Kako bismo ga bolje razumjeli, ekonomski uspjeh Češke važno je sagledati iz povijesnog aspekta. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, došlo je do ponovnog uspostavljenja Čehoslovačke. Pod komunističkim režimom je u 41 godini uništena većina industrije i destabilizirana cijela ekonomija, većinom zbog loše centralno – planske politike. Time je uvelike oslabljena Čehoslovačka ekonomija koja je 1930-tih bila jedna od najindustrijaliziranijih zemalja svijeta. Nova Čehoslovačka vlada provela je nužne reforme kojima su napustili plansku proizvodnju i uveli principe tržišne ekonomije. Neke od tih mjera dobro su poznate Hrvatskoj: privatizacija industrije, liberalizacija cijena, uspostava slobodnog valutnog tečaja, ukidanje administrativnih barijera i sl. Zbog određenih nestabilnosti iz komunističke vladavine i prijeteće inflacije, vlada je odlučila voditi restriktivnu makroekonomsku politiku. Ta politika uspješno je suzbila inflaciju i održala stabilne cijene. Međutim, Čehoslovačku je pogodila jaka recesija 1991. godine. Neki od glavnih uzroka bili su: raspad CMEA(Council for Mutual Economic Assistance), restriktivna ekonomska politika i drugi eksternalni šokovi. Nesuglasice između Slovačke i Češke vlade dovele su do mirnog razdvajanja Čehoslovačke. Vaclav Klaus, pobijedom na izborima 1993. godine, postaje premijer Češkog entiteta. On je nastavio provoditi neoliberalne reforme čime je uspio privući strane ulagače iz zapadnih zemalja. Time se cijela ekonomija preorijentirala na bogatija zapadna tržišta što je vidljivo iz učlanjenja Češke u OECD (1994.) NATO (1999.) i EU(2004).
Stanje tržišta rada u Češkoj
U 2017. godini Češka stopa nezaposlenosti iznosila je 2.9% što je ujedno čini i najmanjom stopom nezaposlenosti u EU.
Od 2000. do 2017. godine Češka je u svakoj godini imala manje stope nezaposlenosti od prosjeka EU28 te je značajno odstupala od Hrvatske stope nezaposlenosti. Samo po pokazatelju stope nezaposlenosti može se zaključiti da je tržište rada u Češkoj vrlo jako. Stopa participacije u Češkoj je od 2005. do 2012. godine bila jednaka ili neznatno niža od EU28 te se od 2013. godine nastavlja trend blagog rasta. Na taj trend rasta je sigurno utjecala jaka zaposlenost te su mnogi radnici izvan radne snage ponovno ušli na tržište rada. U svim godinama prikazanim na grafu, Hrvatska stopa participacije manja je od Češke.
Prosječna naknada po satu u Češkoj je dvostruko manja od prosjeka EU28 i vrlo je slična Hrvatskoj. U 2017. godini iznosila je 11.3 € i u blagom je porastu od 2014. godine. Primjećuje se da je smanjenje nezaposlenosti uzrokovalo pritisak na povećanje plaća što je zatim uzrokovalo povećanje stope participacije. Radi kvalitetnije slike tržišta rada i aktualne teme emigracije u Hrvatskoj uspoređivanjem salda migracije dolazi se do sljedećih zaključaka. Pretpostavimo da značajna emigracija ima pozitivan utjecaj na nezaposlenost. Nakon krize 2008. godine koja se pretvorila u jaku recesiju u EU uspostavljen je trend pozitivne nezaposlenosti. Zanimljivo je da je saldo migracije za Češku za vrijeme krize bio vrlo negativan te je ona zabilježila u krizi pad nezaposlenosti 2011. godine u kojoj je zabilježeno i najveće iseljavanje. Sličan trend prati i Hrvatska u kojoj se od 2010. godine neprekidno nastavlja negativan trend migracija, a stopa nezaposlenosti pada od 2012. godine. Međutim u godini kada je Češka zabilježila najveće pozitivne migracije ujedno je zabilježila i najmanju stopu nezaposlenosti – to odražava koliko je radna snaga iscrpljena u Češkoj te se ekonomija zbog nastavka rasta treba okrenuti prema inozemnim radnicima. Spomenuti pokazatelji daju jednu generalnu sliku tržišta rada u Češkoj, ali zašto je po njima ono toliko jako? Hrvatsko tržište rada, usprkos sličnoj pozadini, nalazi se u mnogo lošijem položaju.
