Brexit iliti genijalnost Pariza, Londona i Berlina

15. siječnja ove godine dogodio se događaj koji će sigurno ući u povijesne anale britanskog parlamenta. Tog dana je Theresa May izgubila prvo glasovanje o tzv. withdrawal agreementu. Izgubila je s većinom od 230 zastupnika što je najteži poraz što ga je iti jedan britanski premijer doživio u povijesti.

Počnimo redom. Prije Therese May britanski premijer bio je David Cameron. On je, kako bi smirio histeriju u konzervativnoj stranci oko EU i spriječio jačanje UKIP-a, odlučio raspisati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Taj referendum je ujedno bio i njegov kraj. 24. lipnja 2016. godine nakon 6 godina u Number 10. David Cameron daje ostavku zbog gubitka referenduma. Dolazi Theresa May koja pokreće proces izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU. Zatim slijede mučni pregovori o withdrawal agreementu. On je zapravo ugovor o rastavi jer će s njim biti uređeno koliko novaca UK duguje EU, prava građana te možda najvažnije od svega granica. 1999. godine tadašnji premijer Tony Blair ispregovarao je Good Friday Agreement s kojim se uspostavio mir na području Sjeverne Irske. S ponovnim uspostavljanjem granica zbog carina i drugih razloga moglo bi doći do povećavanja tenzija na sjeveru irskoga otoka te potencijalno do novih oružanih sukoba. Koliko god rat u nekim situacijama pozitivno djeluje na ekonomiju zbog rasta državne potrošnje posljedice ponovnih sukoba bile bi izrazito visoke kako u ljudskim životima tako i u gospodarskim rezultatima Irske i Sj. Irske pa posljedično i UK. UK i EU ispregovarali su još jedan dokument. Radi se o političkoj deklaraciji s kojom se, ugrubo, određuje kakav bio bi budući odnos između EU i Ujedinjenje Kraljevine. Postoji velika razlika između ta dva dokumenta, withdrawal agreement ima oko 600 stranica dok politička deklaracija ima manje od 50 stranica. Kada su se jedva uspjeli dogovoriti oko tih dokumenta uslijedio je pravi kaos u House of Commons (donji dom britanskoga parlamenta). Od prvog glasovanja 15. siječnja pa sve do sredine travnja House of Commons se nije uspio odlučiti kakav oblik Brexita želi. Zbog totalne zablokiranosti parlamenta, UK je dva puta tražilo odgodu izlaska iz EU i dva puta joj je odobreno. Novi datum za izlazak je 31.10.2019. tj. na Halloween. Prema planu iz EU su trebali izaći 29. ožujka.

 

Graf 1: Tečaj Funta/Dolar na večer referenduma, Izvor: The Guardian

Ono što karakterizira cijeli proces Brexita je nesigurnost. Problem kod ovoga procesa je to što je on presedan i nitko ne zna kako bi cijeli proces trebao izgledati. Ekonomska teorija nas ući da očekivanja uvelike utječu na buduća ekonomska zbivanja. Budući u procesu Brexita dominira nesigurnost onda poslovni sektor vrlo teško može donositi odluke o budućnosti. Nesigurnost povodom Brexita se vidi kroz kretanje tečaja Funte. Graf 1. prikazuje kretanje Za vrijeme izborne noći dok se smatralo da UK ostati unutar EU tečaj Funte je bio stabilan. Međutim s objavom rezultat dolazi do snažnog pada.

Graf 2: Tečaj Funta/Euro zadnjih 5 godina (crvena crta predstavlja datum referenduma), Izvor: Bloomberg Markets

Nakon izborne noći tečaj Funte se nije oporavio te je padao ili stagnirao ovisno o razdoblju, Graf 2. Nesigurnost vezana uz budućnost kraljevine osjetila se i kroz kretanje GDP-a. Nakon referenduma dolazi do smanjenja GDP-a koje traje sve do danas. OECD u svojem izvještaju za 2019. godinu navodi kako se očekuje daljnji pad britanskoga GDP-a generiran smanjenjem osobne potražnje i investicija dominantno zbog nesigurnosti oko izlaska iz Europske unije. OECD predviđa pad GDP-a u dvije godine oko 2% ako ne dođe do dogovora s Europskom unijom.

