30.11.2023., Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom usvojio je prijedlog državnog proračuna za 2024. godinu.
Temeljno pitanje – opravdani optimizam ili predizborna uloga?
Državni proračun možemo okarakterizirati najvećim i najznačajnijim proračunom javnog sektora što ga čini i najvažnijim instrumentom ekonomske politike, kao i drugih javnih politika u zemlji. U predizbornoj godini, u iščekivanju tri izborna ciklusa u 2024. godini kada nas očekuju izbori za Europski parlament, parlamentarni i predsjednički izbori, više no ikad nužno je imati na umu kako proračun nije samo akt kojim se procjenjuju javni prihodi i rashodi te prikazuju ciljevi fiskalne politike u narednoj proračunskoj godini, već kako proračun nosi značajnu ulogu u javnoj politici.
Proračun donesen za 2024. godinu temelji se na očekivanoj stopi rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto što je stopa koja prati realan rast bruto domaćeg proizvoda trećeg tromjesečja 2023. godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Osim toga, Vlada izrazito optimistično prognozira usporavanje inflatornih kretanja u godini koja slijedi na razinu od 3,1 što je više no 70% pad u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je inflacija dosegla svoj vrhunac s razinom od 10,7 poena.
Grafikon 1: Kretanje temeljnih makroekonomskih indikatora u razdoblju od 2020.-2022. te prognoza za 2023. I 2024.
Izvor: izrada autorice prema dostupnim podacima HNB-a i Ministarstva financija
Na temelju navedenih kretanja, Vlada odlučuje o iznosu prihoda nešto višem od 28,5 milijardi eura te iznosu rashoda od 32,6 milijardi eura, odnosno rastu proračunskih prihoda za 3% te povećanju proračunskih rashoda za 11,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Proračun za 2024. položio je teorijsku osnovu proračuna kreiranog tijekom predizborne godine gdje se kao dvije glavne stavke navode smanjenje poreznog opterećenja te povećanje javne potrošnje, a sve sa svrhom pridobivanja naklonosti medijanskog glasača. Dok Vlada opisuje proračun održivim, razvojnim i socijalnim, oporba do samog izglasavanja čvrsto tvrdi kako je on predizboran i nerealan.
Kada očekujemo visoke prihode koji su prvenstveno posljedica prikupljenih poreza, osobito PDV-a i trošarina, bez obzira na očekivano popuštanje inflatornih pritisaka u obzir moramo uzeti percepciju građana koji uslijed naglog porasta cijena, promjene valute i još uvijek postojeće svijesti o posljedicama krize inflaciju percipiraju značajno višom no što to ona jest. Osim toga, postavlja se pitanje može li se opravdati značajno povećanje javne potrošnje u uvjetima pritiska političke i ekonomske neizvjesnosti šireg okruženja, odnosno hoće li se, s obzirom na uvjete, očekivana ekonomska aktivnost realizirati.
Usmjerenost javne potrošnje
Premijer Andrej Plenković proračun opisuje kao “socijalno osjetljiv”, “održiv” te “ambiciozan”. Ambicioznost proračuna svoje ishodište ima u oslanjanju na optimistične prognoze, dok se postizanje socijalnog, ili u ovome slučaju socijalno osjetljivog proračuna, s najboljim namjerama proteže iz godine u godinu. Kada je u pitanju pojam održivosti čija neopravdana i prekomjerna uporaba obilježava sve aspekte današnjice, javlja se dilema motivacije – praćenje nametnutih trendova i očekivanih pridržavanja propisanih međunarodnih strategija ili pak istinsko, dubinsko razumijevanje važnosti primjene koncepta održivosti.
Grafikon 2: Rashodi za 2024., izraženo u milijardama eura
Izvor: izrada autorice prema podacima Vlade RH
Mirovinski sustav predstavlja glavnu stavku proračunskih rashoda s obzirom na to da je gotovo 40% proračunskih sredstava usmjereno k osiguranju da mirovine odražavaju rast plaća te indeks potrošačkih cijena. Socijalna osjetljivost proračuna nastoji umanjiti socijalne razlike i njihove učinke na najosjetljivije skupine pa rastu najniže mirovine, kao i obiteljske mirovine. Usmjerenost proračuna na mirovinski sustav posljedica je fokusa Vlade na unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz izmjene niza zakona vezanih uz isti s ciljem poboljšanja trenutnog statusa umirovljenika, no naizgled obećavajući koraci ka potpunoj reformi mirovinskog sustava tema su za neku drugu analizu.
