U prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji studentske udruge Financijski klub u petak 20.11, održalo se predavanje o projektu Zagreb na Savi predavanje je održao direktor projekta gospodin Dubravko Ponoš.
Zagreb na Savi predstavlja dugoročno održivo rješenje problema vezanih uz rijeku Savu i zaobalje na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a koristi programa su ekološke, društvene i ekonomske. Potencijali programa su vodnogospodarski, prometni, energetski i prostorni te omogućavaju dugoročni održivi razvoj područja. Ključni objekti sustava su: VHS Zaprešić, HE Prečko, Ustava Lučko, Kanal Sava-Sava s ustavom Odra, HES Sisak, Ustava Palanjek, MHE Jarun, MHE Šanci, MHE Petruševec i MHE Ivanja Reka
Predavanje je imalo cilj pojasniti i približiti program projekta Sava studentima kako bi se educirali i objasnilo važnost projekta stanovnicima grada Zagreba. Tijekom predavanja sudionici su imali priliku čuti zanimljive informacije o projektu Zagreb na Sava, te se uključiti u aktivnu diskusiju na kraju predavanja.
Projekt Zagreb na Savi je rađen uz pomoć multi-kriterijske analize koja je obuhvaćala i uzimala u obzir sve segmente na koji će taj projekt imati utjecaj. Jedni od najvažnijih kriterija kojih je bilo petnaestak su zaštita okoliša, očuvanje i zaštita podzemnih voda i kvalitete vode, sigurnost gradova na savi od poplava i energetika. Uz pomoć analize su predstavljene moguće tri opcije koje nude različita rješenja . Treba napomenuti kako se projekt kontinuirano usavršava te je fleksibilan kako bi se dobilo najbolje rješenje.
Zašto se radi projekt Zagreb na Savi?
Povijest je najbolja učiteljica, pa ako učimo iz povijesti možemo naučiti da se je grad Zagreb dosta dugo borio s poplavama i bio poplavljen od Save. Zadnja velika poplava dogodila se 26.10.1964 od koje je poginulo 17 ljudi a poplavom je bilo pogođeno 183 tisuće ljudi vodostaj Save je bio 514 cm. Nakon te poplave pomoć je stigla u Zagreb iz cijeloga svijeta i podignuti su visoki nasipi koji do danas izdržavanju visoke vodostaje Save.
Projekt na Savi je nadopuna i modernizacija obrane grada Zagreba i njezine vode za piće, jer se je u toku godina puno stvari promijenilo na Savi. U zapadnijem toku Save na Slovenskom dijelu je napravljeno nekoliko hidroelektrana koje su spriječile prirodno strujanje materijala u koritu vode, što uzrokuje produbljivanje korita Save koje zbog produbljivanja onda dovodi u pitanje normalnu razinu podzemnih voda, te dovodi u opasnost stabilnost mostova koji idu preko Save u gradu Zagrebu.
Projekt Zagreb na Savi je kao dio programa Projekt Sava gdje su uzeti u obzir svi potencijalne i stvarni čimbenici te je su napravljene opcije. Jedna od opcija je i novo koncepcijsko rješenje – višenamjenskog hidrotehničkog sustava zaštite uređenja i korištenja rijeke Save i njezinog zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.
Potencijali projekta su :
- Vodnogospodarski jer se osiguravaju razine podzemnih voda koje služe za vodocrpilišta.
- Prometni jer se omogućava plovnost rijekom Savom.
- Energetski iskorištava se hidroenergetski potencijal rijeke Save za dobivanje 630GWh električne energije na godišnjoj razini, što odgovara 25% godišnjoj potrošnji grada Zagreba.
- Prostorni oslobađa se 350 hektara zemljišta koje do sada nije bilo na raspolaganju.
- I svi oni omogućavaju dugoročni održivi razvoj cijelog područja uz rijeku Savu.
Projekt Zagreb na Savi predstavlja dugoročno održivo rješenje problema vezanih uz rijeku Savu na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a višestruki koristi programa su društveni, ekološki, ekonomski i energetski.
Europska unija već je prepoznala potencijale projekta te je programu dodijeljeno novčanu pomoć u obliku tehničke pomoći za izradu feasibility, environmental and social impact. Studija će dati odgovor na pitanje koji je oblik sustava najpovoljniji za okoliš i najisplativiji.
Zagreb na Savi je kvalitetan i dobar program i ako nam povijest bude učiteljica, društvo će shvatiti na vrijeme da je dobro da se svi oko Save uključe kako bi se projekt mogao realizirati za opće dobro.
Više o projektu na zagrebnasavi.hr
Luka Hundrić