2012. će za Hrvatsku biti po mnogočemu specifična. Nakon osam godina došlo je do smjene vlasti, a početkom godine održat će se referendum oko ulaska Europsku uniju te je vrlo izgledno da će sam ulazak ući u svoju završnu fazu. Osim toga, nadolazeća godina biti će ključna za dugoročno usmjeravanje kretanja hrvatskog javnog duga i općenito gospodarske situacije u zemlji.
Većina ekonomskih analitičara slaže se da je ekonomska situacija složenija nego prije godinu dana i da će se Hrvatska u 2012. morati suočiti s nepovoljnim makroekonomskim okruženjem. Dužnička kriza u Eurozoni i spora dinamika pronalaženja rješenja sigurno će nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj zbog snažnih gospodarskih veza. Nadolazeća recesija u EU utjecat će na smanjenje strane potražnje i posljedično, smanjenje izvoza. Uzimajući u obzir moguću nedostupnost povoljnih izvora financiranja, pogotovo onih iz inozemstva, najizglednije je da će cijena kapitala u nadolazećoj godini rasti. Vrlo vjerojatno je i povećanje nezaposlenosti. Zbog svega navedenog većina ekonomista slaže se da će Hrvatska u 2012. vrlo vjerojatno doživjeti usporavanje ili stagnaciju gospodarske aktivnosti. Procjene rasta BDP-a se najčešće kreću između -1% i 0,5%. Tomu u prilog ide i činjenica da u prethodnim godinama u Hrvatskoj nisu provedene strukturne reforme u vidu jačanja konkurentnosti gospodarstva.
Naredna godina zahtijevat će i konsolidaciju javnih financija EU kako bi se riješila dužnička kriza. Kao u EU, fiskalna konsolidacija i strukturne reforme prijeko su potrebne i u Hrvatskoj. Nova Vlada već je najavila poteze kojima će to pokušati i ostvariti te će im to biti prvi veliki test ozbiljnosti. Smanjenje javnog duga u prvoj će godini zasigurno negativno utjecati na gospodarski rast, smanjujući ionako slabu domaću potražnju i osobnu potrošnju stanovništva te, posljedično, smanjujući investicije. Unatoč tome, svi se slažu da je fiskalna konsolidacija apsolutno nužna, a ohrabrujuće djeluje i podatak da bi se već u drugoj godini mogli vidjeti njeni pozitivni učinci.
U nadolazećoj godini vrlo nas vjerojatno očekuje rast PDV-a na 25 ili čak 26%, dok bi se u turizmu on smanjio na 10%. Takvo povećanje podupire i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Moguć scenarij je i monetizacija tj. davanje u dugoročnu koncesiju Hrvatskih autocesta, hidrocentrala i Hrvatskih šuma, s ciljem da se brzo prikupe proračunska sredstva.
Na stranu s ovim najavama, velik broj gospodarstvenika nezadovoljan je činjenicom da je proračun za 2012. još uvijek velika nepoznanica.
Banke najavljuju kako će i dalje tražiti i pratiti kvalitetne projekte kako bi poduprle zdrave poduzetničke inicijative i gospodarski razvoj u danim objektivnim okolnostima. S obzirom na turbulentna globalna tržišta i skuplji pristup inozemnom financiranju, banke će biti fokusirane na domaću depozitnu bazu. S obzirom da je hrvatski financijski sustav otvoren, cijena domaćeg depozita, izražena kroz kamatnu stopu, ne može ostati izolirana od cijene inozemnog zaduživanja banaka. Budući da raste premija na hrvatski rizik, posljedično se povećava i cijena zaduživanja banaka u inozemstvu. Kako bude rasla cijena alternativnog zaduživanja, tako će se povećati ponuđena kamatna stopa na domaće depozite. Prvo se povećavaju premije na kamatne stope za velike iznose, a ako pritisak na vanjskom tržištu potraje, doći će do općeg rasta kamatnih stopa na depozite. Rast kamatnih stopa na štednju je možda i jedini makroekonomski pokazatelj koji pokazuje pozitivne pomake.
Na kraju, možemo zaključiti da će 2012. biti za Hrvatsku teža godina od prethodne. Nepovoljna makroekonomska situacija i nužnost konsolidacije javnih financija uzrokovat će stagnaciju ili usporavanje gospodarske aktivnosti. Međutim, ako se u ovom trenutku provedu strukturne reforme i fiskalna prilagodba, već za dvije godine možemo očekivati plodove odgovorne gospodarske politike i pozitivan gospodarski rast.
Autor osvrta: Hrvoje Vargić