Hrvatska duže vrijeme ima problema s proračunskim deficitom, stoga je primorana na stalna zaduživanja kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu s ciljem pokrivanja deficita. Na sjednici Vlade 10. sječnja 2011. godine donesena je Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011. – 2013. godine. Nova strategija nadovezuje se na strategiju iz 2006. godine, a svrha nove strategije je, kako navode Bajo A. i Primorac M., postizanje željene strukture portfelja javnog duga kako bi se umanjili troškovi i rizik zaduživanja. Grafikon 1. prikazuje kretanje javnog duga i proračunskog deficita od 2006. do 2013. u postotku BDP-a.
Ciljevi upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011. – 2013.:
- Stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u
- Produljenje prosječne ročnosti dospijeća i smanjenja udjela kratkoročnog duga u ukupnom iznosu duga
- Razvoje krivulje prinosa na domaćem i inozemnim tržištima
- Uvođenje zaštite od valutnog rizika
- Kontinuiran razvoj i unaprijeđenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira
Da Vlada brine o kratkoročnom dugu i njegovoj ročnoj uslađenosti pokazuje i objava kalendara aukcija trezorskih zapisa, no problem se javlja kod povremenih viškova likvidnosti (dnevni, tjedni, mjesečni) koje Vlada obično ostavlja kao depozite u poslovnim bankama ili na jedinstvenom računu riznice kod HNB-a, a može iz plasirati na Tržište novca Zagreb i na taj način potaknuti razvoj samog tržišta novca. Vlada radi na smanjenju udjela kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu, no zabrinjavajuća je činjenica da valutna struktura duga još uvijek nije optimalna, jer je udio duga u stranoj valuti u 2010. godini bio još uvijek visokih 70%, dok je meta nove strategije 40% (Grafikon 2).
Autor osvrta: Marin Relja