Najraznovrsniju i najmnogobrojniu skupinu među otvorenim fondovima u RH. čine upravo dionički fondovi među koje ubrajamo posebne fondove i fondove dioničkih fondova. U odnosu na prethodne osvrte ovaj je usmjeren na kategoriju koja predstavlja najizazovniji sektor za analizu koju ćemo u ovom osvrtu provest površno te za detaljniji uvid u situaciju slobodno kontaktirajte predsjedništvo Financijskog Kluba ili samog autora analize. Dioničke fondove dalje možemo razvrstati na: fondove maksimalnog rasta ili agresivnog rasta, fondove ulaganja u male kompanije, fondove rasta, fondove rasta i dohotka, fondove dionica i dohotka, fondove dohotka, ujednačene ili hibridne fondove, fond s posebnim rastom imovine, međunarodne fondove, fondove za ulaganje u plemenite metale, specijalne fondove, kao što su za zdravstvenu skrb, za prirodna i tehnološka istraživanja, indeksne fondove. U Republici Hrvatskoj trenutno posluje 35 takva fonda te premda su kategorizirani u zajedničku skupinu pri usporedbe njihovih prinosa te same strukture ulaganja treba biti svjestan da su pojedini fondovi specifični po principu ili strategiji ulaganja iz čega proizlazi veći raspon prinosa odnosno gubitaka. Od pojave prvih dioničkih fondova na našem tržištu do danas primjetan je razvoj same industrije prvenstveno kroz ponudu različitih pristupa ulaganju za potencijalne vlasnike udjela. Među zadnjim novitetima pojavljuju se posebni fondovi te fondovi algoritamskog trgovanja.
1. Slijed kretanja industrije:
Među prvima tog tipa pojavio se KD Victoria koji je prisutan na tržištu 14 god. i 6 mj. Od 14 godina poslovanja nominalne prinose ostvario je u 12 godina. Prinosi ovakvih fondova u tzv. „zlatnom dobu“. od 2005 – 2008 kada su pojedini dionički fondovi ostvarili i prinose od 73% na godišnjoj razini. Navedeni period propulzije Hrvatske fondovske industrije samo je odraz kretanja na tadašnjoj Zagrebačkoj burzi koja je upravo zbog institucionalnih investitora potaknutih mirovinskom reformom, razvojem investicijskog bankarstva te povećanjem interesa javnosti za takav vid ulaganja zasigurno imala bikovski trend koji je kulminirao dolaskom globalne financijske krize. Posljedicu toga vidimo i osjetimo još i danas kako na tržištu kapitala tako i na hr. fondovskoj industriji koja je u međuvremenu promijenila fokus ulaganja sa Zagrebačke burze na globalna tržišta kapitala. To je i djelomična posljedica bržeg preslikavanja globalnih trendova na kretanje pojedinih fondova.
U nastavku ćemo vam prikazat kretanje prinosa tokom 2013 god. te u zadnja 3 mjeseca. Usporedba promatranih perioda može nam ukazati na fondove koji su u zadnjem kvartalu uhvatili zamah kako bi ostvarili što bolje rezultate ove kalendarske godine.
1.1 Tablica godišnjih prinosa
Izvor: Vlastiti rad
1.2 Tablica mjesečnih prinosa
Izvor: Vlastiti rad
Tablica 2.1 nam rangira fondove prema prinosima u zadnjem kvartalu ove godine, a stupac pp je apsolutna promjene ranga u odnosu na rang temeljen na godišnjoj razini. Tako primjerice možemo uočiti da su fondovi A1, Capital Two i Ilirika Azijski tigar oni koji su uhvatili mah u zadnjem kvartalu ove godine te su na taj način na najboljem putu da poprave ovogodišnje prinose. U nastavku ćemo prikazati kretanja 3 najuspješnija dionička fonda.
1 Graf: Usporedba prinosa
Izvor: Vlastiti rad
Za kraj:
(Opaska autora)
Na prvi je pogled uočljivo da je NETA US Algorithm ove godine ostvario najveće prinose e pa tome me dovodi do trenutka u kojem ću vam prikazati specifičnost navedenog fonda. U samom imenu Algorithm ukazuje na činjenicu investiranja algoritamskim principom, što je to ? To je novitet na Hrvatskom tržištu, konkretnije primjena algoritama u investiranju. Algoritamsko trgovanje ili automatizirano trgovanje, black-box trading ili algo. trading je korištenje elektronske platforme kako bi se ušlo u sustave trgovanja koji su predprogramirane programske naredbe čije su varijable: vremenski trenutak, cijena ili količina narudžbe. Trgovanje je „robotsko“ u većini slučajeva potpuno automatizirano bez prisutnosti ljudi, ali ima i poluautomatiziranih sustava. Na globalnoj razini takve sustave koriste investicijske banke, mirovinski fondovi i veliki institucionalni sudionici tržišta kapitala, ali je trend da se sve više manjih profesionalnih investitora okreće takvim principima investiranja. Kao što sam naveo u RH. ovo možemo smatrat novitetom kojim se na pohvalu našeg Financijskog Kluba neki od naših članova bave. Navedeni princip ove je godine pokazao najbolje rezultate, razlog toga djelomično su algoritmi, a djelomično tržište na koje navedeni fond ulaže. Da li je ovaj princip bolji od ostalih teško je u ovom trenutku odredit, a vrijeme će zasigurno pokazati sve prednosti i mane.
Za sva pitanja obratite se autoru:
(dominik.korincic@finance.hr)
Autor osvrta: Dominik Korinčić