Na tržištu Republike Hrvatske trenutno posluje osam otvorenih obvezničkih fonda sa javnom ponudom (u daljnjem tekstu fonda). Kad se taj broj usporedi sa 30 dioničkih, 20 novčanih i 15 mještovitih, jednostavno je za izračunati kako je ova grupa najmanja. Isti zaključak bi se dobio usporedbom ukupnog kapitala kojim upravljaju navedeni fondovi. Dakle obveznički fondovi u Republici Hrvatskoj su najmanje zastupljeni te shodno tome upravljaju najmanjim kapitalom. Razlozi tomu zasigurno su nerazvijenost tržišta obveznica općenito, s tima da treba napomenuti da obvezničkim tržištem još uvijek dominiraju obveznice izdane od strane države dok korporativne (izdane od strane kompanija) čine vrlo mali udio obvezničkog tržišta. Drugi razlog slabe razvijenosti obvezničkih fondova možemo naći u činjenici da je tržište korporativnih obveznica u samom periodu globalne financijske krize pa sve do danas gotovo potpuno utihnulo. Na to nas između ostalog upućuje mali volumen trgovanja korporativnim obveznicama, proteklih godina. Kako bi se dobio uvid u trenutno stanje potrebno je naglasiti da su korporativna izdanja poprilično loša i rijetka, a tu se prije svega referiramo na ovogodišnju izjavu NEXE Grupe da za njihovo korporativno izdanje: NEXE-O-13CA u trenutku dospijeća kompanija neće izvršiti obvezu isplate. Ova vijest NEXE Grupe zasigurno je obilježila godinu te direktno utjecala na prinose PBZ Bond fonda i Reiffeisen Bonds koji su NEXE-O-13CA u danim trenucima imali u top 10 pozicija svojih plasmana.
Detaljnija analizu obvezničkog tržišta nije predmet ovog teksta te se u osvrtu neće ulaziti u samu strukturu istog. Prvo će se usporediti prinosi:
Tablica 1. Prinosi
Izvor: Vlastiti rad
Prije osvrta na tablicu 1. potrebno je napomenuti da su svi od navedenih fondova denominirani u euru osim Capital One sa HRK kao valutom denominacije. Samim time iz perspektive hrvatskog rezidenta valutni paritet EUR/HRK imati će veliki utjecaj na sam prinos investicije. U nastavku ćemo usporediti veličinu i strukturu imovine kojom upravlja svaki od fondova.
Tablica 2. Kretanje neto imovine (NAV)
Izvor: Vlastiti rad
Prije nego što se proanalizira tablica 2. trebamo napomenuti da je Erste Adriatic Bond fond osnovan 28.6.2013. godine te njegovi rezultati predstavljaju zanimljiv slučaj u fondovskoj industriji Hrvatske. Imovina fondova u promatranom periodu bilježi pad od -8,70% pa sve do -37,07% što donekle korelira sa prinosima u istom razdoblju. Razlog djelomične pozitivne korelacije prinosa/gubitka iz tablice 1. i neto imovine iz 2. ukazuje na činjenicu da je imovina ovisna o više faktora od samog prinosa. Od značajnijih treba navesti strah samih ulagača odnosno njihove odluke da isplate svoje udjele, izloženost valutnom riziku, poslovanju kompanija čije obveznice i ostale vrijednosne papire fond posjeduje, te makroekonomskim pokazateljima određenih gospodarstava čije državne obveznice fond posjeduje. Što se imovine Erste Adriatic Bonda tiče, rast od 63,87% djelomična je posljedica strateške odluke da se potencijalnim i trenutnim vlasnicima udjela pruži dodatna mogućnost investiranja u europske vrijednosne papire. Za sigurna posljedica toga je prelijevanje dijela kapitala od 17.507.233,00 kn iz Erste Bond-a u Erste Adriatic Bond. Na ovakav potez, prema mišljenju autora, prije svega treba gledati kao izuzetan strateški manevar, a sama profitabilnost za sada daje indikacije dobre odluke za vlasnike udjela. Kako bi se upotpunila analiza, treba prokomentirati slučaj NEXE-O-13CA i PBZ Bond fonda, te Reiffeisen Bonds čiji su prinosi najviše osjetili loše poslovanje NEXE Grupe. Dva navedena fonda dio su bankarskih grupacija i njihovih odjela PBZ Investa i Reiffeisen Investa. Fundamentalna analiza jasno je i prije izlistavanje prve tranše obveznica ukazivala na investiciju neprimjerenog rizika te se moglo zaključit da je nenaplativost vrlo izgledan scenarij. Neovisno o tome navedena vrijednosnica ušla je u deset pozicija portfelja dva navedena fonda. Autor neće javno komentirati razloge ovakvih poteza, ali na dodatan zahtjev čitatelja kontaktirajte autora koji će vrlo rado s vama podijeliti svoje mišljenje o tome.
Još ćemo navesti da su 7 od 8 fondova dio bankarskih grupacije dok je Capital One jedini nebankarski fond koji svoju konstantnost dobrog poslovanja i vođenja opravdava prinosima i ove godine. Razlog dobrih rezultata zasigurno dijelom počiva na činjenici da je sam fond upravljan od strane neovisne investicijske kuće bez varijable opravdavanja loših kreditnih plasmana drugih sektora što karakterizira određene pojedince iz navedene industrije. Vrlo dobre rezultate za ovu godinu zorno pokazuje usporedba kretanja vrijednosti udjela i benchmarka fonda, za kojeg će se zbog 95,96% izloženosti Republici Hrvatskoj uzeti indeks CROBIS.
