivanju fiskalnog učinka tj. javnih prihoda putem kojih će pokriti javne rashode te zadovoljiti određene javne potrebe. Kao socijalni instrument može smanjiti regresivni učinak ostalih poreza, povećati dohodak fizičkih osoba sa nižom ekonomskom snagom, preraspodjeliti porezni teret na one koji ostvaruju veće dohotke putem progresivnosti. Pri ubiranju poreza, državi najvažniji cilj treba biti ostvarivanje fiskalnog učinka. Nakon ostvarivanja tog cilja dolaze ostali ciljevi, no između ciljeva dolazi do međusobnog sukoba. Zbog toga svaka porezna reforma mora voditi računa da ne dođe do poništavajućeg efetka.
Porez na dohodak u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj koristi se miješani (sintetički i analitički) tip poreza na dohodak. Sintetički tip poreza karakterizira oporezivanje ukupnog dohotka primjenom progresivnog poreza na dohodak te se uzima u obzir osobne okolnosti poreznog obveznika. Analitički tip poreza karakterizira proporcionalnost pri oporezivanju te se ne uzimaju u obzir nikakve posebne okolnosti povezane uz poreznog obveznika.
Oporezuje se šest izvora dohotka:
- dohodak od nesamostalnog rada
- dohodak od samostane djelatnosti
- dohodak od imovine i imovinskih prava
- dohodak od kapitala
- dohodak od osiguranja
- drugi dohodak
U sintetički tip poreza na dohodak ubrajaju se dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada i drugi dohodak dok se u analitčki tip poreza ubrajaju dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala te dohodak od osiguranja.
Najizdašniji izvor poreza na dohodak je dohodak od nesamostalnog rada.
Dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednom poreznom razdoblju ( u RH jednoj godini). Porezni obveznik je osoba koja ostvaruje dohodak koji je oporeziv, on može biti rezident i nerezident. Nerezident plaća porez na dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj.
Porezna osnovica poreza na dohodak za rezidenta je ukupni dohodak ostvaren od svih šest izvora dohotka u tuzemstvu i inozemstvu umanjen za osobni odbitak.
(Osnovni) osobni odbitak ili egzistencijski minimum je iznos koji je potreban za pokriće osnovnih životnih potreba. Iznos osobnog odbitka je 2600 kuna te je neoporeziv i odbija se od ukupne porezne osnovice. Određene skupine imaju pravo na uvećanje osobnog odbitka do maksimalnog iznosa od 3800 kuna. U slučaju kada je osobni odbitak veći od dohotka porezni obveznik neće morati platiti porez.
Osnovni osobni odbitak se povećava na temelju uzdržavanih članova uže obitelji. Na osnovni odbitak se primjenjuju određeni faktori koji smanjuje poreznu osnovicu te uvažava osobne okolnosti poreznog obveznika i uzdržavanih članova.
Izmjene zakona o porezu na dohodak
Novom poreznom reformom želi se potaknuti gospodarska aktivnost kroz smanjenje ukupnog poreznog opterećenja. Promjenama u sklopu poreza na dohodak želi se povećati osobna potrošnja (koja čini 60-70% BDP-a) čime će se povećati BDP. Također, želi se povećati konkurentnost visokoobrazovanih kadrova kroz smanjenje poreznog opterećenja te stvoriti socijalno pravedniji porezni sustav. Nadalje, namjera je pojednostaviti porezni sustav te stvoriti stabilan i održiv porezni sustav kojemu nisu potrebne česte izmjene.
Tablica 1. Porezna tarifa
Izvor: Ministarstvo financija RH
Tablica 2. Osnovni osobni odbitak
Izvor: Ministarstvo financija RH
Za umirovljenike
- umanjenje porezne obveze za 50% za mirovine
Za PP1 i grad Vukovar
- umanjenje porezne obveze za 50% za dohodak od nesamostalnog rada
Uvode se dva porezna razreda: prvi od 0 do 17500 kuna, drugi od 17500 kuna i više umjesto tri porezna razreda, uz porezne stope 24% za prvi razred i 36% za drugi razred koje su snižene u odnosu na trenutne. Time se pojednostavljuje oporezivanje i postaje transparentnije za porezne obveznike. Stvaranjem jednog poreznog razreda olakšano je oporezivanje, dolazi do povećanja plaća visokoobrazovanim kadrovima zbog smanjene porezne stope. Na rasterećenje plaća će se dodatno odraziti povećanje osnovnog osobnog odbitka na 3800 kuna te sve plaće koje imaju poreznu osnocvicu nižu od tog iznosa ne će biti oporezovane. To će dovesti do oslobođenja od obveze poreza na dohodak 500 tisuća poreznih obveznika tj. 1.5 milijuna osoba neće plaćati porez od 2.75 milijuna porez
nih obveznika.
Prigovori na poreznu refomu idu u smjeru da ovom reformom osobe s visokim dohotcima više profitiraju, no te osobe imaju i veću poreznu obvezu zbog toga promjena u poreznoj stopi za 1% ima veći učinak na apsolutno povećanje njihovih dohodaka, dok osobe s nižim dohotkom imaju manje apsolutno povećanje dohotka. Teško je djelovati i na osobe koje ne plaćaju porez na dohodak, tako da na tom području porezna reforma nema učinka. No povećanjem osobnog odbitka s 2600 kuna na 3800 kuna, rast dohotka osoba s nižim primanjima neće biti oporezivan na nižim razinama time uočavamo razumijevanje države za osnove potrebe građana. Ujednačavanjem osobnog odbitka za sve skupine građana ne stvara se mogućnost ”diskriminacije” građana te se smanjuje mogućnost porezne evazije promjenom prebivališta poreznog obveznika.
Zadržava se stopa poreza na dohodak od 12% kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja.
Da bi netko imao status uzdržavanog člana obitelji njegovi ukupni primitci (oporezivi primitci, neoporezivi primitci i drugi primitci) ne smiju prelaziti iznos 15000 kuna godišnje. Do novih izmjena Zakona o porezu na dohodak je bilo propisano da ukupni primitak ne smije prelaziti 13000 kuna godišnje.U slučaju da uzdržavani član ostvari primitke veće od 15000 kuna godišnje, porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
Tablica 3. Faktori za djecu i uzdržavane članove i osobni odbitci
Izvor: Ministarstvo financija RH
Ante Primorac