U srijedu 01. prosinca u maloj dvorani Matice Hrvatske održan je okrugli stol na temu “Devalvacija i njeni učinci”, na kojemu su sudjelovali i članovi Financijskog kluba.
Jesmo li svjesni učinaka devalvacije ili bilo kojega drugog oblika promjene vrijednosti nacionalne valute? Prijeti li nam devalvacija i izvan volje onih koji o njoj odlučuju?
Bila su to temeljna pitanja okruglog stola. Cilj je bio osvijetliti sve probleme vezane uz mogućnost devalvacije, ponajviše s pozicije da ona nije pozitivna, ali ipak raspraviti otvoreno o svim njezinim stranama, dobrim i lošim. Na samom početku sudionici su obaviješteni kako je dr. Boris Vujčić otkazao svoj dolazak na okrugli stol što je među studentima izazvalo razočaranje što ovom događaju neće pridonijeti jedan je od najstručnijih i najutjecajnijih ljudi upravo iz područja teme okruglog stola.
Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske, Marijan Kostrenčić otvorio je okrugli stol. Uvodničari okruglog stola bili su studenti 4. godine ekonomskog fakulteta u Zagrebu te demonstratori na katedri iz makroekonomije i gospodarskog razvoja, Milan Deskar-Škrbić (ujedno i istaknuti član Financijskog kluba) i Zvonimir Ratkovski. U svom izlaganju naslovljenom ”Devalvacija – zašto ne?” izradili su VEC model te pokazali kako devalvacija nema dugoročni pozitivni učinak. Razlog tome je visoka euriziranost domaćega gospodarstva te njegova radno-intenzivna struktura. Smatraju kako je potrebno smanjiti jedinični trošak rada i orijentirati se na proizvodnju i inovacije. Osim toga, devalvacija bi povećala otplatu kredita stanovništva i poduzeća, porasle bi cijene uvozne robe, smanjila bi se vrijednost kunskih depozita, povećao vanjski dug itd.
”Devalvacija kune nije prioritetno pitanje u Hrvatskoj”, na početku svog izlaganja istaknuo je prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu. ”U Hrvatskoj se sada traže čarobna rješenja. Pri tome se zaboravlja da je devalvacija ili deprecijacija valute samo jedna od niza mjera koje moraju biti usklađene”, poručio je Jurčić. Prema njegovu mišljenju, devizne rezerve u HNB-u nisu zarađen, nego posuđen novac, jer je Hrvatska posljednjih godina uvijek bilježila deficit u vanjskoj trgovini. ”Zemlje u razvoju uvijek imaju fleksibilan tečaj. Mi smo se usred rata odlučili za fiksni tečaj. No, to je podrazumijevalo restrukturiranje gospodarstva i države, što se nije dogodilo. Stoga se i monetarna politika tome morala prilagoditi. HNB i tečaj nisu svete krave”, kazao je Jurčić i naveo prognozu da će se sadašnji fiksni tečaj kune srušiti do kraja sljedeće godine. Jurčić smatra da ekonomska politika mora biti postavljena na drukčijim temeljima. ”Ako je rast BDP-a i zaposlenost prioritet, onda definirajmo industrijsku politiku. Sve europske zemlje imaju tu politiku, samo mi od nje bježimo kao od socijalističke dogme. Definirajmo obrazovnu i regionalnu politiku koje će podržavati industrijsku politiku”, savjetuje Jurčić.
S druge strane, dr. Darko Polšek, profesor na Filozofskom fakultetu, poručuje ”tečaj je sveta krava i ne čačkajte mečku”. Ističe: ”Većina zemalja koje tečaj nisu smatrale svetom kravom na kraju je propala”, navodeći pritom primjer bivše Jugoslavije i njezine hiperinflacije. Devalvacija bi izazvala inflaciju koja je, prema Polšeku, ”lijek gori od bolesti”. Smatra da bi devalvacija pojačala jaz između bogatih i siromašnih ”Inflacija stvara ekonomsku segregaciju u društvu. Iluzija je i da se inflacija može kontrolirati, a najčešće se zaustavlja vojnim udarom”, zaključio je Polšek.