Iznos od 295 milijardi kuna javnog duga pred sam kraj studenog signalizira nam da se njegov udio u BDP-u približava zabrinjavajućim 90%, što je izuzetno visoka razina za zemlju relativno niskog stupnja razvijenosti. Riječ je o dugoročno neodrživoj razini duga koja sa sobom nosi visoke rizike u vezi s izglednim povećanjem razine kamatnih stopa te moguće međuvalutarne promjene na svjetskom tržištu. Iako je to još daleko od situacije u kojoj se nalazi Grčka, tendencije kretanja jasno upozoravaju na posljedice neprovođenja strukturnih reformi i zanemarivanja potrebe provedbe fiskalne konsolidacije. Usto, pri trenutno stagnantnom gospodarskom rastu i predvidivo niskim stopama rasta u narednim godinama, i uz smanjivanje proračunskog deficita, nastavit će se rast javnog duga zbog efekta tzv. „grude snijega“.
Graf 1. Javni dug u EU zemljama 2014. godine (udio u BDP-u)
Izvor: Lipa, udruga poreznih obveznika
Razina i dinamika hrvatskog javnog duga, pogoršanog slabostima upravljanja javnim sektorom, sve više izazivaju zabrinutost. Kao velike generatore javnog duga i glavnu kočnicu gospodarskom oporavku brojni analitičari i institucije, a posebno Europska komisija, navode javna poduzeća. Koliko je ustinu “glomazan“ javni sektor svjedoče nam i podaci da je među 10 najvećih pojedinačnih poduzeća u Hrvatskoj čak 6 u dominantno državnom vlasništvu. Komisija ističe i postojanje visoke koncentracije zaduženosti među javnim poduzećima gdje trenutno dug hrvatskih javnih poduzeća iznosi oko 18% BDP-a.
Nadalje, ako uzmemo u obzir činjenicu o preuzimanju dugova državnih poduzeća u javni dug proteklih godina, javna poduzeća predstavljaju velike fiskalne rizike. U pretpostavljenom bi scenariju preuzimanja uvjetnih obveza u javni dug u iznosu od 2% BDP-a, javni dug prešao razinu od 94% BDP-a u razdoblju 2016. – 2018.
Graf 2. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema određenim scenarijima
Izvor: Ministarstvo financija
Također, na temelju obavijesti o postupku u slučaju prekomjernog deficita većina društava koja su klasificirana u sektor opće države bilježe deficite. Stoga ostaje hitna potreba ubrzanja provedbe strukturnih reformi koje bi, s jedne strane, omogućile održivo smanjenje proračunskog deficita te, s druge strane, podigle potencijalnu stopu rasta, što bi omogućilo zaustavljanje rasta i potom opadanje udjela javnog duga u BDP-u.
Prema istraživanju Europske komisije i istraživanju Poslovanje javnih poduzeća i njihov značaj za ekonomsku aktivnost u RH s Ekonomskog instituta, produktivnost rada javnih poduzeća je za trećinu manja u odnosu na privatna poduzeća, bruto dodana vrijednost po zaposlenom u privatnim poduzećima iznosi 4.626 kuna, a u državnim 3.540 kuna, no prosječne su plaće u državnim tvrtkama za čak 40 posto više nego u privatnom sektoru. Na temelju navedenog, Europska komisija potiče provedbu aktivnosti koje bi rezultirale usklađivanjem razine plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. U načelu, problematika razine plaća ima znatno širi kontekst u kojem se prelama problem uspostave konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Dugotrajna recesija koja je utjecala na rast nominalnog BDP-a i rastuća zaliha duga uzrokuju znatan efekt „grude snijega“, čak i u uvjetima relativno niskih kamatnih stopa. Brzo povećanje javnog duga posljednjih godina znači da on postaje veliko opterećenje za Hrvatsku. Navedeno negativno utječe na ukupne izglede za rast i konkurentnost cijelog gospodarstva odnosno na neinvesticijski kreditni rejting Hrvatske i uzrok njegova mogućeg snižavanja, s obzirom da se u narednoj godini očekuje povećanje duga iznad razine od 90 %. Ograničavanje zaduživanja javnih poduzeća koje se planira uvesti i njihovo restrukturiranje, koje se već provodi, svakako će pridonijeti dugoročnom rješavanju problema javnog duga i zaustavljanju sad već zabrinjavajuće situacije s postojećom razinom.
Helena Gadže