Danas je gotovo nemoguće zamisliti suvremenu državu i njezin sustav javnih financija bez poreza. Riječ je o prisilnim davanjima koja nepovratno umanjuju ekonomsku korist poreznog obveznika a da pri tome izostaje izravna ekonomska protuusluga. Suvremena država poznaje niz pore
znih oblika kojima je omogućeno oporezivanje svih pokazatelja ekonomske snage. Međutim, rastom poreznog tereta povećava se i otpor plaćanju poreza. Usporedno s razvojem poreznih oblika, ljudi su razvijali različite legalne i ilegalne načine izbjegavanja plaćanja porezne obveze. Porezna evazija, posebice ona ilegalna, ozbiljan je problem za Hrvatsku, stoga i novu poreznu reformu treba razmatrati u kontekstu porezne evazije.
Brojni čimbenici utječu na poreznu evaziju, a neki od njih su: stupanj demokracije, povjerenje u državu, učinkovitost pravnog sustava, moral poreznih obveznika itd. Međutim, jedan od najčešćih razloga otpora prema plaćanju poreza je porezno opterećenje. I dok se s godinama porezno opterećenje u Hrvatskoj povećavalo, glavna poruka najnovije porezne reforme je smanjenje općeg poreznog tereta. Porezna se evazija u Hrvatskoj pojavljuje u različitim oblicima, ovisno o vrsti poreza. Načelno možemo navesti tri najčešća oblika, a to su: porezne utaje kod poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost te utaje kod poreza na dobit.
Porezna evazija poreza na dohodak
Kada je u pitanju utaja kod poreza na dohodak ona se izvodi kroz rad na crno i plaćanje u gotovini ili prijavu radnika na minimalac, a isplata ostataka plaće u gotovini. Od početka iduće godine, prema predloženoj reformi, dohodak će se oporezivati po stopi od 24% i 36% za razliku od dosadašnjih 12%, 25%, i 40%, a osobni odbitak povećat će se na 3800 kuna. Te će izmjene prema procjenama ministarstva financija iz poreznih škara poreza na dohodak isključivati oko 1,5 milijuna ljudi. Iako dolazi do smanjivanja poreznog tereta, evazija poreza na dohodak se može povezati i sa doprinosima koji i za radnika i za poslodavca predstavljaju teret koji nastoje izbjeći.
Porezna evazija poreza na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost spada pod poreze na promet dobara i usluga, a još ga nazivamo svefaznim porezom na promet jer se zaračunava u svakoj prometnoj fazi na način da se njime oporezuje dodana vrijednost koja je ostvarena u toj fazi. Riječ je o neizravnom porezu koji porezni obveznici prevaljuju na potrošače. Međutim, unatoč tim karakteristikama postoji interes za izbjegavanje porezne obveze, odnosno priskrbljivanje dodatne ekonomske koristi za iznos poreza koji je platio potrošač. U slučaju poreza na do
danu vrijednost porezna se evazija odvija kroz neizdavanje računa ili izdavanje neispravnih računa. Uglavnom se odvija u uslužnim djelatnostima i trgovini, odnosno općenito u djelatnostima u kojima se promet obavlja većinom u gotovini. Uvođenjem sustava fiskalizacije uočljiv je trend povećanja prihoda od PDV-a. Međutim, usprkos tome porezna evazija PDV-a je i dalje vrlo visoka i procjenjuje se u iznosu od pola milijarde eura. Prema predloženoj reformi predviđa se smanjivanje poreznog tereta za određeni dio dobara i usluga, ali dolazi do povećanja PDV-a s 13% na 25% za usluge u ugostiteljstvu, što će ukoliko izostanu pojačani nadzori zasigurno voditi većoj poreznoj evaziji.
Porezna evazija poreza na dobit
Procijeniti evaziju poreza na dobit težak je zadatak, ali načelno možemo reći da se s razvojem poreznog sustava prostor za umanjivanje porezne osnovice poreza na dobit smanjuje. Zakonom se predviđaju porezno nepriznati rashodi koji uvećavaju poreznu osnovicu i na taj se način smanjuje porezna evazija. Dodatno, novom se reformom namjerava smanjiti porezno opterećenje koje bi trebalo smanjiti interes za evaziju.
Važno je napomenuti kako je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina zamijećen trend smanjivanja porezne evazije, ali je evazija i dalje na visokoj razini. Daljnji razvoj vladavine prava u smjeru smanjivanja korupcije i povećanja povjerenja u državne institucije pridonijet će marginaliziranju te pojave. Isto tako vrlo je važno da cjelokupni porezni sustav bude jednostavan i transparentan, a svakako i stabilan u vidu smanjivanja porezne evazije.
Denis Totaj