Glavni aduti Češkog tržišta rada
U uvodu ovoga članka naglašen je povijesni razvoj Republike Češke. Jedna vrlo bitna činjenica koja objašnjava određene trendove na Češkom tržištu rada rana je industrijalizacija zemlje. Iako tijekom komunizma dolazi do stagnacije i pada industrijske proizvodnje, kroz raznih vladinih reformi 90 – tih Češka uspijeva privući izravna strana ulaganja i time ponovno pokrenuti svoju industrijsku proizvodnju što je rezultiralo velikim brojem novih radnih mjesta. Ulaskom Češke u EU taj proces se još više ubrzava tako da je Češka de factopostala „tvornica Europe“.
Pogledamo li distribuciju BDP – a po industrijskim sektorima u 2017. godini najveći udio uzima sektor industrije i graditeljstva te iznosi 37%, sljedeći najveći udio uzima sektor trgovine, ugostiteljstva, prijevoza i skladištenja (19%). Što znači da se 56% Češke ekonomije zasniva na industrijama koje u prosjeku stvaraju više radnih mjesta. Većina proizvedenih radnih mjesta su jednostavna te ne zahtijevaju visoko obrazovane radnike što se manifestiralo u niskoj prosječnoj naknadi po satu. Što su radna mjesta manje složena to je njihova produktivnost manja. Time dolazi do rizika povećanja nezaposlenosti jer manja produktivnost, a veliki pritisak na povećanje plaća rezultira većom nezaposlenošću. Za Češko tržište rada postoje određeni rizici kojima je ono ponajviše sklono. Globalni trendovi ukazuju na daljnji razvitak tehnologije. Najveći izazov Češkoj sigurno će biti skori dolazak automatizacije. Istraživanja ukazuju na to da je skoro 10% radnih mjesta ugroženih automatizacijom. Sudeći po tome da su jedni od najvećih poslodavaca u zemlji poduzeća Škoda, Hyundai, Toyota, Peugeot, Citroaen itd., automatizacija u autoindustriji će imati veliki negativni utjecaj na Češko tržište rada. Vlada će morati reagirati na te rizike promjenom politike poreznih olakšica i subvencija za proizvodnu industriju jer to više nije dugoročno stabilna politika. Osim automatizacije velik rizik za Češku ekonomiju predstavlja velika ovisnost o Europskoj, a osobito Njemačkoj ekonomiji. Češki izvoz za Europu iznosi 86%, a konkretno za Njemačku 35%. Ako dođe do recesije u Njemačkoj ona će imat veliki utjecaj na Češku ekonomiju te bi čak mogla izazvati recesiju. Češka je vrlo sklona eksternim šokovima.
Iz navedenog se može zaključiti razlog niske nezaposlenosti u Češkoj. Rana industrijalizacija Češke postavila je temelje za razvitak Češke ekonomije. Orijentacija prema zapadnim zemljama te ulazak u EU je privuklo velik broj stranih investicija koje su bile usmjerene na proizvodnju. Takve investicije su proizvele velik broj nisko plaćenih radnih mjesta zbog čega je stopa nezaposlenosti toliko niska. Zbog nedostatka radne snage dolazi do pritiska na rast plaća, a zbog padajuće produktivnosti pretpostavlja se da je tržište rada na svojem maksimumu. Uz nepromijenjenu vladinu politiku tržište rada u Češkoj nije dugoročno stabilno. Najveći rizik za tržište rada predstavlja automatizacija te ostali vanjski šokovi. Za održavanje stabilnog rasta vlada bi se trebala preusmjeriti na industrije koje stvaraju visoko složena radna mjesta, visoke produktivnosti (IT i STEM tehnologije).
Filip Cecelja
LITERATURA:
Šujan I., ŠujanováM. (1994) The Macroeconomic Situation in Czech Republic. CERGEI – EI Working Paper Series No. 46, https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1558106
https://www.weforum.org/agenda/2017/08/heres-why-the-czech-republic-has-the-lowest-unemployment-in-the-eu(24. 10. 2018)
https://www.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/the-risk-of-automation-for-jobs-in-oecd-countries_5jlz9h56dvq7-en(27. 10. 2018)
https://www.mzv.cz/tripoli/en/general_information_about_the_czech/history/index.html(28. 10. 2018.)
https://atlas.media.mit.edu/en/profile/country/cze/(29. 10. 2018.)
https://en.wikipedia.org/wiki/Politics_of_the_Czech_Republic(29. 10. 2018)