Od nastanka do krize monetarne unije: Dužnička kriza

Godine 2009. dogodila se kriza eurozone poznata kao i europska dužnička kriza. Radi se o krizi koja je utjecala na sve zemlje eurozone, ali posebice na Grčku, Španjolsku, Italiju, Portugal i Irsku. Stoga će ukratko biti proučena situacija navedenih zemalja. Kriza je nastala kao kombinacija više faktora od kojih bi valjalo istaknuti  prekomjerno javno trošenje, nisku cijenu posuđivanja novčanih sredstava te manjak brige o pravilima vezanima uz razine javnog duga. Pravilo eurozone je da javni dug ne smije biti veći od 60% BDP-a, čega se navedene države nisu pridržavale. Radi se o fiskalnom pravilu donesenom u takozvanom Paktu o stabilnosti i razvoju kojega je 1997. godine izradilo Europsko vijeće. Kako su rashodi država rasli, a rast prihoda od poreza nije pratio rast rashoda, došlo je do rasta zaduživanja, odnosno do značajnog porasta javnog duga. Javni dug (izražen kao postotni udio u BDP-u) koristi se kao standardni indikator zaduženosti zemlje.

Krajem 2009. godine Grčka je objavila da njezin javni dug iznosi oko 300 milijardi eura, odnosno oko 140% BDP-a. Kasnije će biti utvrđeno da su grčke vlasti u početku lažirale podatke od stvarnom stanju javnog duga. Stvarno stanje javnog duga bilo je naime lošije od prethodno prikazanog. Bila je prisutna skepsa oko grčke mogućnosti da otplati svoj dug koji je u datom trenutku i dalje rastao. Kako Grčka ne bi bankrotirala izglasan je takozvani bailout package, odnosno paket spasa od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) u iznosu od 110 milijardi eura. Grčka je zauzvrat morala srezati javno trošenje te je čak bilo govora o potencijalnom izbacivanju Grčke iz Europske unije (EU). Radilo se ipak samo o špekulacijama te nikome nije bilo u interesu da zemlja koja koristi euro kao službenu valutu ne bude više član EU-a i eurozone. Naime, izbacivanje Grčke iz EU bi značilo vjerojatan pad vrijednosti eura naspram američkog dolara. Problem je u tome što je u ovome razdoblju (kraj 2009./početak 2010. godine) euro počeo znatno slabiti naspram dolara te bi izbacivanje Grčke značilo dodatne probleme za ovu zajedničku europsku valutu. Na Grafu 1. prikazan je spomenuti pad tečaja eura i dolara.

Graf 1. Tečaj eura i američkog dolara u razdoblju od prosinca 2009. do lipnja 2010. godine

Izvor: Europska središnja banka

U međuvremenu je rasla zabrinutost oko javnog duga drugih zemalja, točnije Španjolske, Italije, Portugala i Irske. Irska je početkom 2010.  godine dosegnula javni dug od oko 100 milijardi eura, odnosno 80% ukupnog BDP-a što je 20 postotnih bodova više nego u prethodnoj godini. Odlučeno je da će MMF Irskoj osigurati bailout package, kao što je to bio slučaj i s Grčkom. Paket je iznosio 85 milijardi eura. Došlo je do pada kreditnog rejtinga spomenutih zemalja, odnosno cijena njihovog zaduživanja je porasla što je negativno utjecalo na investicije. Kreditni rejting se odnosi na mjerilo, odnosno ocjenu koja služi kreditoru za odobravanje kredita. Veća ocjena, odnosno bolji kreditni rejting, omogućava povoljniji kredit. Investitori imaju averziju prema investiranju u imovinu koja je rizična. U ovome slučaju s padom kreditnog rejtinga državne obveznice postaju rizičnije jer uz manji kreditni rejting veće su šanse da država neće vratiti posuđeni novac. Investitori će zatim zahtijevati veće kamate na državne obveznice s obzirom da je rizik ulaganja veći. Možemo zaključiti da prinosi na državne obveznice mogu biti indikator njihovog rejtinga. Na Grafu 2. prikazan je prinos na grčke obveznice.

Graf 2. Prinosi na desetogodišnje grčke obveznice u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Izvor: Federal Reserve Bank of St. Louis

Možete obratiti pozornost na prinose na grčke obveznice od 2009. godine pa nadalje. Evidentan je oštar rast u prinosima što, iako zvuči privlačno, označava potencijalni rizik bankrota države koja je izdala obveznice, u ovom slučaju Grčke. Stoga je i investiranje u ovu financijsku imovinu ograničenije, odnosno nisu svi investitori spremni upustiti se u ovako rizičnu investiciju. Također, treba imati na umu nepovoljno stanje tadašnje gospodarske klime što negativno utječe na investiranje.

Početkom 2011. godine donesena je odluka o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Primarna svrha ESM-a je pomoć u pružanju bailout paketa potrebitim državama europodručja. Nedugo nakon osnivanja fonda javila se potreba za novim bailout paketom, ovoga puta Portugalu, u iznosu od 78 milijardi eura. U drugoj polovici 2011. godine situacija je i dalje nestabilna te se traže nova rješenja za stabilizaciju europske ekonomije. Države pogođene krizom nastavljaju rezati proračune, odnosno rashode, kako bi stabilizirali ekonomiju. Razlog tome je što bi nastavak državnih rashoda odnosno deficita produljilo problem s kojim su se ove države suočavale. Dužnička kriza eurozone, potpomognuta ranijom financijskom krizom 2008./2009. godine, prouzrokovala je snažan porast nezaposlenosti što je evidentno na Grafu 3.

