Završna konferencija Financijskog Kluba: Student Investitor

Na Ekonomskom fakultetu Zagreb, u četvrtak, 18. svibnja 2017. godine održana je završna konferencija Financijskog Kluba, Student Investitor. Konferencija je slijed istoimenog projekta unutar kojeg 30ak članova Kluba analizira određenu industriju. Ove je godine fokus bio na farmaceutskoj industriji u SAD-u. Stoga, Student Investitor ujedno predstavlja i krunu rada cijelog Financijskog Kluba. Ove je godine fokus bio na farmaceutskoj industriji u SAD-u.

Konferenciju je otvorila Prodekanica za poslovanje i administraciju, Prof. dr. sc. Anita Pavković, a sama konferencija bila je koncipirana u tri dijela. Prvi dio dotakao se makroekonomske analize SAD-a s posebnim naglaskom na politiku Donalda Trumpa. O toj vrloj aktualnoj temu, svoje stajalište o ekonomskoj politici Trumpa, iznio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske Banke, dok  je zanimljivim predavanjem o politici predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Višeslav Raos, docent Fakulteta političkih znanosti, ukazao na moguće posljedice u svjetskoj politici. Drugi dio se bavio farmaceutskom industrijom, odnosno analizom industrije te analizom odabranih poduzeća. Također, konferenciji se pridružio i Mihael Furjan, Predsjednik Uprave Plive koji je naglasio glavne trendove u industriji te specifičnost generičkih lijekova. O regulative u farmaceutskoj industriji, govorio je Darko Krnić, dr.med, predstavnik Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Završni dio konfernecije odnosio se na financijski aspekt farmaceutske industrije, u kojem je Đuro Tatalović iz AZ mirovinskih fondova govorio o ulaganju institucionalnih investitora, a članovi tima za Tehničku analizu te tima za Upravljanje portfeljem su predstavili svoje analize.

Šantić je u svome izlaganju istaknuo problematiku rastućeg populizma koja je sve više prisutna i u najstarijim i tradicionalnim zajednicama, što je, po njegovom mišljenu, vrlo zabrinjavajuće. Njegovu tvrdnju potvrđuju i nedavni izbori u Nizozemskoj i Francuskoj. Na populizam se nadovezuje i sve jača globalizacija koja dovodi do sve većeg zančaja Kine u svjetskom gospodarstvu. I to ne samo Kine. Općenito sve veće stope rasta ostvaruju zemlje u razvoju, čak veće od razvijenih zemalja, a taj će se trend itekako nastaviti. SAD još uvijek drži korak u toj utrci, ali Europa sve više zaostaje. Dotaknuo se je i najzančajnijih događaja za gospodarstvo SAD-a od kojih je posebno istaknuo Glass Steagall Act koji je donio odvajanje investicijskih od komercijalnih banaka.

U vezi Trumpove politike, Šantić navodi koje osnovne politike provodi njegova administracija, pozante i kao „Trumponomics“. Radi se o protekcionizmi, deregulaciji, poreznoj reformi, ulaganju u infrastrukturu i smanjenju javne potrošnje. Postoji mogućnost da ovakva politika ostavi posljedice na SAD-u. Njegova politika, međutim, utječe i na financijska tržišta i to aktiviranjem „valutnog rata“. Tome u prilog ide jačanje političkih pritisaka unutar Eurozone za promjenom aktualne politike ECB-a.

No gdje se u tome svemu nalazi Hrvatska? Republika Hrvatska je malo i uvozno ovisno gospodarstvo te putem uvoza trpi posljedice koje uzimaju svjetske razmjere. Tu je tvrdnju potkrijepio primjerom posljednje kriza koja je krenula upravo iz SAD-a i preljevala se po ostatku svijeta rekordnom brzinom. Postavlja se pitanje kako će i Brexit utjecati na Hrvatsko gospodarstvo. Na samom kraju spomenuo je i rekordno niske prinose koje ostvaruju nvestitori u posljdnje vrijeme, ali „žmire“ kako bi ostvarili dobit neovisno o tome koliko je visoka. Zbog aktualnosti teme i zanimljivosti čitavog predavanja, postavljala su se brojna pitanja. Na pitanje može li iznjeti svoje mišljenje o cjelokupnom trenutnom stanju u EU, Šantić je nalgasio kako je očigledan rast EU skepticizma. Premda je rast Europske unije dovelo do sve veće stabilnosti i mira među zemljama članicama, određene promjene provedene su vrlo naglo i bez potrebnog protokola (uvođenje eura). Monetarna unija ne može biti dugo održiva ukoliko nije praćena fiskalnom unijom.

