1. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
Izvor: Eurostat
Kontinuiran rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio se i u posljednjem tromjesečju 2024. kada je realni BDP bio veći za 3,6% u odnosu na isto tromjesečje 2023. godine. Potrošnja kućanstava igrala je ključnu ulogu u oporavku hrvatskoga gospodarstva, realno je porasla za 6,3% godišnje, dominantno zbog povećanja prometa od trgovine na malo. Snažna domaća potražnja motivirana porastom realnog dohotka kućanstva i povoljnim kretanjima na tržištu rada, ključan je razlog što Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa rasta realnog BDP-a u Europskoj uniji, iako to istovremeno stvara pritisak na inflaciju. Državna potrošnja također je zabilježila rast te je u posljednjem tromjesečju 2024. realno porasla za 7,1% godišnje (DZS). Bruto investicije u fiksni kapital snažno su porasle te bilježe rast od 9,5% godišnje. Najveći doprinos njihovom rastu čine ulaganja u stambene nekretnine, dominantno privatnog sektora. Izvoz roba i usluga, unatoč prigušenoj inozemnoj potražnji i slabljenju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva zbog visokih stopa inflacije, u posljednjem je tromjesečju porastao za 4,7% godišnje. Snažna domaća potražnja ogleda se i kroz povećanje uvoza roba i usluga, pa je njegov porast iznosio 9,9% godišnje. S obzirom na trenutni pozitivan trend gospodarskog rasta, uz potporu snažne domaće potražnje i investicija, očekuje se da će Hrvatska i u 2025. godini nastaviti bilježiti stabilan rast BDP-a, iako bi inflacijski pritisci mogli usmjeriti gospodarstvo prema umjerenijim stopama rasta u narednim godinama.
2. INDUSTRIJA
Izvor: Državni zavod za statistiku
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje oporavak, dosegnuvši u siječnju 2025. vrijednost sezonski i kalendarski prilagođenog indeksa fizičkog obujma ukupne industrijske proizvodnje od 105,7. To predstavlja najvišu vrijednost u posljednjih 6 godina, što je rast od 5,7% u odnosu na baznu 2021. godinu. Od 2019. godine industrijski sektor suočava se sa snažnim oscilacijama, ponajviše zbog pandemije i energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom Ukrajine, ali se već sredinom 2020. počinje oporavljati. Prerađivačka industrija pokazala je otpornost, a farmaceutski sektor i proizvodnja pića u siječnju 2025. nadmašili su razine iz 2021. za 32,2% i 44,4% (DZS), proizvodnja računala i elektroničkih komponenti također bilježi rast. S druge strane, rudarstvo i proizvodnja tekstila nastavljaju padati, dok sektor energetike ostaje najkolebljiviji. U 2023. godini indeks industrijske proizvodnje kretao se između 98,4 i 104,9, sugerirajući povratak na pretpandemijske razine, ali uz strukturalne promjene – tehnološki intenzivne industrije su jačale, dok su tradicionalni sektori gubili na važnosti. Nakon oscilacija u prvoj polovici 2024., industrijska proizvodnja dosegnula je vrhunac u siječnju 2025. s rastom od 5,7% u odnosu na 2021. godinu. Geopolitička neizvjesnost ostaje ključan izazov, ali i prilika za dugoročnu otpornost i konkurentnost industrije, koja najviše ovisi o inovacijama i tehnološkoj prilagodbi.
