Od 1.1, stupanjem na snagu devet novih poreznih zakona u Hrvatskoj, uslijedit će značajne promjene u načinu obračuna i oporezivanja prihoda, odnosno novosti kod obračuna i oporezivanja plaća i drugog dohotka te naplate lokalnih poreza. Ključna ideja iza promjena u poreznim zakonima je potpora osobama s najnižim dohocima, smanjenje dohodovne nejednakosti, povećanje poreznog opterećenja kapitala i imovine te jačanje fiskalne decentralizacije kako bi se povećala atraktivnost manjih općina i gradova.
Ukratko najvažnije porezne promjene:
- smanjuje se opterećenje najnižih plaća (povećanje osobnog odbitka na 560 eura i osnovice osobnog odbitka za uzdržavane članove)
- ukida se prirez (općine i gradovi odlučuju o novim stopama poreza na dohodak)
- napojnice će se moći ostavljati i putem kartica (utvrđeni neoporezivi iznos je 3.360 eura godišnje, a iznos iznad neoporezivog dijela oporezivat će se po stopi od 20 posto)
- gradovi i općine utvrđuju visinu poreza na vikendice (u rasponu od 0,6 eura do 5 eura po m2)
Iako je Hrvatska do sada bila jedna od 15 država u svijetu koje su uvele i prirez porezu na dohodak, možemo se pohvaliti da više nismo među tim rijetkim zemljama jer se od sljedeće godine prirez potpuno ukida.
Ukidanje prireza glavna je točka ove porezne reforme i ona koja se najviše spominje u medijima. Općine i gradovi mogu samostalno odlučiti o novim stopama poreza na dohodak na način da se dosadašnja niža stopa poreza na dohodak (20 posto) kreće u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) od 25 do 35,4 posto. S obzirom na ukidanje prireza, kako bi kompenzirali gubitak, većina velikih gradova odlučila se za podizanje stope poreza na dohodak.
Fleksibilizacijom poreznih stopa Vlada je omogućila lokalnim jedinicama da vode aktivniju poreznu politiku i efikasnije raspolažu novcem iz vlastitog proračuna, što podupire njihovu samostalnost i slobodu djeovanja. Na taj način općine i gradovi, kontrolirajući i provodeći vlastite politike, dobivaju priliku građanima postati atraktivniji i među ostalim lokalnim jedinicama kokurentniji, čime se približavamo savršenoj konkurenciji i decentralizaciji. Naprotiv, imajući u vidu izbore koji se održavaju sljedeće godine, nije se teško oteti dojmu da je ukidanje prireza tek površna promjena kojom se nastoje potkupiti glasači.
Nadalje, osobni odbitak, tj. neoporezivi dio plaće, raste sa 530 na 560 eura. Iako se to čini kao mala razlika, bitna je za one s najnižim dohocima. Uz to, smanjuje se osnovica za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, a razlika će biti subvencionirana iz državnog proračuna. Važno je naglasiti da navedeno smanjenje neće imati utjecaj na buduće mirovine zaposlenih. Za osobe s bruto plaćom od 700 eura prosječno povećanje neto plaće kroz uvođenje olakšice na doprinose za mirovinsko osiguranje trebalo bi iznositi 41,22 eura, dok plaće po toj osnovi ne bi rasle onima kojima je bruto iznad 1.300 eura.
Tablica 1, Izvor: Bug.hr
U tablici broj 1 prikazana je usporedba sadašnjeg obračuna bruto plaće i obračuna nakon nove godine za poreznog obveznika iz Zagreba. Analizirajući omjer bruto plaće i visinu povećanja neto primanja, zaključujemo da će najveći postotak povećanja osjetiti oni s najnižim plaćama, iako je i u njihovom slučaju to tek neznatna promjena u odnosu na opću razinu cijena.
S druge strane, osim rasterećenja siromašnijih, a s ciljem postizanja jednakosti, potrebno je više oporezovati bogatije. Već dugo najavljivani porez na nekretnine ipak nije zahvaćen ovom reformom, osim onih koji imaju kuće za odmor. Do sada je Vlada odredila raspon cijene poreza na kuće za odmor koji se kretao od 0,66 do 2 eura, dok će po novom maksimalni prag iznositi 5 eura po m2 kuće za odmor. Ovo je također instrument kojim će lokalne jedinice ojačati svoju autonomiju, obzirom da same određuju cijenu ovog poreza. Jasno je da ovo nema nikakav utjecaj na plaće, ali je na putu prema jednakosti i ravnopravnosti jer tereti imovinu onih koji se, možemo pretpostaviti, nalaze u rangu višeg dohotka.
Ostale promjene, poput povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a, ili povećanja praga za ulazak u razred više stope poreza na dohodak, odnose se na zaokruživanje iznosa iz kuna u eure i zapravo neće imati gotovo nikakav utjecaj na gospodarske aktivnosti u državi.
Hrvatska naspram europskih zemalja
Graf 1 Izvor: express.24sata.hr
Što se tiče usporedbe s Europom, prema udjelu prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u, Hrvatska se pozicionira na sredini ljestvice. Većina razvijenih zemalja ima relativno visoko porezno opterećenje zbog financiranja većeg udjela javne potrošnje u BDP-u. Pravilo da razvijenije zemlje imaju veću razinu javne potrošnje se u javnim financijama i političkoj ekonomiji objašnjava se tzv. Wagnerovim zakonom koji glasi da je s ekonomskim i društvenim napretkom neke zemlje redovito povezano proširenje državnih aktivnosti (kultura, blagostanje i sl.), iz čega proizlazi i apsolutno i relativno povećanje državnih rashoda.
