Konferencija “Student investitor 2014”

si2014_gazic

U utorak 13. svibnja na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu održana je konferencija Student Investitor 2014. u organizaciji studentske udruge Financijski klub.

Konferenciju je otvorio prodekan za poslijediplomske studije i doktora, a od slijedeće akademske godine i dekan Ekonomskog Fakulteta, prof. dr. sc. Lajoš Žager. Prvo predavanje održala je gđa. Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze na temu „Tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj“. Nakon uvoda u kojem su predstavljeni načini predviđanja kretanja cijena dionica, Gažić je predstavila indekse koji postoje na Zagrebačkoj burzi. „CROBEX je nereprezentativan indeks jer u njemu s najvećim udjelom sudjeluju kompanije s visokom tržišnom kapitalizacijom kao što su Ina i HT pri čemu Ina ima samo 2-3% dionica za slobodno trgovanje“ ističe predsjednica uprave ZSE. Prethodno ulasku u EU, brojni hrvatski institucionalni investitori tražili su stvaranje novih indeksa jer je zbog liberalizacije tržišta stvorena potreba za reprezentativnijim benchmarkom pa je krajem 2012. i početkom 2013. uveden CROBEXPlus u kojem svaka sastavnica ima istu težinu pa dionice s nižom tržišnom kapitalizacijom koje više rastu ili padaju imaju veći utjecaj na kretanje indeksa. Tako je prošle godine CROBEX narastao 4,4%, a CROBEXPlus 9%. Ujedno su uvedeni i sektorski indeksi kako bi se stvorio bolji benchmark za pojedine industrije. Nakon indeksa, Gažić je prokomentirala i ključni problem Zagrebačke burze – nedovoljnu likvidnost. Smatra da on proizlazi iz nezdrave vlasničke strukture brojnih hrvatskih poduzeća koji su u većinskom vlasništvu države ili stranih kompanija pri čemu individualni investitori drže jako mali udio. „Promet bi se uvelike povećao kad bi država privatizirala kompanije preko burze, a ne zaobilaznim putem, prodajući ogromne pakete dionica izravno. Croatia osiguranje primjer je takve privatizacije koja je izvedena na način da je apsolutno izbjegnuto trgovanje dionicama na burzi.“, ističe Gažić.

Drugo predavanje održao je g. Branimir Kovačić iz tvrtke Bisnode koji je napravio usporedbu broj pokretanja start-upova u Hrvatskoj i regiji. „Iako se 2013. dogodio porast broja start-upova od 35,4% u odnosu na 2012., Hrvatska je i dalje kumulativno zadnja među zemljama u regiji gdje trenutačno prednjači Srbija“. U trogodišnjem razdoblju najviše osnovanih start-upova po broju stanovnika bilježi Slovenija (31), a Hrvatska se nalazi u „zlatnoj sredini“ sa brojkom od 69 novoosnovanih poduzeća po stanovniku.

Nakon ova dva predavanja uslijedila je panel rasprava na temu „Utjecaj makroekonomskog okruženja na financijski sektor” na kojoj je moderator bio član Financijskog kluba Dominik Korinčić. Uvod u panel napravile su članice Financijske kluba Marina Matošec i Tajana Štriga predstavivši glavne pokazatelje kretanja hrvatskog gospodarstva.

Panel raspravu otvorio je g. Tomislav Ridzak, direktor Direkcije za financijsku stabilnost u HNB-u. „Zbog loše gospodarske situacije potražnja za kreditima je izrazito niska, a ponuditelji su puno oprezniji što se vidi iz viškova banaka na računu HNB-a koji iznose  preko 7,5 milijardi kuna, a nigdje se ne plasiraju“ komentira Ridzak. Profit banaka u 2013. je godini pao za oko 70% što je izrazito loš pokazatelj koji se objašnjava padom kamatnih prihoda kao i povećanim troškovima rezerviranja zbog velikog udjela loših kredita koji se djelomično ili uopće neće moći naplatiti. Na pitanje što misli o utjecajima na financijski sektor nedavno spominjanog poreza na štednju, Ridzak ističe kako ne bi trebao imati negativan učinak jer bi se, prema njegovim saznanjima, ovaj porez trebao uvesti koordinirano s drugim porezima na imovinu. Stoga ne bi trebalo doći do prelijevanja novca iz bankovnog u sektor nekretnina.

