U ovom osvrtu uputit ćemo Vas u osnovne pojmove i bitnije varijable koje utječu na prinose dobrovoljnih mirovinskih fondova Republike Hrvatske. U prvom dijelu ćemo navesti osnovnu terminologiju, a u drugome ćemo prikazati i usporediti prinose samih fontova te tržišta kapitala Republike Hrvatske. Kao benchmark će nam poslužiti CROBEX i CROBIs indeksi.
Dostojanstvena starost želja je svih nas budućih umirovljenika. Pogled na današnje umirovljenike dovoljan je da postanemo svjesni kako je mirovinski sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti postao neodrživ. Početkom 2002. započelo je provođenje mirovinske reforme radi uspostavljanja dugoročno održivog mirovinskog sustava koji će pružati kvalitetnu zaštitu od rizika starosti, smrti i invalidnosti, a istovremeno biti usklađen s gospodarskim i demografskim kretanjima. Uveden je višedijelni mirovinski sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti i individualnoj kapitaliziranoj štednji. Sredstva uplaćena u prvi stup (HZMO) služe za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima, dok se sredstva u drugom i trećem stupu kapitaliziraju na osobnom računu svakog člana fonda i njegova su vlastita imovina. U SAD-u i cijelom anglosaksonskom svijetu privatni mirovinski fondovi već su desetljećima prisutni i gotovo nema zaposlenika koji uz doprinose u državni mirovinski fond ne uplaćuje dodatna sredstva u privatni mirovinski fond i to najčešće na dobrovoljnoj osnovi. U kontinentalnom dijelu Europe privatna mirovinska štednja kroz privatne mirovinske fondove počela je nešto kasnije, no s obzirom na prisutne demografske trendove, odnosno sve stariju populaciju, posljednjih je godina sve popularnija i zbog državnih poticajnih sredstava. Dobrovoljna individualna kapitalizirana mirovinska štednja i u nas dobiva sve veću važnost jer pojedinac postaje svjestan da s ovakvim demografskim kretanjima i dužinom životnoga vijeka doprinosi uplaćeni od radno aktivnog stanovništva neće biti dovoljni, stoga se sami moramo pobrinuti za mirovinu.
Dobrovoljni mirovinski fondovi međusobno se razlikuju prema investicijskoj politici koja se određuje ovisno o stupnju rizika. Član samostalno izabire dobrovoljni mirovinski fond koji najbolje odgovara njegovoj sklonosti riziku. Visinu i dinamiku uplata u Fond određuje prema svojim financijskim mogućnostima, a pojedina uplata ne bi smjela biti manja od 100 kuna mjesečno odnosno 1.200 kuna godišnje. Uplaćeni doprinosi obračunavat će se u kunama te će se dodatno evidentirati u eurima. Vrijednost obračunske jedinice Društvo će voditi u kunama i dodatno izražavati u eurima. Društvo će jednom godišnje članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda izdati dokument o udjelu koji pokazuje broj obračunskih jedinica na osobnom računu i vrijednost obračunske jedinice za izvještajni datum.
U nastavku ćemo kategorizirati rizike koji su propisani prospektom i statutom navedene skupine fondova. Mogući su i drugi pristupi, ali mi ćemo se ovdje držati onoga koji koristi HZZO u svojim publikacijama.
Kreditni rizik: Imovina Fonda može biti uložena u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, zemljama članicama EU i OECD-a. Uz to, imovina Fonda može biti uložena u otvorene investicijske fondove koji dio portfelja imaju uložen na tržištima zemalja s nižim rejtingom od onog koji ima Republika Hrvatska. Riječ je o posrednoj izloženosti tržištima u nastajanju preko vrijednosnih papira kojima su izdavatelji iz Republike Hrvatske ili zemalja članica OECD-a ili EU. Dozvoljeno ulaganje je najviše do 5% imovine Fonda.
Rizik namire: Jedan od rizika s kojim ulagatelji u Fond moraju biti upoznati podrazumijeva mogućnost da zakonodavne vlasti Republike Hrvatske i drugih zemalja u koje je uložena imovina Fonda promijene porezne zakone i propise na način koji može utjecati na profitabilnost ulaganja.