Višeslav Raos, docent Fakulteta političkih znanosti, je zanimljivim predavanjem o politici predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ukazao na moguće posljedice u svjetskoj politici. Trump je po mnogočemu drugačiji od ostalih političara. On nema prethodno iskustvo obnašanja političkih dužnosti, budući da posjeduje dovoljni vlastiti kapital, ne ovisi o donatorima. Ističe se po nekonvencionalnoj komunikaciji, ideološkoj fleksibilnosti i nedorečenosti. On nije tipični republikanac i ne pripada nijednoj struji unutar republikanske stranke.

Postoje mnogi izazovi Trumpove administracije kao što su pitanje uključenosti obitelji, zatim pitanje neiskustva članova administracije, nekoordiniranost – „svatko vodi svoju politiku“ i rat s medijima. Ključne točke unutarnje politike su kontroverzna zdravstvena reforma, rezanje deficita i reforma sustava socijalnih transfera. Trump je istovremeno otvorio previše fronta u vanjskoj politici SAD-a. Vrlo je upitan odnos s Rusiijom i nedozvoljena fascinacija Putinom. Nespretan je i odnos s Kinom te nerazumijevanje s Europskom unijom. Naglasak stavlja na troškovnu dimenziju vanjske i obrambene politike, 3,36% je udio u BDP-u koji se troši na vojsku.

Raos zaključuje da Trump nudi nadu jer nije konvencionalan, predstavlja izazov na sigurnost i stabilnost na političkom i vojnom planu, ali i povećava jaz nerazumijevanja  s obje strane Atlantika.

 

U središnjem dijelu konferencije, Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive je održao zanimljiv i sveobuhvatan govor vezanog uz poslovanja Plive, njihove pozicioniranosti na tržištu i budućim trendovima. Naglasak je stavio na 50% visokoobrazovanih zaposlenika što pridonosi njihovoj konkurentnosti na tržištu. Također, ulaganje u R&D potkrepljuje činjenicom da su ostvarili vrijednu investiciju od 100 milijuna dolara prije nepune tri godine otvaranjem novog pogona u Savskom Marofu. Vodeći su Hrvatski neto izvoznik, a izvoz u SAD je prošle godine premašio 1,5 milijardi kuna. Od ukupnih prihoda koji bruto iznose 5,2 milijardi kuna, 90% otpada na izvoz, a čak 5,5 % na R&D što nije mali postotak s obzirom da se radi o generičkoj industriji. Kao najistaknutije trendove je naveo prodaju antivirusnih, bioloških i onkoloških lijekova dok smatra da su najveći izazovi za domaću industriju problem naplate, kontinuirani pad cijena i porast fiksnih troškova poslovanja.

Darko Krnić započeo je svoje predavanje Izazovi u regulativi lijekova u SAD-u i Europi detaljnijim pojašnjenjem djelatnosti Agencije za lijekove i medicinske proizvode, u kojoj obnaša dužnost Voditelja odsjeka za farmakovigilanciju i nacionalnu farmakoterapiju. Jedna od najvažnijih djelatnosti kojom se bavi Agencija za lijekove i medicinske proizvode jest davanje odobrenja za stavljanje gotovog medicinskog proizvoda u promet te odobravanje referentnih informacija o lijeku.

