Kako američki izbori oblikuju globalnu ekonomiju i utječu na Hrvatsku?

Američki izbori predstavljaju jedan od ključnih geopolitičkih događaja koji ujedno mogu značajno utjecati i na globalnu ekonomsku sliku. Promjene u američkoj političkoj sceni skoro uvijek imaju posljedice koje se osjećaju diljem svijeta, uključujući i Europu, pa i manje zemlje poput Hrvatske. Ovaj članak istražuje kako će ovogodišnji američki izbori oblikovati globalne ekonomske trendove.

Donald J. Trump

Donald Trump

Donald John Trump američki je poduzetnik, televizijski producent i voditelj te političar koji je od 2017. do 2021. godine obnašao dužnost 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Rođen je 14. lipnja 1946. u Queensu, New York. Odrastao je u imućnoj obitelji i prije nego što je ušao u politiku, Trump je stekao bogatstvo kao vođa The Trump Organization, obiteljske kompanije koja se bavi nekretninama, hotelima i golf terenima. U srpnju 2016. godine službeno je potvrđen kao predsjednički kandidat Republikanske stranke. U svijetu je nakon prve kandidature ostao zapamćen kao kontroverzan politički lider, populista i nacionalista, s politikama koje favoriziraju američke interese. Trumpova politička karijera izazvala je brojne podjele u američkom društvu. Sebe je okarakterizirao kao „politički outsider“ što je označavalo kritiziranje establishmenta i obećanje da će „voditi zemlju kao što bi vodio posao.“ Njegova predsjednička kampanja uključivala je strožu imigracijsku politiku, smanjenje poreza i zaštitu američke industrije. Nakon uspjeha na izborima 2016. godine njegova administracija je uvela niz kontroverznih politika među kojima je bilo povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, smanjenje regulacija, te fokusiranje na nacionalne interese politikom „ Amerika na prvom mjestu“ (America first). U 2024. godini Trump se ponovno kandidirao, kako bi osvojio glasove u složenom političkom okruženju nastavio se oslanjati na političke strategije koje su mu osigurale pobjedu tokom prvog mandata, ali prilagođenim trenutnim izazovima.

Analiza ključnih odluka Donalda Trumpa


Vanjska politika

Trumpova vanjska politika zasniva se na principu “America First”, što označava radikalni preokret u odnosu na tradicionalnu američku politiku, koja je godinama bila usmjerena na globalno liderstvo i multilateralizam. Trump je insistirao na tome da će američki interesi biti prioritet, a saveznici i međunarodne organizacije moraju se prilagoditi tome ili će Sjedinjene Države smanjiti svoju ulogu.

Donald Trump speech

 

Takve promjene najviše će pogoditi zemlje koje su ključni partneri SAD-u u međunarodnim sporazumima. Primjer takvih regija i zemalja su:

Europska unija – tijekom prve kandidature najveći utjecaj je imalo povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma i smanjenje podrške Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Iako Hrvatska nije direktno pogođena svim odlukama Trumpove politike, ali kao članica EU od velikog su joj značaja odnosi SAD i EU. Prijetnje SAD-a uvođenjem carina na proizvode iz EU-a izazvale su nesigurnost u međunarodnoj trgovini, što je dovelo do toga da hrvatski ekonomski razvoj uvelike ovisi o stabilnim trgovinskim odnosima tih zemalja.

Kina – najpogođenija zemlja Trumpovom politikom posebno zbog trgovinskog rata koji je Trump započeo (povećane carine na kineske proizvode, optužbe za nelojalnu trgovinu…). Trgovinski rat je imao globalne posljedice, jer je usmjerio druge zemlje da biraju između suradnje s Kinom ili SAD-om, što je dodatno povećalo globalnu nesigurnost.

Trump China image
Trump Wef image

 

Ostale zemlje – Trumpova imigracijska politika i njegov oštar stav prema migrantima iz Latinske Amerike imali su značajan utjecaj na cijelu regiju. Politika “The wall” i stalni zahtjevi za izgradnjom zida na granici s Meksikom izazvali su napetosti u odnosima SAD-a s njegovim susjedima. Odnos prema Bliskom istoku bio je specifičan, s naglaskom na američke nacionalne interese, smanjenje vojnog angažmana i suzbijanje iranskog utjecaja.

