Kriza javnog duga europskih zemalja koja je u 2010. godini uzdrmala temelje Europske unije i prijetila urušavanjem svjetskog gospodarstva, polučila je brojne strukturne reforme unutar EU-e. Sve je započelo s Grčkom koja je zbog pada poreznih prihoda u dvije najveće industrijske grane, brodarstvu i turizmu ozbiljno pogođenih recesijom svjetskog gospodarstva, zatim dugogodišnjeg lažiranja službenih statističkih izvješća kako bi se održala unutar Maastrichtskih kriterija te neformalnog zaduživanja preko Goldman Sachsa i brojnih drugih banaka, u travnju 2010. zatražila pomoć EU-e i MMF-a. Grčka je na taj način ugrozila povjerenje investitora u sposobnost država Eurozone, zbog čega su ostale visoko zadužene države Eurozone, ponajprije Irska, Portugal, Španjolska i Italija, imale poteškoća s pronalaskom kupaca za svoje obveznice. Prijetila je opasnost bankrota visokozaduženih država članica Eurozone i sloma svjetskog gospodarstva te su čelnici zemalja Europske Unije hitno pristupili rješavanju ove krize.
10. svibnja 2010. formirani su European Financial Stabilisation Mechanism ( EFSM) i European Financial Stability Facility (EFSF). EFSM dopušta Europskoj Komisiji da se zadužina financijskom tržištu u ime EU-e i na račun proračuna EU-e. Europska komisija potom ta sredstva posuđuje zemljama članicama, koje ta sredstva vraćaju sa kamatama. EFSF može emitirati obveznice najvišeg kreditnog rejtinga (AAA) za koje jamstvo daju države članice Eurozone do €440 milijardi. Sredstva dobivena tim putem koriste kao zajmovi državama članicama Eurozone. OECD raspolaže najsvježijim podacima o stopi rasta javnog duga europskih zemalja za 2010. godinu te predviđanjima kretanja javnog duga za naredne dvije godine. Predviđa se rast javnog duga najzaduženijih članica Europske Unije, ali po opadajućoj stopi.
U 2011. godini očekuju se da će stopa rasta javnog duga za najzaduženije članice biti ispod 10%, a u 2012. godini očekuje se da će stope rasta za najzaduženije članice biti ispod 5%, što je s obzirom na stopu rasta irskog javnog duga u 2010. godini od 44,35% vrlo optimistično. Sa financijskog tržišta dolaze pozitivni signali koji govore o povratku povjerenja investitora u države članice Eurozone. Potrebno je naglasiti ulogu Kine i Japana, kao jednih od najznačajnijih kupaca javnog duga država članica Eurozone, u rješavanju ove krize. Za kraj treba reći da kriza javnog duga još nije gotova, ali su učinjeni znatni pomaci na njenom rješavanju.
Autor osvrta: Ivan Mijić