Graf 3: Kretanje GDP-a za odabrane zemlje od 2015. do 2020. godine (crna crta predstavlja datum referenduma), Izvor: OECD

 

Graf 3. pokazuje kretanje GDP-a UK od 2015. uključujući i predviđanja OECD-a za 2019. i 2020. godinu. Ideja „Leave“ strane na referendumu je bila da sklapa Free Trade Agreements (FTA) te tako unaprijedi trgovinski položaj UK (niti jedna članica EU nema pravo sklapati zasebne trgovinske sporazume). Ideja je bila FTA s SAD-om, Japanom, Južnom Koreom etc. Međutim pokazalo se da je dogovaranje FTA-a puno složenije nego što su Britanci mislili te da su vrlo velike šanse da FTA-ovi neće biti gotovi do 31.10. A što onda? Onda Ujedinjena Kraljevina gubi povlašteni pristup EU tržištu i svim onim tržištima koja imaju FTA s Europskom Unijom. To znači da će UK morati trgovati po WTO pravila koju su puno manje liberalna, što bi moglo predstavljati veliki šok za britansko gospodarstvo. Neka istraživanja pokazuju da zbog nesigurnosti oko Brexita izvoz UK stagnira.

E sada gdje se u ovu priču uklapa genijalnost Berlina i Pariza. Priča s Brexitom je s EU perspektive siva. Super je to što Britanci više neće gnjaviti i blokirati sve što im se ne sviđa, ali problem je što izlazi članica G7 i zemlja koja uplaćuje puno sredstava u europski proračun. Ekonomski gledano države članice EU će imati određene šokove zbog izlaska Ujedinjenje Kraljevine iz Europske Unije. Međutim, smatra se da će ti šokovi biti ograničeni. Najjače će se osjetiti u onim sektorima (transportna vozila, mašinerija, elektronika, tekstil i namještaj, povrće i drvo, kemijski sektor i plastika) koji su najpovezaniji s britanskim gospodarstvom . Slika 1. prikazuje Brexit regional exposure index kojeg je konstruirala Europska komisija kako bi pratila posljedice Brexita. Primjećujemo da su posljedice Brexita u većini zemalja EU male.

Slika 1: Brexit regional exposure index, Izvor: Europska komisija

Problem s Brexitom, za Pariz i Berlin, je strah da Brexit ne postane masovni proces te da ne dođe do osipanja unije. Po mom sudu EU je vrlo inteligentno odigrala, otežavajući Britancima cijeli proces te tako spriječila druge, manje moćne zemlje, od pokušaja izlaska. Također definirajući datum izlaska (31.10.2019.) vrlo su uspješno isključili Ujedinjenu Kraljevinu iz formiranja nove komisije, iako će sudjelovati na izborima u svibnju. ERG-e (konzervativna skupina zastupnika u parlamentu koja je za izlazak iz EU bez dogovora) prijeti da će UK blokirati sve što može kako bi izazvala nered u Europi zbog produljenja članstva. Šanse za takav scenarij su male. Ujedinjena Kraljevina može jedino blokirati donošenje novoga proračuna EU što bi predstavljao značajan udar. Međutim, članice mogu jednostavno pričekati odlazak UK i onda donijeti proračun te tako onemogućiti britansko sabotiranje.

Luka Sovulj

 

IZVORI

Assessing the impact of the UK’s withdrawal from the EU on regions and cities in EU27 link: https://cor.europa.eu/Documents/Migrated/news/impact-brexit.pdf

The Guardian

 https://www.theguardian.com/business/2016/jun/23/british-pound-given-boost-by-projected-remain-win-in-eu-referendum 

OECD Outlock UK

https://www.oecd.org/eco/outlook/economic-forecast-summary-united-kingdom-oecd-economic-outlook.pdf

Bloomberg

https://www.bloomberg.com/quote/GBPEUR:CUR

BBC
https://www.bbc.com/news/uk-politics-46885828