Graf 1. Usporedba Capital One i CROBIS-a
Izvor: hrportfolio.com
U nastavku će grafički biti prikazano kretanje neto imovine fondova početkom godine i krajem rujna 2013.
Graf 2. Udio NAV
Izvor: Vlastiti rad
Graf 3.Udio NAV
Izvor: Vlastiti rad
Graf 1. ukazuje na prethodno izneseno mišljenje. Kad bi se usporedile veličine aktiva banaka u Republici Hrvatskoj i veličina imovina obvezničkih fondova zasigurno bismo ustvrdili znatnu proporcionalnost. To govori u prilog činjenici da osim što je cijeli financijski sektoru u Hrvatskoj bankocentričan to se može utvrditi i fondovsku industriju.
Graf 4.: Kretanja fondova
Izvor: hrportfolio.com
Graf 5.: Kretanja Raiffeisen Bonds
Izvor: http://www.rbainvest.hr/
Graf 1. Prikazuje kretanja PBZ Bond fonda, Raiffeisen Bond i Erste Bonda premda je ono što ovdje želimo istaknuti za Raiffeisen Bond jasnije prikazano grafom 2. Signal za budući iznadprosječan pad vrijednosti u navedena tri fonda formalno je objavljen 21.2.2013 u 14:56 h. Točnije donesen je prijedlog o pokretanju predstečajne nagodbe (link) premda se čak 15.2. pozivom imatelja navedene obveznice na skupštinu neformalno moglo pretpostaviti problem. Formalna objava o pokretanju predstečajne nagodbe 8.4.2013. (link) te zapisnik od 15.4.2013. sa skupštine imatelja obveznice (link) označavaju početak i kraj neizvjesnosti. Navedena su događanja posljedično preko naglog i velikog pada vrijednosti obveznice na Zagrebačkoj burzi direktno utjecali na istosmjerno kretanje vrijednosti udjela odnosno padove. Ovaj događaj, prema autorovom mišljenju, obilježio je hrvatsko tržište korporativnih obveznica u ovoj godini. Sam početak, kulminacija i rasplet problema poslovanja NEXE Grupe i svih posljedičnih učinaka izuzetno je zanimljiv i poučan ogledni primjer špekulacije, a ne investiranja od strane fond menadžera. Poučno je primijetit sam učinak disperzije koji nam nudi ovakav oblik investiranja u fondove, a u svakom statutu i prospektu fonda navodi se kao osnovna prednost što zasigurno i je. Tako je primjerice dnevni pad obveznice od 80% uzrokovao pad vrijednosti udjela od cc 8,3%, a pad od 50% obveznice odrazio se na cc 4,1 % pad vrijednosti udjela naveden tri fonda. U korist za vlasnike udjela išla je činjenica da su fondovi denominirani u eurima, a euro je u tom periodu konstantno aprecirao prema kuni čemu u prilog i devizna intervencija HNB-a. Ovo je odličan primjer kako nam aprecijacija valute denominacije fonda ide u korist, a u ovom slučaju smanjuje gubitke. Prednosti i mane izloženosti portfelja različitim valutama prethodno su navedene i na primjerima novčanih fondova, a važnost istog potvrđuje se i za obvezničke fondove. Općenitije rečeno što su prinosi i same oscilacije u kretanjima vrijednosti (volatilnost) manje utjecaj kako valutne izloženosti tako i denominacije ima veći značaj za prinos. U praksi izvještavanja izloženost same imovine fonda često dijelimo na: geografsku, sektorsku, valutnu i po vrstama vrijednosnih papira. U pozadini navedenih izloženosti leži faktor rizika, svaka izloženost kao posljedicu ima svoj rizik. Problem kvantifikacije rizika rezultirao je praksom izvještavanja 4 navedene izloženosti. U nastavku ove analize naglasak će biti na valutnoj izloženosti obvezničkih fondova u Hrvatskoj.
Tablica 3. Valutna izloženost
Izvor: Vlastit rad
Na prvi pogled može se zaključiti da je najveća valutna izloženost k euru, pa je samim time primjetna korelacija sa valutom denominacije, koja je u 7 od 8 fondova euro. Dvije iznimke su ranije razmotreni Capital One denominacije u kunama, što je opet u čvrstoj korelaciji sa statutom definiranom fokusom ulaganja na tržište Hrvatske te Raiffeisen Bond koji se suprotna iznimka.
Graf 6. Kretanje vrijednosnica na ZSE-u.
Izvor: HNB
Graf 6. prikazuje kretanja trezorskih zapisa TZ. Dospijeća 91, 182, 364 i 728 dana i obveznica OBV dospijeća 5, 7 i 10 god. u vremenskom periodu od 2003 pa do rujna 2013 na ZSE-u. Graf nam ukazuje nam na prosječno kretanje nominalnih prinosa navedenih vrijednosnih papira kako bismo vam prikazali širu sliku i trenutne mogućnosti prinosa. Potrebno je napomenut da većina navedenih fondova ulaže i u europske obveznice te samim time ovo nisu jednine mogućnosti plasmana sredstva. Za kraj će biti prikazane trenutno izdane obveznice na Zagrebačkoj burzi i samim time biti će prikazane ranije iznesene činjenice o nerazvijenosti tržišta korporativnih obveznica i smanjene mogućnosti izbora.
Izvor: HNB
Autor osvrta: Dominik Koriničić