U današnje vrijeme većina se razvijenih zemalja susreće s problemom starenja stanovništva,a taj problem nije zaobišao ni Hrvatsku. Sa sigurnošću možemo reći kako su negativni demografski trendovi novi izazov svjetske ekonomije, a da bismo razumjeli o kakvom se izazovu radi važno je razumjeti povezanost javnih financija i demografskih varijabli. Porast udjela starog stanovništva popraćen padom stopa fertiliteta imat će velike posljedice na fiskalnu i socijalnu politiku zemalja, a cilj ovoga članka je pokazati o kakvim se posljedicama radi.
Naime, demografske projekcije jasno pokazuju obrnuto proporcionalno 
kretanje stopa fertiliteta i starenja stanovništva što za posljedicu ima veći broj starijeg stanovništva s dužim životnim vijekom i manji broj novorođenih. Eurostat je 2014. godine objavio demografske projekcije pod nazivom EUROPOP13, a odnose se na razdoblje od 2013. do 2060. godine. Predviđa se kako će broj stanovništva isprva rasti do 526 mil do 2050. god, a nakon toga se predviđa pad broja stanovništva na 523 mil do 2060. god., vjeruje se kako će se taj pad nastaviti i povećavati iz godine u godinu.
Slika 1 Projiciran broj stanovnika u radnoj dobi i starijeg stanovništva prema varijanti srednjieg fertiliteta
Izvor: S. Švaljek, Fiskalne posljedice starenja stanovništva
Što takav trend pada stanovništva predstavlja za javne financije zemalja? Prema procjenama jasno je kako će rashodi za javno mirovinsko i zdravstveno osiguranje rasti, kao i javni rashodi za zdravstvenu zaštitu te brigu i njegu starijih osoba. Takav rast bit će popraćen padom broja rođenih što automatski za posljedicu ima pad broja stanovništva u radnoj dobi i pad broja zaposlenih osoba. Kada govorimo o ovom problemu u Hrvatskoj, prije svega treba promatrati utjecaj starenja stanovništva na kretanje doprinosa za socijalno osiguranje. Problem nastaje zato što doprinose za socijalno osiguranje u Hrvatskoj plaćaju zaposleni, a ne umirovljenici, sukladno tome ja
sno je kako pad broja zaposlenih i rast broja umirovljenika dovodi do značajnog smanjenja uplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje. Također u Hrvatskoj bi demografski trendovi osim na doprinose za socijalno osiguranje, mogli utjecati i na rashode za naknade za vrijeme nezaposlenosti, doplatak za djecu i porodiljne naknade te na izdatke za obrazovanje, ali s obzirom na to da o tome za sada nema točnih i preciznih procjena, zadržat ćemo se na utjecaju starenja stanovništva na javne mirovinske rashode. Hrvatska je sa svojom mirovinskom reformom započela još 1998. godine. Razlog te reforme bilo je rješavanje problema vezanih uz sustav tekuće međugeneracijske solidarnosti., a 2002. god. uvela je trostupni mirovinski sustav koji se sastoji od osiguranja na osnovi međugeneracijske solidarnosti, čiji se značaj postupno smanjuje, obveznog kapitaliziranog osiguranja i dobrovoljnog kapitaliziranog osiguranja. Problem smanjenja zaposlenih i povećanja broja umirovljenika u Hrvatskoj nije uzrokovan isključivo negativnim demografskim trendovima, za ovaj problem su velikoj mjeri zaslužni ekonomski i politički čimbenici kao što su tranzicija, rat i privatizacija. Kao rezultat utjecaja ovih čimbenika u Hrvatskoj se javlja velik broj prijevremeno umirovljenih osoba što nikako ne pogoduje postojećem mirovinskom sustavu.
Lako je zaključiti da kao odgovor na probleme nastale zbog demografskog starenja stanovništva možemo očekivati promjene u fiskalnim i socijalnim politikama zemalja diljem svijeta, što sigurno neće zaobići ni Hrvatsku. Testovi dugoročne održivosti ukazuju na jasnu opasnost javljanja proračunske neravnoteže uzrokovane ne samo demografskim promjenama nego i početnim proračunskim uvjetima. Za lakše praćenje ovih promjena važno je objavljivati procjene i predviđanja kako bismo bili spremni dati odgovor na probleme koji nas očekuju, ali svakako je potrebno naglasiti da dugoročne projekcije stanovništva uvijek treba uzimati s oprezom.
Jelena Palić
Izvori literature:
http://www.mirovinsko.hr/userdocsimages/publikacije/revija/10-11/3-23.pdf