Prije dva tjedna hrvatska je javnost bila preokupirana sučeljavanjem predsjedničkih kandidata i prvim krugom izbora. Izbori su u prvi plan stavili supstandardni ekonomsko-politički diskurs u kojem smo od kandidata koji bi se uopće usudili otvarati teme vezane uz gospodarski razvoj, mogli čuti mišljenja, stavove i rješenja koja su uglavnom potpuno odvojena od empirijski utvrđene ekonomske stvarnosti Hrvatske. Iako takav diskurs u javnom prostoru ne iznenađuje, jer zloupotreba asimetričnih informacija se na globalnoj razini pokazala kao izrazito efektivan politički alat, volio bih u ovom tekstu prikazati jednu objektivniju, ali i optimističniju perspektivu na domaću ekonomsku zbilju, te na ovoj platformi koju mi omogućuje Financijski Klub izraziti realističan pogled na recentna zbivanja.
Za one koji ne znaju, OECD svakih 5 godina objavljuje indeks liberaliziranosti tržišta (PMR index), u čijem mjerenju sudjeluje 44 zemlje, dakle značajno širi obuhvat od članica OECD-a obuhvaćen je u metriku. U zadnjem istraživanju, objavljenom 2013. godine, Hrvatska je zauzela najlošiji score od svih država EU, međutim do 2018. godine, Hrvatska se na ljestvici uspjela izjednačiti s prosjekom EU, te gotovo izjednačiti s prosjekom OECD-a. Tako je Hrvatska u 2018. godini prema razini liberalizacije tržišta zauzela 20. mjesto, ostavivši iza sebe zemlje poput Izraela, Japana, Poljske, Austrije, Švicarske, Južne Koreje, Belgije, Luksemburga i Kanade.
Ono što je također zanimljivo za primijetiti jest činjenica kako je ovaj rezultat postignut unatoč tome što u metriku nije ušao učinak reforme pokretanja poslovanja (START), te prije nego što je otpočeo proces prodaje državnog udjela u poduzećima u kojima država nema većinsko vlasništvo, što je reforma na koju se Hrvatska obvezala prijavom za ulazak u Europski Tečajni Mehanizam 2 [Exchange Rate Mechanism 2 (ERM2)]. S time na umu, možemo zaključiti kako će do idućeg izvješća za pet godina, Hrvatska još više sniziti svoj PMR indeks s ovog iznenađujuće dobrog rezultata koji je iznosio 1,43 u 2018. te se približiti prema slovenskom ili češkom benchmarku od 1,29, odnosno 1,3.
Pomak u dobrom smjeru zabilježila je i Europska komisija u svojoj godišnjoj ocjeni reforma. Njihova ocjena je ovakva: „Mjere poboljšanja poslovnog okružja i konkurentnosti tržišta usluga napreduju. Početkom 2019. Usvojen je (treći) akcijski planza administrativno rasterećenje gospodarstva koji sadrži 314 mjera pojednostavljenja administrativnih procedura i zahtjeva koje će uštedjeti poduzetnicima 627 milijuna kuna (mjereno SCM metodom kao uštede radnog vremena poduzetnika). Do listopada 2019. provedene su 94 mjere s oko 400 milijuna kuna rasterećenja“ (Ekonomski lab, 26.12.2019.)
Tržišna liberalizacija razvojni je preduvjet sine qua non. Hiperreguliranost tržišta stavlja veliku moć birokratima u ruke, omogućujući državnim i javnim službenicima da manipuliraju upravnim procesom kako bi stjecali osobnu korist. Takvi uvjeti stvaraju izrazito plodno tlo za korupciju i podmićivanje. Deregulacijom moguće je postići kvalitetnije tržišno natjecanje, veću kreativnu poduzetničku slobodu i efektivnije razvojne politike, te u konačnici, izgraditi inkluzivne institucije i tolerantnije društvo. Ovim iskorakom Hrvatska nije riješila ogromnu količinu nagomilanih problema, ali je svakako pokazala da je u stanju s vremena na vrijeme poduzeti korake u pravom smjeru.
Prije otprilike 10 mjeseci za Financijski klub pisao sam o misteriju hrvatskog Junk kreditnog rejtinga, obrazložio sam neopravdanost pozicije u kojoj se Hrvatska nalazila u tom trenutku, temeljem vrlo opsežne komparativne statistike. Unatoč svim dokazima koje sam predstavio, javnost je i dalje percipirala stanje kao lošije od onoga što jest. Dva mjeseca kasnije, pokazalo se da sam bio u pravu, te je Hrvatskoj vraćen investicijski kreditni rejting. Idući narativ iskrivljavanja slike o gospodarstvu je bio upravo u smjeru toga da unatoč pozitivnim pomacima u vođenju fiskalne politike, nije provedena dovoljno hrabra i odvažna deregulacija. Sada kad je i taj mit razbijen, jedva čekam vidjeti koja je iduća lažna percepcija o takozvanom hrvatskom gospodarskom armagedonu koju će Financijski klub morati demistificirati.
Juraj Borić
Izvori:
Ekonomski lab (2019.); Veliki pomak Hrvatske na najvažnijoj ljestvici liberalizacije tržišta!. Ekonomski lab [Online], Dostupno na: http://arhivanalitika.hr/blog/veliki-pomak-hrvatske-na-najvaznijoj-ljestvici-liberalizacije-trzista/ [27.12.2019.]
Ekonomski lab (2019.); Godišnja ocjena Europske komisije o reformama u Hrvatskoj. Ekonomski lab [Online], Dostupno na: http://arhivanalitika.hr/blog/godisnja-ocjena-europske-komisije-o-reformama-u-hrvatskoj/?fbclid=IwAR3AJVEb775W4BkCCQvNvp6EiGL4b7dsXP8OBEp1VQbmPTRpfmbIdzo0j7Q [27.12.2019.]