U srijedu 29. svibnja na Ekonomskom fakultetu – Zagreb održana je međunarodna konferencija Free Market Road Show u suorganizaciji Financijskog kluba, Centra za obnovu kulture i The Austrian Economics Centra. Radi se o konferenciji koja je dio projekta Free Market Road Show u sklopu kojega će se održati konferencije diljem Europe s početkom 7. svibnja u Tbilisiju i završetkom 27. lipnja u Lisabonu. Ovogodišnja tema je „Mogu li samo mjere štednje spasiti Europu?“.
Konferencija se sastojala od tri panel rasprave na kojima su sudjelovali domaći i strani ekonomski stručnjaci i poduzetnici. Konferenciju je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava dr. Mirando Mrsić koji je naglasio važnost aktivnih mjera na tržištu rada pomoću kojih država pokušava smanjiti nezaposlenost s naglaskom na nezaposlenost mladih. Nakon dr. Mrsića riječ je imala austrijska veleposlanica Andrea Ikić-Böhm. Gđa. Ikić-Böhm je istaknula kako je Austrija od samog početka podupirala ulazak Republike Hrvatske u EU i kako je zadovoljna što će taj put ulaska konačno završiti 1. srpnja ove godine. Istaknula je i kako je Austrija najveći investitor u Republiku Hrvatsku s uloženih 6,3 mlrd. eura od 1993. do danas te da Austrija vjeruje u hrvatsko gospodarstvo što se može vidjeti iz činjenice da 700 različitih austrijskih kompanija djeluje u Hrvatskoj.
Prvi panel s temom vezanom uz mogućnosti integracije ili disintegracije EU, otvorio je dr. Robin Harris, povjesničar, novinar i nekadašnji savjetnik pokojne Margaret Thatcher. Naglasio je kako smatra da je ulazak Hrvatske u EU pozitivna stvar, ali da je koncept Eurozone vrlo opasan i u krajnoj liniji neodrživ. To je potkrijepio argumentima da zbog istih kamatnih stopa, monetarnih agregata i iste valute, tj. tečaja zemlje gube efikasnost. Rekao je da ukoliko zemlja želi rasti u dugom roku potrebno je smanjiti ulogu države, poreze smanjiti na minimum, ali da je za to potrebna i vladavina zakona. Predsjednica The Austrian Economics Centra, Barbara Kolm nije se složila s dr. Harrisom te je rekla da smatra da Hrvatska nije trebala ulaziti u EU zbog previsokih troškova odnosu na potencijalne koristi. Prognozirala je da će za godinu dana Cipar izaći iz Eurozone, a da bi Grčka mogla sljediti taj primjer te da se sadašnjim mjerama samo prolongiraju problemi. Spomenula je kako bi se i Francuska mogla uskoro naći u problemima, jer prevelik dio stanovništva je ovisan o državi i javnom sektoru, a malo i srednje poduzetništvo je gotovo uništeno. Treći panelist je bio g. Davor Ivo Stier, novoizabrani član Europskog parlamenta. Smatra da je za napredak potrebno provesti strukturne reforme kako bi Hrvatska bila što konkurentnija unutar Europske Unije. Osvrnuo se na koncepte disintegracije i s druge strane fiskalnog ujedninjenja, za koje je rekao da su preekstremni te da temelje EU treba tražiti negdje između. Naveo je da sumnja da će se dogoditi daljnja fiskalna integracija jer se kroz povijest pokazalo kako je do velikih integracija dolazilo samo kada je zemljama prijetila vanjska opasnost što je potkrijepio primjerima Sjedinjenih Država, Njemačke te Italije.
Tema drugog panela bila je nezaposlenost mladih i poduzetništvo. Hrvatski IT poduzetnik, Hrvoje Bujas, naglasio je kako u RH ne postoji vladavina zakona zbog tromog, skupog i neefikasnog pravnog sustava. Spomenuo je kako je poduzetnicima vrlo teško raditi u ovakvom okruženju u kojemu ima puno parafiskalnih nameta i poreza te u kojem birokracija predstavlja uteg rastu poduzetništva. Terry Anker, američki konzultant, smatra kako pojedinac mora biti odgovoran za svoj uspjeh i da si sam mora stvoriti prilike, umjesto da isto traži od države. Naglasio je kako su u SAD-u prevelike naknade za nezaposlene, te da se ljudima više isplati ležati doma nego raditi. Na primjeru svoje kompanije je rekao da pripravnici imaju niže plaće, ali da zato imaju velike mogućnosti za napredak te da ukoliko su sposobni i marljivi brzo mogu napredovati na bolje plaćenu poziciju. Docent sa Ekonomskog fakulteta, Domagoj Hruška rekao je da poduzetništvo mora dolaziti od energije pojedinca, ali da država mora pomoći poduzetnicima kroz efikasniju birokraciju.
Treći panel se bavio pitanjima regulacije i deregulacije unutar gospodarstva. Tomislav Baković, profesor na Ekonomskom fakultetu, naglasio je kako je uz koncept slobodnog tržišta u kratkom roku lošije, ali da takav koncept dugoročno dovodi do stabilnog rasta. Problem je, smatra prof. Baković, što su ljudi nestrpljivi i nisu spremni se odreći nečega danas kako bi sutra bilo bolje. Spomenuo je kako bi internom devalvacijom preko smanjenja troškova rada Republika Hrvatska bila konkurentnija unutar jedinstvenog europskog tržišta. Ben Powell, profesor na Texas Tech Universtyju dotaknuo se tebe spašavanja banka uslijed krize. „Slobodno tržište se temelji na konceptu dobiti i gubitka te smatram da porezni obveznici ne trebaju spašavati gubitnike“ rekao je vezano uz tu temu. Marko Malović, profesor na Ekonomskom fakultetu – Beograd, je naveo nekoliko primjera kako regulacija unutar EU može izazvati rast nezaposlenosti i kako može nekim zemljama nametnuti dodatne zakone koji vrijede za sve zemlje. Naveo je kako se kroz vrijeme mjenja i definicija prirodnog monopola, jer se u prošlosti smatralo kako neki sektori poput telekomunikacija ne mogu funkcionirati na slobodnom tržištu, a kasnije se to pokazalo krivim te da su određene industrije sposobne efikasno funkcionirati bez državnih protekcija. Za kraj je Edward Strignham, profesor na Fayetteville University, kritizirao preveliku regulacijsku ulogu države jer ona često sprječava razmjenu dviju strana što uzrokuje smanjenje koristi za obje strane. S riječima „Regulacija nije rješenje, već problem!“ zaključio je treći panel.