Građevinski sektor je bitan dio svakog gospodarstva, jer postavlja temelje za razvoj dva važna pravca- prometnu infrastrukturu i stanogradnju.
Udio građevine u BDP-u Hrvatske iznosio je u 2008. godini 8,2%, a do 2011.godine je pao na 6.1%. Rast udjela do 2008. uzrokovan je rastućim investicijama i to prvenstveno kapitalnim infrastrukturnim projektima od kojih svakako treba izdvojiti cestogradnju koja je bila glavna poluga ekspanzije u našem građevinarstvu, gdje je primjerice 2008.godine 9,8 milijardi kuna uloženo u prometnu infrastrukturu. Prije dolaska krize na naše prostore građevinski sektor je cvjetao paralelno sa prevelikim optimizmom stanovnika propraćen širokim paletama kreditnih opcija te je građevinski sektor kratkoročno profitirao zbog prevelike potražnje za stambenim nekretninama u predkriznim godinama. Međutim, kasnije je došlo do postepenog smanjivanja izgradnje stambenih i nestambenih projekata što je vidljivo iz kratkoročnog pokazatelja broja izdanih dozvola za građenje gdje je ubrzani rast zaustavljen već krajem 2007. godine promjenama uvjeta na tržištu nekretnina te jedino segment prometne infrastrukture bilježi rast u broju izdanih dozvola za građenje.
Slika 1. Izdana odobrenja za građenje
Izvor:DZS
Pad gospodarstva označava i pad potražnje za nekretninama kao i pad same aktivnosti građevinskog sektora jer se građevinari u pravilu uvijek nađu među prvim gospodarskim djelatnostima koje osjete dolazak krize te su oni koji među zadnjima izlaze iz nje.
Graf 1. Pregled ključnih financijskih podataka za djelatnosti: visokogradnja, niskogradnja, specifične građevinske djelatnosti
Izvor: Bisnode
Negativni trendovi u hrvatskom građevinskom sektoru najjasnije se očituju u padu ukupnih prihoda poslovnih subjekata u graditeljstvu 2012.godine. Naime, prihodi su se smanjili za 31.4 milijardi kuna ili 42 posto u odnosu na 2008.godinu. Ovakvom razvoju situacije je potpomogla i kriza na tržištu nekretnina koja uz negativnu gospodarsku klimu i veliki problem naplate potraživanja produbljuje začarani krug te predstavlja glavni uzrok prisutnih trendova. Padom prihoda, propali su i brojni poslovni subjekti i to njih skoro tisuću u razdoblju od 2009.godine do 2012.godine što se lančano reflektiralo na pad zaposlenih u građevinskom sektoru za otprilike 30 tisuća. Sama ulaganja u dugotrajnu imovinu 2012.godine su manja su za 7.8 milijardi kuna ili 40 posto u odnosu na 2008.godinu. Prema podacima Državnog zavoda za Statistiku, predviđena vrijednost radova iz 2012.godine je manja za 20.1 milijardi kuna u odnosu na 2008.godinu i time je zaokružen cijeli problem hrvatskog građevinskog sektora.
Na sve te izazove, građevinari namjeravaju odgovoriti spajanjem u konzorcij u kojem bi bile sve domaće najjače građevinske tvrtke, ali usprkos iskustvu nisu dovoljno konkurentni najjačim europskim građevinskim poduzećima zbog nepovoljnih kamatnih uvjeta koje domaće banke nude.
Jedini potencijalni spas može se vidjeti u velikim infrastrukturnim projektima praćenim financijskim sredstvima fondova Europske Unije, jer zbog politike naše vlade koja pokušava rezati troškove odnosno rashode na svakom koraku teško da možemo očekivati da će preuzeti poziciju jamca pri provedbi velikih inozemnih projekata.
Autor osvrta: Ivona Kralj