„Iako očekujemo da će hrvatski BDP ove godine porasti za najmanje 2,2%, uz takve niske stope rasta, tek bismo se 2021. vratili na razinu iz pretkrizne 2008. Zato će HGK svoje aktivnosti još snažnije usmjeriti na povezivanje gospodarskog i financijskog sektora koji trebaju biti partneri u stvaranju gospodarskog rasta”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući Dan hrvatskih financijskih institucija pred prepunom dvoranom zagrebačkom hotelu Westin, s preko 350 okupljenih sudionika. Pozdravio je najavu poreznih reformi nove Vlade RH. “Porezni sustav ima snažan utjecaj na konkurentnost gospodarstva i zato nam je potrebna kvalitetno provedena reforma. Prije reforme bitno je izraditi procjenu njenih učinaka jer bi pozitivni efekti mogli izostati ako novi porezni sustav ne bude stvarao dostatne prihode neophodne za nastavak fiskalne konsolidacije”, istaknuo je predsjednik HGK. Dodao je da je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit, odnosno visina PDV-a.
Obzirom je jedan od glavnih ciljeva Konferencije bio i poticanje kvalitetnije suradnje između financijskih institucija i poslovnih subjekata, Konferenciji je prisustvovalo i preko sto gospodarstvenika, iz različitih industrija.
U sklopu konferencije, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson održao je predavanje EU i RH – Makroekonomski trendovi i očekivanja. Kazao je da će Hrvatska, prema procjenama The Economista, godinu završiti uz rast BDP-a od 2,3%.
Lambertson je naveo četiri izazova za gospodarstvo RH i EU; utjecaj Brexita na ekonomiju Velike Britanije i EU, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporen gospodarski rast Kine. U The Economistu smatraju da izazovi s kojima se suočava EU neće negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo.
Tema drugog panela bila je usrodotočena na poduzetnike. Sudionici drugog panela bili su Dean Tomić, Matko Maravić, Klaudija Karabuva Vidas, Hrvoje Krstulović, Igor Đurić, Boris Bekavac, Hrvoje Galičić, Nikola Dujmović, Ivan Mrvoš te Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK. Panel je započeo izlaganjem Sanje Šimić, samostalne savjetnice Sektora za financijske institucije HGK u kojem je istaknut značaj dijaloga između financijskih institucija i poslovnih subjekata kako bi se utjecalo na kvalitetu usluge, praćenje trendova kod kreiranja novih proizvoda, te veću fleksibilnost i konkurentnost. Istaknuto je kako je vrijednost imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67% vrjednija od hrvatskog BDP-a.
Svi panelisti su se složili da je potrebna edukacija gospodarstvenika, posebice mikro i malih poduzetnika koji nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa da prate programe koje razne financijske institucije nude.
Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske. Konferencija je organizirana u obliku panela, uz prateći sadržaj Financijski Info trg na kojem je savjetodavnu podršku gospodarstvenicima pružilo preko 20 institucija. Među njima je sudjelovao i Financijski Klub, čiji su članovi pomagali i spremno odgovarali na probleme poduzetnika. Ujedno se i promovirao rad Kluba te ostvarila vrijedna poznanstva za buduću suradnju.
Više informacija na: http://www.hgk.hr/najava-konferencije-dan-hrvatskih-financijskih-institucija-izvjestaj