Programme for International Student Assessment (PISA), najveće međunarodno istraživanje u obrazovanju, predstavlja ključni alat za mjerenje kvalitete obrazovnih sustava širom svijeta. Pokrenula ga je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) krajem 1990-ih s ciljem procjene znanja i kompetencija petnaestogodišnjih učenika u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Od svog prvog sudjelovanja 2006. godine, Hrvatska je redovito dio ovog istraživanja. Iako su podložni kritikama, PISA rezultati često služe kao mjerilo za ocjenu uspješnosti domaćeg obrazovnog sustava. Međutim, unatoč prisutnosti u istraživanju, rezultati hrvatskih učenika dosad su bili uglavnom ispodprosječni u usporedbi s prosjekom OECD-a. Nacionalna razvojna strategija do 2030. postavila je cilj da Hrvatska dosegne prosjek OECD-a u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti prema PISA ispitivanjima. Ovo je važna aspiracija jer obrazovanje nije samo temelj pojedinačnog razvoja, već i ključni pokretač gospodarskog rasta i društvenog napretka. Ipak, pitanje kako ostvariti ove ciljeve ostaje otvoreno, a odgovori se često traže u primjerima drugih zemalja.
Graf 1: Proječni PISA rezultati za Hrvatsku
Poljska je jedan od najupečatljivijih primjera zemlje koja je uspjela transformirati svoj obrazovni sustav kroz reforme. Početkom 1990-ih, nakon pada komunizma, Poljska se suočila s potrebom za temeljitom rekonstrukcijom mnogih društvenih sustava, uključujući obrazovanje. Godine 1999. provedene su ključne reforme koje su obuhvaćale produljenje osnovnog obrazovanja, uvođenje novog kurikuluma usmjerenog na razvijanje osnovnih kompetencija, jačanje predškolskog obrazovanja te kombinacija vanjskog vrednovanja učeničkih postignuća na kraju svakog stupnja obrazovanja i veće autonomije profesora. Ove mjere nisu samo poboljšale prosječne rezultate, već su značajno su poboljšale rezultate slabijih učenika. Poljska je na taj način postala jedan od rijetkih primjera zemlje koja je u relativno kratkom vremenu ostvarila impresivan skok na PISA ljestvicama.
Graf 2: Učinak reformi obrazovanja u Poljskoj na učenike lošijeg i boljeg akademskog uspjeha
Ipak, ni uspjeh Poljske nije bio imun na izazove. Nakon političkih promjena 2016. godine, mnoge su ključne reforme ukinute, a PISA rezultati ponovno su počeli opadati. Ovo jasno ilustrira koliko su obrazovne reforme krhke kada ovise o političkoj volji te koliko je važno osigurati dugoročnu podršku i stabilnost. Iskustvo Poljske upozorava da reforme, koliko god bile ambiciozne i dobro osmišljene, neće opstati bez uključivanja svih dionika – nastavnika, roditelja, političara i šire javnosti.
Graf 3: Prosječni PISA rezultati za Poljsku
Nordijske zemlje također nude važne lekcije, iako s različitim pristupima obrazovanju. Finska je dugo bila simbol obrazovnog uspjeha, zahvaljujući sustavu koji stavlja naglasak na jednakost, autonomiju učitelja i učenika te smanjenje stresa i pritiska. No, posljednjih godina PISA rezultati Finske pokazuju pad, dijelom zbog povećane imigracije, što je dovelo do jezičnih barijera, a dijelom zbog uvođenja eksperimentalnih metoda poučavanja koje nisu dale očekivane rezultate. Primjerice, povećanje autonomije učenika i smanjenje strukturalne potpore stvorilo je nejednakosti među učenicima, posebno u nepovoljnijim socioekonomskim sredinama.
Nasuprot tome, Estonija je uspjela očuvati stabilnost obrazovnog sustava, kombinirajući najbolje elemente nordijskog modela s vlastitim tradicijama. Iako su estonske škole autonomne i ne oslanjaju se previše na standardizirane testove, one zadržavaju jasno definiranu strukturu nastave i visok stupanj odgovornosti. Ovaj uravnotežen pristup omogućio je Estoniji postizanje vrhunskih rezultata na PISA ljestvicama.
No, uz europske primjere, važnu perspektivu donosi i istraživanje američkog ekonomista Rolanda Fryera. Njegov rad, proveden u charter školama New Yorka, pokazuje da tradicionalni resursni faktori – poput veličine razreda, visine proračuna po učeniku ili kvalifikacija učitelja – nisu presudni za uspjeh učenika. Umjesto toga, ključni su čimbenici kvaliteta nastave, intenzivna podrška učenicima te usmjerenost na postignuća. Fryerovi nalazi potvrđuju da su sustavi koji se oslanjaju na povratne informacije, poučavanje temeljeno na podacima i produženo vrijeme učenja učinkovitiji u poboljšanju obrazovnih rezultata.
Hrvatski obrazovni sustav mora izvući pouke iz ovih primjera. Prvo, obrazovne reforme ne smiju biti ishitrene niti usmjerene na kratkoročne rezultate. Umjesto toga, potrebna je temeljita analiza postojećeg stanja i promišljeno prilagođavanje najboljih praksi specifičnim potrebama Hrvatske. Drugo, obrazovanje ne smije postati žrtva političkih promjena; stabilnost i kontinuitet ključni su za dugoročni uspjeh. Treće, reforme trebaju uključivati širu javnost i osigurati podršku svih dionika, čime će se povećati šanse za njihovu održivost.
Autor: Benedikt Petar Barun
Literatura:
- The Economist: PISA results can lead policymakers astray (December 7th 2019)
- PISA 2022 Results (Volume I and II) – Country Notes: Poland
- PISA 2022 Results (Volume I and II) – Country Notes: Croatia
- Jakubowski, M. (2021). Poland: Polish Education Reforms and Evidence from International Assessments. In: Crato, N. (eds) Improving a Country’s Education. Springer, Cham.
- Dobbie, Will, and Roland G. Fryer Jr. 2013. “Getting beneath the Veil of Effective Schools: Evidence from New York City.” American Economic Journal: Applied Economics 5 (4): 28–60.