Panel raspravu nastavio je g. Velimir Šonje koji je ovom prilikom predstavio analizu koju je izradio za Hrvatsku udrugu banaka na temu „Financiranje malih i srednjih poduzeća u krizi“. Nastavljajući se na Ridzaka, Šonje smatra da je potrebno promatrati zašto se na strani ponude kredita ne plasira višak novca te postoji li potražnja za tim viškovima. Razlozi zbog kojih mala i srednja poduzeća izrazito teško dolaze do kredita uglavnom su visoki troškovi informacija jer je pri malim iznosima kredita njihov udio u ukupnim troškovima previsok da bi bio isplativ. Stoga banke za ova poduzeća imaju određene scoring modele koji su zapravo grubi pokazatelji stanja poduzeća. Kod većine ovakvih pokazatelja mala poduzeća prolaze jako loše jer su u usporedbi s velikim poduzećima puno rizičnija. „Napravljena je anketa 5 velikih banaka u Hrvatskoj u kojoj se promatrao udio loših kredita pri čemu se pokazalo da je sektor stanovništva najmanje rizičan sa 8,2%, slijede ga velika poduzeća sa 20,6%,  a najveći udio loših kredita imaju mala i srednja poduzeća sa 27,4%. Ovaj rizik odražava se u kamatnoj stopi te je stoga kamata na male kredite u većini europskih zemalja za oko 2% veća za mala i srednja poduzeća.“ ističe Šonje. Smatra da se ovaj problem ne treba promatrati samo s aspekta financiranja nego da ga je potrebno rješavati iz temelja: „Potrebno je malim poduzetnicima omogućiti pristup vlasničkom kapitalu, poboljšati razinu znanja i informatizacije, omogućiti tržišno poslovanje kroz liberalizaciju, privatizaciju i kvalitetnije suzbijanje monopola te smanjiti regulatorne troškove, a zatim bi se omogućilo i kvalitetnije financiranje. Javna uprava ima slab kapacitet za osmišljavanje, provođenje i evaluaciju dobrih politika.“ zaključuje Šonje.

Sektor osiguravatelja na panel raspravi predstavio je g. Boris Galić, predsjednik uprave Allianza. On smatra da je hrvatski financijski sustav stabilan te jedna od sastavnica gospodarstva koja najbolje funkcionira. Međutim, i dalje postoje problemi od kojih kao najveći ističe nefunkcioniranje tržišta kapitala. Osiguravatelji su do 2008. godine bilježili rast koji je bio odraz optimizma u gospodarstvu općenito: rasla je potrošnja, došlo je do kreditne ekspanzije te porasta udjela u fondovima. Nakon 2008. dolazi do općenitog pada potražnje koji se odražava i na ovaj sektor. „Industrija osiguranja prilično se dobro prilagodila na nove uvjete. Uvedeni su novi proizvodi ( npr. nema više životnog osiguranja vezanog uz nekretnine), više se ulaže u sigurnije instrumente i veća se pozornost daje naplati. Došlo je do pada prihoda, ali zbog ovih promjena svi poslujemo profitabilnije.“ zaključuje Galić.

Nakon panel rasprave predavanje je održala Ivana Drlje iz InterCapitala na temu „Upravljanje rizicima“ koju je obradila na primjeru vrednovanja opcija. Drlje je predstavila dva modela: Black Scholes Merton model koji se koristi pri vrednovanju plain vanilla opcija te Cox Ross Rubenstein koji se može koristiti i za vrednovanje američkih ili egzotičnih opcija. U prvom se slučaju promatra svaki mogući ishod te mu se dodaje vjerojatnost uz pretpostavku normalne distribucije, a u drugom se slučaju simulacijama prođe kroz svaki mogući put kretanja cijene.

Zadnje predavanje održao je Josip Koren iz Erstea na temu „Mjerenje i analiza prinosa u portfolio managementu“. Pri tome je studentima prikazao na koji se način računa prinos svake dionice zasebno te kako se računa doprinos prinosu u portfolio managementu. Također je objasnio proces analize koji se sastoji od faze kontribucije u kojoj se računa doprinos prinosu, zatim faze atribucije pri čemu se računa je li prinos rezultat rasta tržišta ili performansa menadžera te konačno faze ocjenjivanja u kojoj se promatra je li prinos posljedica pravilnog upravljanja ili preuzimanja prevelikog rizika.

Fotogalerija: http://on.fb.me/1iMGkW9

IZ MEDIJA:
Banka.hr
(http://www.banka.hr/hrvatska/gazic-zse-moze-biti-veci-od-becke-burze-ali-moze-i-nestati)
Banka.hr (http://www.banka.hr/hrvatska/ridzak-financijski-sektor-je-stabilan)