U središnjem dijelu svog izlaganja, dr. med. Darko Krnić je objasnio cjelokupni proces donošenja odluke o plasiranju određenog lijeka/medicinskog proizvoda na tržište. Sam proces započinje polaznom idejom o stvaranju novog lijeka, slijedi ulazak molekula pojedinih supstanci u tehnička (klinička) ispitivanja te konačno ocjena prikupljenih podataka i završno stavljanje lijeka na tržište ako je prethodna ocjena zadovoljavajuća. Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da uvjeti u kliničkom ispitivanjima molekula nisu jednaki onim stvarnim te je stoga nužno ispitati nuspojave određenih lijekova, koje presuđuju o tome hoće li se proizvod plasirati na tržište ili ne. Uslijedila je komparativna analiza regulative lijekova u SAD-u i Europi.

Europska agencija za lijekove se trenutno nalazi u Londonu, što će se u budućnosti zasigurno promijeniti zbog Brexita. S druge strane, Sjedinjene Američke države imaju jednu jedinu agenciju FDA – U.S. Foodand Drug Administration. Osnovna razlika između europske i američke regulative lijekova je jasna: Europska Unija se sastoji od 28 zemalja pa tako i 28 nacionalnih agencija te je zdravstvena zaštita neujednačena, što nije slučaj u SAD-u. FDA kao jedinstvena agencija u SAD-u pruža ujednačenu zdravstvenu zaštitu u svim saveznim zemljama pa tako i ujednačenu regulativu lijekova.  Uz sve spomenuto, u nekim europskim zemljama određeni lijekovi daju se preko OTC-a , dok u drugim zemljama to ne mora biti slučaj, što ovisi o nacionalnoj agenciji (28 nacionalnih agencija) koja donosi odluke na koji način će određeni lijek biti plasiran krajnjim korisnicima.

U krajnjem dijela izlaganja, spomenute su i ključne karakteristike regulative lijekova u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Dr. med. Darko Krnić osvrnuo se na stanje u Republici Hrvatskoj gdje naša država propušta uštede korištenjem biosimilara umjesto izvornih lijekova, koji su jeftiniji, a već se koriste u mnogim europskim zemljama. Također, u europskim zemljama osnovane su institucije za procjenu financijske uspješnosti lijekova, što u Republici Hrvatskoj nije slučaj, a vrlo je važno za efikasnost samog zdravstvenog sustava prvenstveno zbog činjenice da se nakon odobravanja lijeka ne zna financijska uspješnost i učinak samog lijeka.


Posljednje, ali također vrlo zanimljivo predavanje održao je Đuro Tatalović iz AZ mirovinskih fondova na temu u što i kako oni te ostali institucionalni investitori ulažu. Ukratko su objašnjena tri mirovinska stupa u Hrvatskoj, zatim je dan pregled imovine obveznih mirovinskih fondova. Institucionalni investitori skoro pa jedini ulažu u vrijednosne papire u Hrvatskoj; 70% imovine ulažu u obveznice, a 30% u dionice. Ono što je posebno interesantno je da g. Tatalović smatra da se hrvatskom gospodarstvu „dobro piše“ s obzirom na kretanja BDP-a te smanjenje državnog duga i da se preuveličavaju obveze Hrvatske dok s druge strane nitko ne komentira aktivu Hrvatske. Kao primjer je dao dionice INA-e koje su u vlasništvu države te ukoliko bi se one prodale po trenutnoj tržišnoj cijeni, time bi se moglo pokriti dva državna deficita. Nadalje, objasnio je i strategije ulaganja mirovinskih fondova, odnosno na koji način strateški alociraju imovinu. Koriste se analizama, matematičkim modelima, fundamentalnom analizom i određuju koliko posto u što će uložiti za cijelu godinu. Vrlo su im bitni mediji, makroanalize te sektorske analize, politike centralnih banaka i kretanja tečajeva. Na kraju predavanja osvrnuo se i na trenutnu i aktualnu situaciju u Hrvatskoj u vezi Agrokora i dao moguće projekcije i hipotetske scenarije u budućnosti povezujući ih s utjecajem na njihova ulaganja kao fond.

Katarina Mitrović, Daria Karabaić, Frane Banić, Ivana Grabovac i Ana Škrlec