Ekonomske posljedice potresa i tsunamija u Japanu

Prirodne katastrofe obično rezultiraju velikim smanjenjem BDP-a, nakon čega slijedi brzi oporavak u sljedećem tromjesečju. Kako povijest pokazuje, velike nesreće (više u globalnom nego lokalnom smislu), nemaju toliko veliki utjecaj na gospodarski rast. To je najvećim dijelom zbog toga što se u većini takvih slučajeva javlja država, koja subvencijama potpomaže jednu takvu, razorenu ekonomiju. Potres i tsunami koji su pogodili Japan 11. ožujka su jedna od najskupljih prirodnih katastrofa u terminima globalnog BDP-a. Najjače je pogođena japanska regija, u kojoj je šteta oko 7% BDP-a. Izvan Japana, katastrofa ipak ima ograničeni doseg. Japan bilježi trgovinski suficit, što ukazuje na to da ostale države nisu o njemu toliko ovisne. Međutim, nuklearni rizik, prekinuti dotok energije i raskinuti lanac opskrbe su neki od gorućih problema koji još uvijek zamagljuju sudbinu te otočne države, i tako skreću pozornost ostatku razvijenih zemalja.

Navest ćemo najsličnije katastrofe ovoj, tek toliko da si možemo predočiti razmjere ove nepogode. Uzorak od procijenjene štete ćemo sortirati kroz postotak globalnog, umjesto lokalnog BDP-a. Rangirat ćemo ih od najjačeg prema slabijima. To su veliki Hanshin potres 1995. godine, uragan Katrina 2005. godine, potres Irpinia u južnoj Italiji 1980. godine, zatim u Kini 2008. godine, Los Angelesu 1994. godine. Na tablici možemo vidjeti njihovu procijenjenu štetu, koliko je ukupno ljudi pogođeno i koliki je njihov današnji utjecaj na gospodarstvo. Šteta u svakoj od tih katastrofa premašila je 10% globalnog BDP-a u toj godini.

Analizom i usporedbom svih velikih šteta možemo doći do zaključka kakve će biti posljedice za onu relevantnu, japansku štetu. U pet dijelova ćemo istaknuti zašto bi ovaj zadnji Japanski potres mogao biti jedan od najgorih u povijesti.

Većini je jasno da će ovo biti jedna od najskupljih šteta izražena u terminima globalnog BDP-a. Prema procjenama japanskih stručnjaka, ukupna šteta će biti oko 16 mlrd ¥ (japanskih jena), ili oko 1,6 puta veća od potresa Hanshin, koji je bio najskuplja katastrofa iz našeg uzorka. Ekonomski analitičari izračunali su kako bi potres, tsunami, a potom i nuklearna kriza Japan mogli stajati vrtoglavih 200 mlrd dolara kroz oštećene zgrade, zaustavljenu proizvodnju i zaustavljanje potrošačke aktivnosti. Produženim prekidom dovoda energije u rizik dolazi gospodarski rast koji je bio konstantan svih ovih godina. U prijašnjim nepogodama su bili energetski neopskrbljeni samo dijelovi, a sada je bilo zatvoreno 10%-12% kapaciteta diljem Japana. Zbog straha od daljnjih potresa i mogućih oštećenja, oko petine nuklearnih kapaciteta zemlje, odnosno oko 49 gigawatta, nije u upotrebi, zbog čega su diljem zemlje uvedene redukcije struje. Ekonomisti procjenjuju da, ako se elektrane osposobe do kraja drugog tromjesečja, Japan može očekivati stopu rasta od 2% u trećem tromjesečju. U najgorem slučaju, ako se osposobi do kraja ljeta, to bi značilo pad BDP-a do kraja godine.

Eksplozije nuklearne elektrane u Fukushimi su dodatni teret, ne samo pogođenom, nego i vrlo širem području, što znači da će ugrožen biti široki krug potrošača, potencijalno i u drugim, bližim zemljama. Ozbiljnost stanja je na razini 6, što je razina neposredno ispod situacije u Černobilu, iako je opasnost, da se stanje u nuklearnoj centrali pokvari i završi novim velikim radioaktivnim curenjem, znatno smanjena. Dodan je i kanal međunarodne zaraze koju bi mogli prenijeti ozračeni prehrambeni proizvodi. Isporuke lisnatog povrća, špinata i mlijeka iz područja u okolici Fukushime zaustavljene su. Japan nije veliki proizvođač hrane i uglavnom izvozi morske i mliječne proizvode, voće i povrće, a glavno tržište izvoza su im Hong Kong, SAD i Kina. SAD su postale prva zemlja koja je zbog strahovanja od radioaktivnog zagađenja zabranila uvoz hrane. Druge zemlje mogle bi slijediti američki primjer, a mnoge su privatne tvrtke zaustavile uvoz hrane iz Japana. Javljaju se dodatni troškovi potrebni za, skoro nemoguću, sanaciju štete od zračenja i liječenje oboljelih od opasnog zračenja. Dio Japanaca poziva vlasti da prošire zonu evakuacije oko nuklearne elektrane, koja sada iznosi 30 kilometara. Japanske zračne luke otkazuju letove i pretrpane su. Kineski nacionalni prijevoznik Air China otkazao je letove iz Tokija nakon vijesti o niskoj razini radijacije koju bi vjetar tijekom dana mogao donijeti iz oštećene elektrane. Singapore Airlines, Cathay Pacific, Air New Zealand i još nekoliko avioprijevoznika zasad ne odgađaju letove. Sve je ovo rezultiralo povećanjem povjerenja nafte i plina, ali i njihove više cijene.

Ugašena je otprilike trećina japanskih naftnih proizvodnih pogona koji su proizvodili oko 4,5 milijuna barela dnevno. To je ujedno i razlog zbog kojeg u Japanu vlada nestašica goriva. Cijena nafte tipa brent je skočila na 116 dolara po barelu. Brent nafta je ovogodišnju rekordnu cijenu dosegla 24. veljače kada je barel iznosio 120 dolara. Analitičari su tada ocijenili kako bi daljnje nestabilnosti mogle rezultirati ozbiljnijim poremećajem ravnoteže ponude i potražnje, te daljnjim rastom cijena. Zbog katastrofa u Japanu, a potom i odluke Njemačke da privremeno zatvori sedam svojih nuklearnih elektrana zbog ispitivanja kvalitete i sigurnosti, električna energija je na burzama poskupjela za nevjerojatnih 28%. U Europi su porasle i cijene plina, jer su japanske energetske kompanije povećale kupovinu tog energenta u nastojanju da pokriju nedostatak energije iz nuklearnih elektrana. Nakon slučaja u Japanu, vidimo da ni najsavršenije nuklearne elektrane nisu sigurne. Činjenica je da će se energetska politika sigurno morati mijenjati, što iziskuje veliki trošak svim zemljama svijeta koje će ju htjeti provoditi.

Činjenica da je Japan ključni dio globalnog industrijskog opskrbnog lanca, znači da su poremećajima pogođene određene industrije. Analitičari vjeruju da će se to najviše izraziti na industriju i prodaju poluvodiča, mobitela, digitalnih kamera, petrokemije i automobila, dok će relativno manji utjecaj biti na strojeve i čelične sektore. Proučavajući mikro industriju zemalja koje imaju međutrgovinske veze s Japanom, došlo se do zaključka da bi do neizvjesnosti rasta moglo doći u Singapuru, Tajvanu, Filipinima i Koreji, možda manje u Kini i Indiji. Olakšavajuća okolnost je da su zalihe u ovim industrijama dovoljne da zadovolje komponentu potražnje oko 6 tjedana. Nažalost, poremećaj koji traje puno duže znači više rizika industrije, koju makro perspektiva može izostaviti.

Od mnogih primjera navesti ćemo kompanije ovisne o japanskom čeliku, poput južnokorejskih brodograditelja, koji će imati problema u opskrbi i suočiti će se s višim cijenama. Inače, Južna Koreja matična je zemlja tri najveća svjetska brodogradilišta – Hyundai Heavy Industries, Daewoo Shipbuilding i Marine and Samsung Heavy Industries. Potres je prema dosadašnjih izvješćima pogodio oko 20% japanskih kapaciteta proizvodnje čelika. Daljnje statistike možemo samo iščekivati. Procjenjuje se utjecaj gubitka struje i šteta u pogonima koji proizvode Blue-ray diskove, magnetne glave i baterije. Zalihe presudnih tehničkih kompontenti rađenih u Japanu mogle biti drastično smanjene što bi dovelo do povećanja njihove cijene i zastoje u izradi proizvoda. Sony je evakuirao šest pogona u sjeveroistočnom Japanu. Panasonicovi zaposlenici su zadobili lakše ozljede dok Canon nije osjetio veliku štetu da bi im to utjecalo na proizvodnju. Sharp i Epson tek procjenjuju štetu, prikupljaju sve potrebne podatke. Sony Ericsson je u kontaktu s japanskim dobavljačima i do sad nije bila prijavljena veća šteta. Finski proizvođač Nokia, koja ima dosta lokalnih proizvođača od kojih dobavljaju neophodne komponente, još procjenjuje utjecaj potresa. Samsung Electronics je nakratko zaustavio proizvodnju kako bi se spriječila oštećenja na foto opremi, da bi se nakon toga vratila u normalu. Japanske kompanije za davanje usluge mobilne komunikacije prijavile su greške u mreži, a iz Nippon Telephone & Telegrapha obavještavaju da su pozivi unutar fiksnih linija ograničeni.

Kao što je rečeno na početku, popravljanje šteta od nepogoda se financiraju iz državne blagajne, odnosno podmiruje se komponentom državne potrošnje, pa se štete uglavnom ubrzo poprave. Za ovaj prijeboj će ipak trebati više vremena i novaca. Izvor financiranja obnove još uvijek je neizvjestan, nekoliko se opcija razmatra u medijima:

Promatrajući stanje sa početka ožujka, vidimo da je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao je za 0,5%, na 81,85 jena, dok je cijena eura pala za 1,1%, na 113,80 jena. Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je za 0,6%, na 1,3905 dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je za 1,3%, na 77,25 bodova. Siloviti potres u Japanu izazvao je jačanje jena jer se očekuje da će tamošnja osiguravajuća društva idućih dana prodavati svoju imovinu u inozemstvu i kupovati domaću valutu kako bi nadoknadila štete od potresa. Koliko će jen ojačati, ovisi o količini te štete. Bank of Japan je intervenirala u nekoliko navrata i to prvi put nakon 15 godina. Sve su oči uprte u nuklearnu elektranu Fukushima i burzovni indeks Nikkei će se kretati ovisno o vijestima u vezi nje. Očekivanja su znatno pala, nesigurnost, kako na financijskom tržištu, tako i u japanskoj naciji je narasla. Cijene dionica su narasle zbog pokrivanja kratkih pozicija domaćih i inozemnih fondova, a ne zbog stvarne kupnje. U međuvremenu, japanska središnja banka nastavlja s izvanrednim mjerama kako bi stabilizirala financijska tržišta. U bankarski je sustav ubrizgala dodatnih 3.500 mlrd ¥, ili 43 mlrd dolara, nakon što je u prethodna pustila u opticaj 23.000 mlrd ¥, ili 283 mlrd dolara.

Najgore su žrtve ipak ljudske žrtve. Brojne nacije poslale su financijsku pomoć trećoj gospodarskoj sili svijeta, da se oporavi od katastrofe u kojoj je poginulo ili nestalo gotovo 28.000 osoba. Sedamdesetak zemalja svijeta ponudilo je svoju pomoć, a ona ne dolazi samo od savezničkih zemalja poput Sjedinjenih Država, nego i od onih s kojima su odnosi napetiji, kao što je Kina. Čak je i ratom opustošeni afganistanski Kandahar ponudio pomoć. Humanitarna kriza djeluje na više razina – od naglog porasta broja siročadi do nestašica vode, hrane, lijekova, struje i pogoršanja sanitarnih uvjeta u prenapučenim skloništima. Japan se bori s najvećom krizom nakon Drugog svjetskog rata. Ceste i pruge, luke i elektrane uništene su ili teško oštećene u većem dijelu pogođenog područja, što znatno otežava rad spasilaca. Oko 430.000 ljudi nalazi se u odsječenim mjestima i gradovima, te im japanski crveni križ svim snagama nastoji pomoći. No, gubitak i bol unesrećenih ljudi ne možemo izraziti brojkom. Sada je japanska kultura, koja promiče odanost, marljivosti i brigu za drugoga, ta koja će ponovo osoviti na noge ovog gospodarskog diva.

Autorica osvrta: Mateja Mikulčić