Okrugli stol “Financiranje visokog obrazovanja”

19. travnja 2011. godine – DV. 14; 15:00 sati

Moderator – doc. dr. sc. Hrvoje Šimović

Gosti:

Član predsjedništva obratio se nazočnima i poželio im dobrodošlicu na prvi okrugli stol u organizaciji Financijskog kluba (PRS Javne financije). Iznio je detalje o klubu, njegovoj povijesti i budućim projektima. Nakon njega moderator je pozdravio prisutne, te istaknuo kako je OS podijeljen u tri djela o kojima će se moći raspravljati, a to su:

Nakon uvodnih riječi pozvao je Riu Ivandić, voditeljicu PRS Javne financije da prezentira koliko to ulažu zemlje EU u obrazovanje, kako obrazovanje utječe na BDP i kakav je standard studenata u RH. Zatim je doc. dr. sc. Hrvoje Šimović zamolio dr. sc. Maju Vehovec, dugogodišnju profesoricu na sveučilištu u Rijeci i vanjsku suradnicu Ekonomskog instituta u trajnom zvanju, da iznese svoje mišljenje o visokom obrazovanju u RH.

Ona ističe kako je veliki problem što ponuda i potražnja u sustavu visokog obrazovanja imaju svoje probleme i svoje kanale financiranja, no veći je problem financiranja potražnje tj. studenata. Naime, ističe kako studentima nisu problem akademski troškovi koji se odnose na upisnine i administrativne troškove, već neakademski jer su oni puno veći i više opterećuju studentsku populaciju koja se najčešće financira neizravnim državnim potporama. Ponuda ima izravno financiranje, najčešće preko izravnih državnih potpora, a njen jedini cilj je efikasnost. Novi zakon o visokom obrazovanju upravo govori o efikasnosti, jednostavnosti i pravednosti. Premda je još uvijek tajan, prvi draft je davno izašao i izazvao burne reakcije studentske populacije. Ističe, kako nije loš no još uvijek ima mnogo mjesta za napredak i poboljšanje nekih stvari.

Mr. sc. Teo Matković ističe kako hrvatski sustav visokog obrazovanja ima mnogo problema. Prvi je taj što ponudu mjesta formiraju sastavnice, i to preko predviđanja potražnje, kalkulacijama i slično, a najčešće se vode vlastitim interesima. Ističe kako će sustav državne mature donijeti red u sustav koji bi sada trebao biti puno transparentniji. Do sada su istraživanja pokazala da su studij plaćali manje uspješni studenti te izvanredni studenti koji su se financirali radeći. Studenti koji su bolji nisu svjesni ostalih troškova koje snose prosječni studenti jer je njima sve jeftinije, žive u domu, hrane se u menzi i slično. Prosječan trošak po studentu je oko 16 000kn, za jedan semestar.  Ističe kako duže studiranje nije propala investicija sve dok se ne odustane od studija.

Docent na ekonomskom fakultetu dr. sc. Josip Tica izračunao je neto sadašnju vrijednost VSS diplome u RH po diskontnom faktoru 6. Prema tom izračunu najveća razlika između VSS i SSS diplome je u brodskom prijevozu, visokih 2,5 mili. kuna, dok je najmanja u obrazovanju, samo 700 000 kn. Ističe kako se sredstva i resursi loše koriste, jer alokacija studenata po profesoru ne bi smjela prelaziti 9 studenata, no kod nas to nije slučaj.

Profesor Marko Turk ističe socijalnu dimenziju u visokom obrazovanju kao jako važnu komponentu za koju kaže da postoji i politička volja da se ona podupire. Iznimno je bitno voditi brigu o njoj i jako je važna, prisutna je i u našem sustavu visokog obrazovanja ali uz česte fluktuacije. Ističe kako je loše visoko obrazovanje gledati isključivo kroz dimenziju uspješnosti jer postoji i više faktora koji utječu na završavanje studija. Najviše problema imaju studenti koji potječu iz imovinski lošije obitelji te oni koji potječi iz slabije razvijenih lokalnih jedinica.
Vehovec je još istaknula da je jako važno uskladiti output visokog obrazovanja s ponudom rada, jer nije dobro da se sve događa stihijski. Više se posvetiti koordinaciji, no prije svega treba provesti opsežne analize kako bi se mogli donositi neki zaključci, a ne da se sve svodi na ublažavanje problema.

Matković je istaknuo da nema detaljnijih podataka o tome dobiju li studenti posao u struci i kako i u kojoj mjeri koriste znanja stečena na fakultetu. Osvrnuo se i na stipendije. Sustav stipendiranja, kako navodi nije organiziran. Zna se samo da lokalne jedinice, država i neke zaklade dijele stipendije, te sami njihovi iznosi i kriteriji dodjele. Ostali izvori stipendija nisu poznati. Najizdašnije su lokalne stipendije, no one ovise o razvijenosti lokalne jedinice. Navodi da bi se školarine trebale vezivati uz platežnu sposobnost obitelji.

Turk govori kako je veliki problem dodjele stipendija kriterij izvrsnosti, koji onda materijalno slabijim studentima onemogućava dobivanje stipendije jer moraju brinuti i o egzistenciji, za razliku od imućnijih studenata koji imaju osigurana sredstva za normalan život i studij.
Vehovec kaže kako bi prvo trebalo urediti sustav stipendija pa teko onda vršiti alokaciju da bi se jednostavnije pratila alokacija sredstava i izvor. Bologna je uvelike povećala efikasnost, no još je uvijek loše implementirana, što svjedoče povećane školarine na nekim fakultetima. Ističe da treba rješavati cijele probleme a ne samo pojedine stvari koje iziđu na vidjelo pa se nastoje sanirati.

Tica ističe kako fakulteti ne bi trebali biti tvornice nezaposlenih već da osposobljavaju studente da mogu naći zaposlenje. Trebalo bi financirati studente, a ne fakultete i programe, što bi uvelike povećalo kvalitetu nastave. Novi zakon donosi i neke promjene, kao i državna matura jer je prvi puta ponuda veća od potražnje, na svim fakultetima.

Turk navodi da je problem prikupljanja školarina i administrativnih troškova kojima se ne zna visina, a da svako pitanje otvara neka druga pitanja, stoga treba naći najbolje rješenje koje će zadovoljiti sve.

Vehovec je za kraj rekla da javni fakulteti trebaju ostati javni, akademski troškovi nisu problem već neakademski, a studentima lošijeg materijalnog statusa treba pomoći u financiranju ostalih troškova.

Nakon završetka izlaganja gostiju uslijedila je rasprava na kojoj su se iskazali kolege s fakulteta i Kluba sa zanimljivim pitanjima gostima te jedan profesor s Fakulteta političkih znanosti. Raspravu je vodio moderator, doc. dr.sc. Hrvoje Šimović omogućivši svakom tko je bio zainteresiran po jedno pitanje odnosno komentar. Po isteku vremena za raspravu konačnu riječ je dao članu Predsjedništva Financjiskog kluba koji je i otvorio Okrugli stol. Kolega Mihovil Katić je zatim i zaključio Okrugli stol, zahvalio se gostima, moderatoru i svim prisutnima te ih pozvao na ostala događanja Kluba koja slijede uskoro.