Osim mirovina, velika ulaganja usmjerena su prema zdravstvu gdje otječe gotovo 12% proračunskih sredstava. Zdravstveni sustav, jednako kao i mirovinski sustav, obilježava preopterećenost kapaciteta, tromost i nedostatak perspektive, što je nedopustivo s obzirom na to da životne potrebe pojedinaca ovise o istima. Ljudi su srž svega, njihove vrijednosti, rad i intelektualni kapital omogućiti će nam da napredujemo pa je nužno veliku pozornost usmjeriti na socijalnu ulogu države. Zbog kontinuiranih dugovanja prema veledrogerijama te nezadovoljavajućih plaća zdravstvenih djelatnika, zdravstvo se već nazivalo “bolesnikom kojeg treba liječiti”, no ovoga puta proračun to uzima u obzir.
Naposljetku, svega 10% proračuna usmjereno je na ravnomjerni razvoj, decentralizaciju i promet što će, zajedno sa gotovo 15% proračuna usmjerenih na gospodarstvo i poslovno okruženje, omogućiti daljnji razvoj gospodarstva.
Usmjeravajući sredstva u dva, u svakom smislu najpotrebnija sustava, premijer je još jednom opravdao zašto proračun opisuje kao ambiciozan. Javna potrošnja usmjerena u područja javnog sektora kojima je potreban intenzivan angažman i obnova opravdana je ukoliko inicijativu prate rezultati, neovisno o tome koliko to bili neznatni pomaci prema boljoj sutrašnjici s obzirom na to da se mali uspjesi akumuliraju u radikalne promjene. Iako se nazivanje proračuna socijalnim već pomalo čini kao floskula, socijalna osjetljivost proračuna uistinu je potrebna za postizanje blagostanja ili barem težnju k istom.
Zaključno, ili ipak ne?
Ovaj članak ne donosi konkretan zaključak o efikasnosti i efektivnosti upravljanja proračunom za 2024. godinu, već postavlja pitanja i potiče čitatelje na razmišljanje o optimizmu koji opravdava doneseni budžet, kao i skeptičnosti koja kritizira isti.
S obzirom na to da nije lako donijeti jasan i ispravan sud kada je u pitanju proračun, nedvojbeno instrument za postizanje kako ekonomskih, tako i političkih ciljeva, u široj javnosti često vlada skeptičnost prema upravljanju javnim sredstvima te je za donošenje konkretnog zaključka nužno pričekati rezultate donesenih mjera koje su u ovome slučaju usmjerene ka inicijativi smanjenja socijalne nejednakosti te razvoja gospodarstva i poslovnog okruženja. Iako možemo voditi polemike o opravdanosti ambicioznosti proračuna za kojeg neki mogu reći kako je donesen suviše optimistično u vremenima političke i ekonomske neizvjesnosti te motivaciji k odabiru puta održivosti upravljanja javnim sredstvima, to su zaključci koje ćemo ionako u suštini, bez obzira na podatke i silna obrazloženja, donijeti sami za sebe.
Lucija Rašić
Izvori:
- Šimović, H. et al, (2020), Ekonomika javnog sektora, Arhivanalitika, Zagreb
- DZS, (2023), Prva procjena tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2023., [online], dostupno na: https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58247
- HNB, (2023), Komentar o inflaciji u listopadu 2023., [online], dostupno na: https://www.hnb.hr/-/komentar-o-inflaciji-u-listopadu-2023
- Vlada RH, (2023), Državni proračun za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. s pogledom unatrag, [online]
- Milovan, A., (2023), Analiza prijedloga proračuna za 2024: Vlada jako povećava potrošnju, proračun skrojen za godinu s više izbornih ciklusa, Euractiv, [online], dostupno na: https://euractiv.hr/gospodarstvo/a5254/Vlada-predlozila-proracun-za-2024.-jako-povecava-potrosnju-u-izbornoj-godini.html
- Kaznir, A., (2023), Predstavljen proračun za 2024. godinu: Izdvajanja za mirovine će iznositi 8.4 milijarde eura, Mirovine.hr, [online], dostupno na: ://www.mirovina.hr/mirovine/predstavljen-proracun-za-2024-godinu-izdvajanja-za-mirovinu-ce-iznositi-8-4-milijarde-eura
- Galić, G., (2021), Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti, Faktograf.hr, [online], dostupno na: https://faktograf.hr/2021/12/10/proracun-ne-uzima-u-obzir-da-je-zdravstvo-bolesnik-kojeg-treba-lijeciti//