 Graf 3. Stopa nezaposlenosti 5 odabranih zemalja u razdoblju od 2005. do 2018. godine

Izvor: TheGlobalEconomy.com

Vrijedi obratiti pozornost na nezaposlenost u razdoblju od početka financijske krize 2008./2009. godine, koja se nastavlja na europsku dužničku krizu u 2010. do 2013. godine. Stopa nezaposlenosti je u ovom slučaju pozitivno korelirana s javnim dugom (Graf 4.), odnosno njegovim udjelom u BDP-u. Drugim riječima, rast jednog je pratilo rast drugog. Prekomjerni javni dug je bilo potrebno što prije stabilizirati kako ne bi došlo do dugotrajnih i štetnijih posljedica.

Graf 4. Javni dug kao postotni udio u BDP-u odabranih zemalja u razdoblju od 2005. do 2015. godine

Izvor: Međunarodni monetarni fond

Mjerama za ublažavanje državnog deficita potrebno je određeno vrijeme kako bi počele djelovati te se trend ranije spomenutog smanjivanja kreditnog rejtinga država nastavlja i u 2012. godini. Dolazi do smanjenja rejtinga Francuske i Austrije, ali i samog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFFS). EFFS je fond koji je nastao kao alat za  borbu protiv deficitarne krize tj. kako bi pružao financijsku pomoć zemljama zahvaćenim krizom. U prvoj polovici 2012. godine donesena je odluka  o drugom velikom paketu spasa za Grčku u iznosu od 130 milijardi eura. Grčka je do polovice 2012. godine zaprimila sredstava u iznosu preko 250 milijardi eura. Oporavak Grčke bio bi upitan da nije bilo spomenutih paketa spasa. U 2012. godini, rejtinzi Italije i Španjolske padaju što uzrokuje nastavak trenda rasta kamatnih stopa na njihove obveznice koji je počeo u drugoj polovici 2010. godine. Španjolski su se troškovi posuđivanja novčanih sredstava (kamatna stopa) toliko povećali da nije imala uvjete za paket spasa od strane MMF-a. Ponovo vrijedi obratiti pozornost na prinose, ovaj put na Grafu 5., radi lakšeg poimanja situacije s rejtinzima.

Graf 5. Prinosi na desetogodišnje obveznice Italije i Španjolske u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Izvor: Federal Reserve Bank of St. Louis

Početkom 2013. godine, koja se smatra neslužbenim krajem krize, dolazi do usporavanja rasta javnog duga (Graf 4.). Isto tako dolazi do smanjenja stopa nezaposlenosti. Za oporavak zemalja eurozone bili su potrebni razni ekonomski alati, poput strogih razina proračuna koje su izrazito nepopularne, novčanih pomoći zemljama u krizi, otpisa dugova, osnivanja novih financijskih institucija za borbu s krizom i drugih. Kriza je prouzrokovala visoku nervozu u svim društvenim slojevima u svim zemljama eurozone. Došlo je i do povremenih nemira i nereda kako u političkom životu, tako i na ulicama gradova dok je tržište dionica eurozone doživjelo težak slom. Pitanje je jesu li i u kojoj mjeri su vlade i njima slični entiteti naučili poruku koju im je poslala spomenuta kriza. Vrijeme će pokazati svoje.

 

Ante Obradović

Literatura:

 

  1. BBC, Timeline: The unfolding eurozone crisis, dostupno na:
    https://www.bbc.com/news/business-13856580
  2. European Central Bank (2020), ECB euro reference exchange rate: US dollar (USD) [online]. Mjesto izdavanja: European Central Bank, dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html# (14.7.2020.)
  3. Federal Reserve Bank of St. Louis, Long-Term Government Bond Yields: 10-year: Main (Including Benchmark) for Greece [online], mjesto izdavanja: Federal Reserve Bank of St. Louis, dostupno na: https://fred.stlouisfed.org/series/IRLTLT01GRM156N#0 (18.7.2020.)
  4. Federal Reserve Bank of St. Louis, Long-Term Government Bond Yields: 10-year: Main (Including Benchmark) for Italy [online], mjesto izdavanja: Federal Reserve Bank of St. Louis, dostupno na: https://fred.stlouisfed.org/series/IRLTLT01ITM156N#0 (18.7.2020.)
  5. Federal Reserve Bank of St. Louis, Long-Term Government Bond Yields: 10-year: Main (Including Benchmark) for Spain [online], mjesto izdavanja: Federal Reserve Bank of St. Louis, dostupno na: https://fred.stlouisfed.org/series/IRLTLT01ESM156N (18.7.2020.)
  6. International Monetary Fund, DEBT % of GDP, dostupno na: https://www.imf.org/external/datamapper/DEBT1@DEBT/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD/ESP (18.7.2020.)
  7. The Global Economy (2020), Greece: Unemployment rate [online], mjesto izdavanja: The Global Economy, dostupno na: https://www.theglobaleconomy.com/Greece/unemployment_rate/ (22.7.2020)
  8. The Global Economy (2020), Ireland: Unemployment rate [online], mjesto izdavanja: The Global Economy, dostupno na: https://www.theglobaleconomy.com/Ireland/unemployment_rate/ (22.7.2020)
  9. The Global Economy (2020), Italy: Unemployment rate [online], mjesto izdavanja: The Global Economy, dostupno na: https://www.theglobaleconomy.com/Italy/unemployment_rate/ (22.7.2020)
  10. The Global Economy (2020), Portugal: Unemployment rate [online], mjesto izdavanja: The Global Economy, dostupno na: https://www.theglobaleconomy.com/Portugal/unemployment_rate/ (22.7.2020)
  11. The Global Economy (2020), Spain: Unemployment rate [online], mjesto izdavanja: The Global Economy, dostupno na: https://www.theglobaleconomy.com/Spain/unemployment_rate/ (22.7.2020)