Rizik likvidnosti: Rizik likvidnosti javlja se kod vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata koje je teško kupiti ili prodati, tj. koji su nelikvidni. Kod nelikvidnih vrijednosnih papira ne možemo protrgovati željenu količinu vrijednosnog papira u razumno kratkom vremenu prema približnoj vrijednost po kojoj se vrijednosni papiri vrednuju.
Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda: Imovina Fonda može biti uložena u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, zemljama članicama EU i OECD-a.Uz to, imovina Fonda može biti uložena u otvorene investicijske fondove koji dio portfelja imaju uložen na tržištima zemalja s nižim rejtingom od onog koji ima Republika Hrvatska. Riječ je o posrednoj izloženosti tržištima u nastajanju preko vrijednosnih papira kojima su izdavatelji iz Republike Hrvatske ili zemalja članica OECD-a ili EU. Dozvoljeno ulaganje je najviše 5% imovine Fonda.
Rizik promjene poreznih propisa: Jedan od rizika s kojim ulagatelji u Fond moraju biti upoznati podrazumijeva mogućnost da zakonodavne vlasti Republike Hrvatske i drugih zemalja u koje je uložena imovina Fonda promijene porezne zakone i propise na način koji može utjecati na profitabilnost ulaganja, između ostalog da porast vrijednosti imovine fonda postane oporeziv, kroz porez na dobit ili porez na dohodak.
Operativni rizik: Operativni rizik je rizik koji proizlazi iz poslovanja Društva za upravljanje fondom, to jest različitih poremećaja tog poslovanja zbog internih ili eksternih čimbenika, a obuhvaća mogućnost unutarnje i vanjske prijevare, nepoštivanja internih procedura i mjerodavnih zakona i propisa, oštećenja materijalne imovine Društva, kvara sustava i poremećaja u upravljanju procesima. Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti: Rizik stalne primjerenosti i prikladnosti odnosi se na financijsku stabilnost Društva da pravovremeno podmiruju svoje zakonske obveze.
Rizik sukoba interesa: Rizik sukoba interesa nastao bi kada bi zaposlenici Društva, a osobito oni koji se bave ulaganjem imovine Fonda, osobno kupovali ili prodavali vrijednosne papire u koje je uložena imovina Fonda za svoj ili tuđi račun.
Rizici vezani uz vrstu imovine u koju su uložena sredstva Fonda:S obzirom na strategiju ulaganja i postavljena ograničenja ulaganja, Fond karakteriziraju umjerena rizičnost i umjerena volatilnost vrijednosti obračunske jedinice. Fond je najviše izložen riziku promjene cijene vrijednosnih papira i valutnom riziku. Ti rizici mogu utjecati na vrijednost obračunske jedinice i profitabilnost fonda.
U nastavku ćemo proanalizirati prinose navedenih fondova te ćemo ih usporediti sa tržištem.
Promatrani fondovi
Izvor: hrportfolio
Dakle promatramo 6 dobrovoljna mirovinska fonda u periodu od 3.1.2004 do 31.10.2014 te ih uspoređujemo sa prinosom tržišta. Točnije dva referentna indeksa kao pokazatelja kretanja dva moguća instrumenta ulaganja, dionica i obveznica. U samu strukturu portfelja svakog od fondova nećemo ulaziti, a kako bi proveli kratku analizu uvest ćemo nekoliko pretpostavki.
Imovina je u potpunosti izložena Hrvatskom tržištu.
Najveći dio imovine investiran je u dionice i obveznice.
Udio investiran u tržište novca i kratkoročne vrijednosne papire je zanemariv.
Ulagač nema averziju prema volatilnosti u svim periodima kraćim od godinu dana.
Razmotrimo stvari ovako, raspolažemo sa konstantnim mjesečnim priljevom sredstava koji su nam raspoloživi za investiranje. Imamo dvije opcije uložiti u indeksni fond koji prati Hrvatsko tržište ili ta ista sredstva plasirati u bilo koji od 6 dobrovoljnih mirovinskih fondova. Vremenska serija koju analiziramo se u potpunosti poklapa sa promatranim vremenskim periodom. Jedan od važnijih produkata navedenih pretpostavki je linearizacija međugodišnjih prinosa. Tablica 1. jasno pokazuje usporedbu kretanja tržišta i samih fondova te možemo istaknuti 2008 god. u kojoj je dioničko tržište palo -67,13%, a obvezničko daleko manje. Navedeno nam ukazuje da su upravo u periodu izbijanja i prelijevanja financijske krize na naše tržište dobra alternativa i sredstvo disperzije bile obveznice. Uz činjenicu da samo malo i otvoreno gospodarstvo navedeno je samo zrcalna slika svjetskog trenda sa određenim kašnjenjem (eng. delay ). Prikazati ćemo grafičku usporedbu svakog od fondova sa dioničkim tržištem (CROBEX-om). Svaki ćemo prokomentirati, a sam zaključak ću ostaviti vama.
Erste Plavi Protect kao što i sam nazivi upućuje zaštitio je glavnicu te je u periodu pada dioničkog tržišta ostvario rast od 2,53%. Svi navedeni porast i padovi nominalni su te su za svrhu statističke usporedbe dovoljno dobra mjera, ali iz perspektive ulagača navedena kretanje potrebno je korigirati za godišnju stopu inflacije.
Reiffeisen DMF prati trend kretanja dioničkog tržišta te ostvaruje negativne prinose kao i samo tržište, ali disperzija rizika na druge vrijednosne papire samu volatilnost čini manjom.
AZ Profit u najlošijoj godini ostvaruje pad -7,67% dok je tržište padalo -67,13% iz čega također vidimo da je disperzija učinila svoje i ublažila navedeni pad.
Ostale pojedine grafove nećemo prikazivati posebno, ali zato ćemo prikazati hipotetsku situaciju u kojoj pojedinac na početku 2004 god. može izabrati između 8 pristupa ulaganju, 6 dobrovoljna mirovinska fonda i direktnom ulaganju u dionice i obveznice na Zagrebačkoj burzi.
Izvor: vlastiti rad
Kao mjeru toga pretpostavi ćemo da je pojedinac uložio 100 HRK. na početku 2004 god. te je isti iznos kapitalizirao tj. podigao 31.10.2014. Da je investirao u indeksni fond (koji u navedenom periodu nije postojao) ostvario bi 58,84% dobiti. Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond ostvario bi mu prinos od 30,53%, Reiffeisen DMF 51,27%, Erste Plavi Expert 60,98%, Erste Plavi Protect 66,54%, AZ Benefit 85,68% te AZ Profit 97,57%. Četiri od 6 fondova ostvarili su bolje prinose od prinosa samog tržišta, mjerenog isključivo CROBEX indeksom. Kako se u dosta stručne literature opisuju investitore koji su aktivni i pasivni tj. oni koji imaju 75% svoje imovine plasirane u dionice i 25% u obveznice, oni koji taj odnos imaju 50:50 i oni koji su pasivni i preferiraju odnos 25:75. Navedeno me potaknulo da vam grafički prikažem ishod i kretanje takvih strategija ulaganja.
Izvor: vlastiti rad
Sam graf jasno pokazuje kretanje tržišta i ocrtava različite strukture optimizacije investirane imovine. Koja je optimalna struktura i alokacija pitanje je koje na koje vam odgovor dati neću, a na vama je da sami dođete do istog.
Za sami kraj prikazati ću vam zanimljive odnose koeficijent korelacije između fondova i tržišnih indeksa.
Izvor: vlastiti rad
Vidimo da AZ profit i CROBEX imaju korelaciju od 0,72 dok Raiffeisen DMF i Croatia Osiguranje koleriraju u odnosu na CROBEX sa 0,71. Isto tako zanimljivo je da je u navedenom periodu korelacija između CROBEXa i CROBISa -0,07.
Dominik Korinčić
Voditelj Tima za upravljanje portfeljem
PS Student investitor
Za sve upite obratite mi se na dominik.korincic@finance.hr