 

Imigracije i sigurnost

Mexico wall image

Njegovo čvrsto stajalište prema imigraciji, s naglaskom na stroža pravila koja bi omogućila bolju kontrolu granica, sprječavanje ilegalnih ulazaka i povećanje sigurnosti. Ove politike posebno su utjecale na zemlje Latinske Amerike, čiji su građani često pokušavali migrirati prema SAD-u, izazivajući napetosti u odnosima s tim državama.
Vojna politika usmjerena je na smanjenje američkog vojnog angažmana u inozemstvu, s ciljem smanjenja troškova i završetka ratova. Smanjenja američkog angažmana u Europi (uključujući pritiske na članice NATO-a da povećaju svoje obrambene izdatke) također ima utjecaj na Hrvatsku. Kao članica NATO-a, Hrvatska je uključena u sigurnosne razgovore unutar Saveza, a Trumpov poziv na povećanje vojnih izdataka mogao bi stvoriti pritisak na proračune i obrambene politike. Također, smanjenje američkog vojnog prisustva u Europi moglo bi povećati zabrinutost u srednjoj i istočnoj Europi, osobito zbog odnosa s Rusijom.

 

Zdravlje i energija

U području zdravstva, Trump se protivi prijedlogu “Medicare for All”, koji podržavaju liberali, smatrajući da bi takav sustav mogao ugroziti američku ekonomiju. Umjesto toga, on se zalaže za tržišne reforme i veću ulogu privatnog sektora u zdravstvenoj industriji. Ako Trumpova administracija uspije uvesti reforme koje favoriziraju privatne osiguravatelje, to bi moglo omogućiti američkim osiguravajućim kompanijama i farmaceutskim tvrtkama da zadrže dominantnu poziciju na globalnom tržištu. Ostale zemlje koje već imaju suradnju sa SAD-om u pogledu farmaceutskih proizvoda i zdravstvenih usluga osjetit će promjene u uvjetima tih odnosa.
Slično tome, u energetskoj politici, Trump se protivi naporima za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, favorizirajući povećanje proizvodnje nafte i plina u SAD-u te povratak ka energetskoj samodostatnosti. SAD je postao jedan od najvećih izvoznika nafte i plina, a to može promijeniti ravnotežu ponude i potražnje na globalnom tržištu, čime se utječe na cijene nafte i plina globalno.

 
 

Izbori 2024. godine predstavljaju ključnu prekretnicu za Trumpovu političku karijeru i za smjer u kojem će se SAD i ostatak svijet kretati u narednim godinama. Trumpova kandidatura ponovno izaziva velike podjele, kako unutar zemlje, tako i u međunarodnoj zajednici. Nova politika imat će širok utjecaj na ostatak svijeta u brojnim područjima: od trgovine, zdravstva, i energetske politike, do globalnih sigurnosnih odnosa, klimatskih inicijativa i nuklearne politike. Njegove odluke su oblikovale međunarodne odnose, trgovinske tokove, ali i geopolitičke i ekološke izazove, te su promijenile način na koji mnoge zemlje percipiraju odnose sa SAD-om. S obzirom na trenutne globalne izazove, poput ruske agresije u Ukrajini, trgovinskih ratova i klimatskih prijetnji, Trumpov povratak mogao bi imati značajan utjecaj na globalnu ravnotežu. njegove stavove o smanjenju američkog vojnog angažmana u inozemstvu i jačanju unutarnje energetske samodostatnosti moglo bi dovesti do preispitivanja globalnih vojnih i ekonomskih saveza, a zemlje poput Kine i Rusije mogle bi nastaviti širiti svoj utjecaj. Bez obzira na ishod, Trumpova politika i njegovi pristupi ostavit će dubok trag na svjetsku politiku, ekonomiju i sigurnost.

 

Autori: Lorena Komnenović i Paula Suman

Izvori: