Odlukom Europske komisije o postojanju proračunskog deficita opće države većeg od 3% BDP-a, donešene 21. siječnja ove godine, Republika Hrvatska se službeno nalazi u proceduri prekomjernog proračunskog deficita (PPPD). Europska komisija od Vlade očekuje donošenje konkretnih mjera za smanjenje proračunskog deficita tako da se deficit smanji na referentnu razinu ispod 3% BDP-a. Istovremeno, BDP je u 2013. godini usprkos optimističnim prognozama Vlade pao za 1%, što neće proći nezamijećeno kod agencija za procjenu kreditnog rejtinga.
Nekoliko činjenica o proceduri prekomjernog deficita
Paktom o stabilnosti i rastu (SGP) i kriterijima iz Maastrichta utvrđena su ograničenja proračunskog deficita i rasta javnog duga. Ukoliko zemlja članica EU ostvari proračunski deficit veći od 3% BDP-a i javni dug veći od 60% BDP-a automatski se aktivira PPPD. Procedura traje minimalno tri godine, unutar koje je primarni cilj smanjiti deficit ispod 3% BDP-a. Sekundarni cilj procedure jest smanjenje razlike između postojeće razine javnog duga i referentne razine od 60% BDP-a za prosječno 1/20 godišnje. U dodatku, zemlja ima rok od šest mjeseci unutar kojeg treba učiniti konkretne mjere za smanjenje deficita. Ukoliko EK procjeni da se ne poduzimaju takve mjere, zemlja može biti kažnjena u iznosu 0,2-0,5% BDP-a ili privremenim ukidanjem pristupa sredstvima iz EU fondova.
Od 28 zemalja članica EU njih 26 je do sada bilo u PPPD-u. U proceduri do sada nisu bile jedino Estonija i Švedska, a Mađarska je sredinom 2013. nakon dugih devet godina izašla iz procedure. Trenutno je u proceduri 17 zemalja, s time da je nad Maltom ona ponovno pokrenuta.
Nova načela, širi obuhvat javnog duga i transparentnost
Osim navedenih mjera, Vlada je dva puta godišnje obvezna dostavljati vjerodostojne statističke podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu Eurostatu prema ESA 95 načelima. Prema navedenim načelima obuhvat javnog duga veći je od dosadašnjih GSF načela MMF-a. ESA 95 načela uključuju dug svih 576 jedinica lokalne samouprave, umjesto do sada najznačajnijih 53. U dodatku, poduzeća u vlasništvu države koja ostvaruju gubitke ulaze u sastav proračuna opće države time povećavajući javni dug.
Umjesto božićnica – svima na dar dug
Shvativši da će proračunski deficit biti veći od planiranog, Vlada je na dvjema telefonskim sjednicama krajem prosinca 2013. donijela četiri odluke o povećanju javnog duga u ukupnom iznosu od 4 milijarde kuna: (1) kratkoročni kredit od 1,5 mlrd. kn kod Goldman Sachsa po stopi od 0,635% umjesto emisije trezorskih zapisa uz prinos do dospijeća od 0,45%; (2) odobrenje CERPU da se zaduži za 606 mil. kn za kupnju 25% dionica JANAF-a od HANDA-e, a kako država ima zakonske ovlasti prijepisa imovine između svojih agencija pitanje je zašto se odlučila za zaduženje; (3) odobrenje uz državno jamstvo Hrvatskim cestama za kredit od 430 mil. kn uz visoku efektivnu kamatnu stopu od 6,4% i i rok otplate 7 godina i (4) preuzimanje duga HŽ-a aktiviranjem državnih jamstava u iznosu od 1,3 mlrd. kn.
Kritika i prijedlog ekonomskih stručnjaka
Ekonomski stručnjaci s Instituta za javne financije navode kako su navedena zaduženja mogla biti u potpunosti izbjegnuta ili ostvarena uz manje kamatne stope zaduživanjem na domaćem financijskom tržištu. Kako bi se minimizirali fiskalni rizici i spriječila stihijska zaduživanja predlaže se donošenje posebnog zakona o javnom dugu i osnivanje agencije za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija.
Životni standard hrvatskih građana sve je lošiji, nezaposlenost još uvijek raste, a potrošnja i investicije padaju. Europska komisija postavila je visoka očekivanja Vladi glede smanjenja proračunskog deficita, a još veća očekivanja od iste te Vlade imaju hrvatski građani. Ulazak u proceduru prekomjenog deficita nije ništa drugo nego nova prilika Vladi za racionalizaciju potrošnje javnog sektora i donošenje potrebnih reformi kako bi se potaknuo dugo priželjkivani oporavak hrvatskog gospodarstva.
Autor osvrta: Vedran Vugrić