U srijedu, 25. svibnja 2011. godine, dva tjedna nakon završetka najveće studentske investitorske konferencije u regiji Primarno Tržište 2011, Hrvatska je narodna banka ugostila članove i prijatelje Financijskog kluba, za koje je organizirano predavanje na temu Modeliranje u HNB-u. Predavanje je održao dr. sc. Ivo Krznar, viši savjetnik u Direkciji za ekonometrijsko modeliranje.
Na samom je početku g. Krznar istaknuo da HNB koristi dva pristupa modeliranja gospodarske realnosti. Cjeloviti se pristup koristi za objašnjavanje prošlih zbivanja u hrvatskom gospodarstvu, a parcijalni za predviđanje budućih. Za objašnjenje prošlih zbivanja Direkcija koristi novi kejnezijanski model (engl. New-Keynesian Model) kojim se, pomoću 105 jednadžbi, modeliraju uzročno-posljedične interakcije hrvatske ekonomije kao otvorenog gospodarstva. Riječ je o ekonomski utemeljenom modelu koji se bazira na mikroekonomskim pretpostavkama racionalnog ponašanja. Takav model spada u domenu DSGE modela (engl. Dynamic Stochastic General Equilibrium) i daje odgovore na većinu pitanja koja su orijentirana na prošlost, odnosno na ono što se u hrvatskom gospodarstvu događalo. Osnovni je nedostatak glavnog modela nezadovoljavajuća moć predviđanja budućih kretanja gospodarstva. Zbog toga se u HNB-u za potrebe prognoziranja koriste tzv. „mali“ modeli koji u domeni koju modeliraju imaju bolju moć predviđanja od glavnog modela. Većina se takvih modela bazira na naprednim matematičkim i statističkim metodama kojima se pokušava spoznati gospodarska stvarnost. Primjerice, ishodište se Markov Switching modela kojim se identificiraju razdoblja recesija i ekspanzija nalazi u teoriji vjerojatnosti, dok je SVAR model (engl. Structural Vector Autoregresion) koji služi za detekciju varijabli koje utječu na veličinu BDP-a hrvatskog gospodarstva ekonometrijskog tipa i podložan je Lucasovoj kritici. Od „malih“ modela koji imaju utemeljenje u ekonomskoj teoriji predstavljen je model nove kejnezijanske Phillipsove krivulje (engl. New Keynesian Phillips Curve) kojom se objašnjava kretanje domaće stope inflacije.
Nakon završetka izlaganja, uslijedila su brojna pitanja članova Financijskog kluba koji su željeli saznati nešto više o izvorima podataka koje HNB koristi u svojim modelima, zatim o načinu rješavanja problema desezoniranja, kašenjenja u reagiranju te valorizacije vremenskih utjecaja u modelima, kao i realnosti modela racionalnih očekivanja i uspješnosti procjena HNB-a. Koncizni odgovori g. Krznara su impresionirali nazočne i potaknuli većinu na dodatno proučavanje novije literature s područja makroekonomskog modeliranja. Zahvaljujemo osoblju Hrvatske narodne banke na gostoljubivosti, prvenstveno g. Krznaru čiji uloženi trud i izdvojeno vrijeme izuzetno cijenimo i poštujemo.