3. TRŽIŠTE RADA
Izvor: Državni zavod za statistiku
Tržište rada u Republici Hrvatskoj bilježi stagnaciju u razdoblju od 2022. do 2024. godine, završavajući godinu sa nezaposlenošću od 4,7% te nezaposlenošću mladih od 16,1%. Ukupna nezaposlenost početkom 2022. godine iznosila je 6,4%, s blagim porastom na 7,2% u drugom i trećem kvartalu, nakon čega je uslijedio pad, dosegnuvši 4,7% u četvrtom kvartalu 2024. godine. Ovaj trend ukazuje na male, ali ipak pozitivne pomake na tržištu rada, što vjerojatno odražava učinke ekonomskog oporavka. Nezaposlenost mladih, iako značajno viša od ukupne stope nezaposlenosti, također pokazuje pozitivan trend smanjenja. Početkom 2022. godine iznosila je 17,4%, a krajem iste godine porasla je na 19%. Međutim, od početka 2023. godine započinje kontinuirano opadanje stope nezaposlenosti mladih. Iako podaci pokazuju da je tržište rada stabilno, istovremeno ukazuju i na povišene stope nezaposlenosti, osobito među mladima. Dugotrajna stagnacija na tržištu rada može ukazivati na nedostatak strukturnih reformi ili nedostatak mjera usmjerenih na poticanje zapošljavanja među svim dobnim skupinama.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Rast plaća u Hrvatskoj nastavlja se i u 2025. godini, a najnoviji podaci pokazuju da su prosječne neto i bruto plaće porasle u odnosu na prethodni mjesec, ali i u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2025. iznosila je 1.392 eura, što je nominalno 2,3% više nego u prosincu 2024., dok je bruto plaća porasla za 2,6% na 1.925 eura. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, neto plaća je realno viša za 8%, a bruto plaća za 9,2%. Najviše prosječne plaće zabilježene su u djelatnosti „Zračni prijevoz“ (2.184 eura neto i 3.166 eura bruto), dok su najniže u djelatnosti „Proizvodnja odjeće“ (919 eura neto i 1.204 eura bruto). Ovi pokazatelji upućuju na nastavak pozitivnih trendova u rastu dohodaka, no istodobno otkrivaju značajne razlike među djelatnostima koje bi mogle zahtijevati dodatne mjere za osiguranje pravednije raspodjele plaća.
4. INFLACIJA
Izvor: Eurostat
Nakon obećavajućeg kraja 2023. i početka 2024. gdje se inflacija kako i u RH tako i u Eurozoni približila ciljanoj stopi ECB-a od 2%, u Hrvatskoj je došlo do ponovnog ubrzanja inflacije. Tako je u veljači 2025. godišnja stopa inflacije iznosila 4,8% prema HICP-u što je četvrta najviša vrijednost među svim članicama EU, iza Mađarske, Rumunjske i Estonije. Ovi podaci su u suprotnosti s usporavanjem inflacije u Eurozoni, gdje je godišnja stope inflacije po HICP-u iznosila 2,3% u veljači 2025. te nije premašila 3% još od rujna 2023. godine. Temeljna inflacija koja isključuje utjecaj volatilnih komponenti poput energije, hrane i duhana održavala se na godišnjim stopama rasta između 4 i 5 postotnih bodova te je u veljači iznosila 4,5%. Možemo zaključiti kako su mjere ECB-a, iako učinkovite u većem dijelu Eurozone, nedostatne za suzbijanje posebnih inflatornih pritisaka u Republici Hrvatskoj, a vladine intervencije uvođenjem cjenovnih plafona na energiju i proizvode u trgovini na malo, pokazuju se nedovoljno učinkovitima.
Izvor: Eurostat
Nakon što je tijekom 2023. došlo do usporavanja inflacije, koje se nastavilo do sredine 2024. godine, ponovno svjedočimo ubrzavanju inflacije koja je u veljači 2025. godine iznosila 4,8%. Inflacije cijena prerađenih prehrambenih proizvoda i usluga igraju ključnu ulogu u ponovnom povećanju ukupne inflacije. Godišnja inflacija cijena usluga se povećala sa 7,4% u siječnju 2024. na 8,2% u 2025. godini zbog rasta troškova rada i povećane potražnje u sektoru usluga. U veljači bilježimo usporavanje godišnje inflacije usluga na 7,8%. Stabilizacija cijena energije i njihov ponovni rast rezultat su globalnih tržišnih kretanja, ali i ukidanja fiskalnih mjera i određenih subvencija koje su potpomogle u smanjenju cijena energije u vrijeme visokih cijena energenata. Iako ECB smanjuje kamatne stope, Hrvatska se suočava i s vlastitim inflatornim pritiscima, a ekonomska politika i tržišni uvjeti u 2025. bit će ključni za daljnje kretanje inflacije.
5. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Izvor: HNB
Usporavanje inflacije tijekom 2024. godine dovelo je do smanjenja prosječnih kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj. U siječnju 2025. zabilježene su niže kamatne stope u usporedbi s onima od prije tri mjeseca i godinu dana. Prosječne kamatne stope na novoizdane kredite kućanstvima tijekom 2024. bile su stabilne, uz blagi pad krajem godine. U siječnju 2025. najvišu prosječnu kamatnu stopu imali su nenamjenski krediti (5,73%), zatim potrošački krediti (4,90%), dok su revolving krediti, prekoračenja i potraživanja po kreditnim karticama imali stopu od 4,32%. Najniže kamatne stope zabilježene su kod stambenih kredita, u prosjeku 3,60%. Prosječne kamatne stope na kredite poduzećima također su padale tijekom 2024. godine, a početkom 2025. kretale su se između 4,29% i 4,98%, ovisno o vrsti kredita. Iako je inflacija usporila, tijekom posljednjih mjeseci 2024. zabilježen je i blagi porast inflacijske stope. Ako se takav trend nastavi, moguće je da će daljnji pad kamatnih stopa biti zaustavljen ili će one čak blago porasti kako bi se spriječio novi rast inflacije.
Izvor: Investing.com
Ubrzani rast očekivanih prinosa na desetogodišnje obveznice kroz postpandemijsku inflaciju bilježi usporavanje kroz prošlu godinu. Nakon pandemije COVID-19 utjecaj stimulativnih paketa, vrlo niskih ključnih kamatnih stopa te rast cijena energenata zbog ruske invazije Ukrajine imali su inflatoran efekt na sva svjetska gospodarstva. Kako bi ublažile takva kretanja, središnje banke povećale su ključne kamatne stope s ciljem usporavanja pregrijanih gospodarstava. Hrvatska 2023. ulazi u Eurozonu te prihvaća euro kao svoju nacionalnu valutu, čime je Europska središnja banka (ECB) postala nadležna za vođenje njezine monetarne politike. Time je Hrvatska počela konvergirati drugim zemljama Eurozone, poput Njemačke, s kojom dijeli trendove kretanja, ali i dalje zadržava nešto više razine prinosa (zbog zahtijevane premije na rizik nad komparativno sigurnijom državom). Početkom 2024. bilježi se značajan pad zahtijevanih prinosa, vjerojatno zbog pozitivnih očekivanja na smanjenje inflacije te stabilne razine prinosa u nadolazećem razdoblju. SAD slijedi slične trendove, pri čemu od početka 2024. bilježi nešto više razine prinosa u usporedbi s Hrvatskom.
6. JAVNI DUG
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske
Nakon što je tijekom 2020. godine došlo do snažnog povećanja udjela javnog duga u BDP-u, uslijed izvanrednih fiskalnih potreba izazvanih pandemijom COVID-19, u idućim godinama bilježi se izražen silazni trend. Udio javnog duga iznosio je 86,5% BDP-a krajem 2020., što je predstavljalo znatno povećanje u odnosu na 70,9% iz 2019. godine. Takav rast posljedica je snažnog pada gospodarske aktivnosti, kao i povećane javne potrošnje za očuvanje radnih mjesta, sanaciju zdravstvenog sustava i druge krizne mjere. Već 2021. godine udio javnog duga smanjuje se na 78,2%, a 2022. godine na 68,5%. Do kraja 2023. godine javni dug iznosi 61,8% BDP-a, što predstavlja najnižu razinu u promatranom razdoblju. Pad udjela javnog duga u Hrvatskoj uglavnom je rezultat gospodarskog oporavka, rasta proračunskih prihoda zbog inflacije, povećanja nominalnog BDP-a te ukidanje kriznih mjera. Unatoč izazovima poput energetske krize i većih subvencija, zadržan je pozitivan trend. Za očuvanje povjerenja investitora i kreditnog rejtinga, u budućnosti će ključno biti održavanje fiskalne discipline, učinkovita kontrola javne potrošnje i optimalno korištenje sredstava Europske unije.