Graf 2 Izvor: express.24sata.hr
Kako bi se prikazala bolja slika poreznog opterećenja, koja uzima u obzir razlike u razvijenosti među zemljama, na grafikonu 2 prikazan je „korigirani“ pokazatelj udjela prihoda opće države u BDP-u. Korekcija je izvršena za realnu razliku u stupnju gospodarskog razvoja. Prema tome, možemo zaključiti da je Hrvatska pri vrhu ljestvice država EU sa najvećim poreznim opterećenjem.
Može se zaključiti da su porezi u našoj zemlji među najvišima u svijetu u odnosu na stupanj gospodarskog razvoja i standard, a baziraju se na oporezivanju potrošnje i rada. PDV, na kojem se bazira porezni sustav i koji je glavni izvor financiranja države, socijalno je neosjetljiv porez. Relativno više ga plaćaju oni koji veći dio svog dohotka troše umjesto da štede i investiraju. To automatski znači da više pogađa siromašne nego bogate jer stopa štednje raste s rastom dohotka. Shodno s time, naša stopa PDV-a je među najvećima u svijetu i, uz Dansku i Švedsku, druga najveća u Europi, iza Mađarske, čija je stopa u relativnom odnosu niža od naše.
Ozbiljan preustroj ili pak površna promjena?
Iako je svaka pozitivna promjena u zakonodavstvu važna, kada se sagledaju šira slika i ključne činjenice, ova porezna reforma izgleda više kao set ‘kozmetičkih promjena’ nego ozbiljan preustroj. U 2024. godini, ukidanje prireza predstavlja značajnu novost, ali će, s druge strane, općine i gradovi to kompenzirati povećanjem stope poreza na dohodak. Naročito se to odnosi na Zagreb, s obzirom na to da je najavljena maksimalna moguća stopa novog poreza na dohodak. Promjene u obračunu doprinosa i poreza će uistinu rezultirati povećanjem neto plaća, posebno za radnike s niskim primanjima – što je i glavni cilj ove porezne reforme. Međutim, pitanje je koliko će se to osjetiti s obzirom na povišenu inflaciju u proteklom razdoblju. Zaključno, veći dio stanovništva neće osjetiti ovu poreznu reformu, osim onih s nižim dohotkom ili vlasnika kuća za odmor. S obzirom na sve navedeno, ostaje otvoreno pitanje koliko će ova reforma zaista doprinijeti promjeni životnih uvjeta i standarda naših sugrađana.
Maro Maraković
Izvori:
- Porezna uprava, (2023) [online] Dostupno na: https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/PoreznaReforma2024.aspx [6.12.2023.]
- Vlada Republike Hrvatske, (2023) Izmjene poreznih propisa u 2023. godini [online]. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf [6.12.2023.]
- Narodne novine, [online]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_114_1609.html [8.12.2023.]
- Zuber M., (2023) Porezna reforma: Kako će se obračunavati plaće prema novim poreznim pravilima [online]. Dostupno na: https://lidermedia.hr/sto-i-kako/porezna-reforma-kako-ce-se-obracunavati-place-prema-novim-poreznim-pravilima-153464 [7.12.2023.]
- TEB, (2023) Objavljene izmjene poreznih zakona – porezna reforma 2024. [online]. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2023/objavljene-izmjene-poreznih-zakona-porezna-reforma-2024/ [7.12.2023.]
- MojPosao, (2023) Početkom 2024. stiže novi krug porezne reforme… Evo što se sve mijenja [online]. Dostupno na: https://www.moj-posao.net/Vijest/83638/Pocetkom-2024-stize-novi-krug-porezne-reforme-Evo-sto-se-sve-mijenja/2/ [7.12.2023.]
- 24sata.hr, (2017) Porazno: Hrvatski porezi među najvećima u Europi [online]. Dostupno na: https://express.24sata.hr/ekonomix/porazno-hrvatski-porezi-me-u-najvecima-u-europi-13500 [6.12.2023.]
- Vezilić S., (2023) Porezna reforma: Koliko će nam realno porasti plaće? [online]. Dostupno na: https://www.bug.hr/propisi/porezna-reforma-koliko-ce-nam-realno-porasti-place-36708 [9.12.2023.]
- Korda Z., (2023) Konačni obračun: Izračunali smo kolilo će zaista rasti plaće u 2024. [online]. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/konacni-obracun-izracunali-smo-koliko-ce-zaista-rasti-place-od-2024-20231027 [6.12.2023.]
- Večernjilist.hr, (2023) Donosimo detalje porezne reforme. Ministar otrkio svrhu izmjena te što će sve biti obuhvaćeno [online]. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-detalje-porezne-reforme-ministar-otkrio-svrhu-izmjena-te-sto-ce-sve-biti-obuhvaceno-1707718 [8.12.2023.]
- Perković B., (2023) Ovo je karta poreza na kupnju. Hrvatska je najgora u EU [online]. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-karta-poreza-na-kupnju-hrvatska-je-najgora-u-eu/2428458.aspx [7.12.2023.]