Konferencija: Consulting Day 2017

U organizaciji studentske udruge Financijski Klub u utorak, 21. studenog na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održana je četvrta po redu konferencija Consulting Day. Nakon uvodne riječi voditeljice, Valentine Lehpamer, konferenciju je službeno otvorio prodekan za nastavu, studente i upravljanje kvalitetom doc. dr. sc. Božidar Jaković. Ovogodišnji koncept konferencije, zanimljive teme te prije svega, vrhunski predavači iz najboljih svjetskih konzultantskih kuća zasigurno su neki od razloga zašto se u dvorani tražilo mjesto više.

Tema prvog panela bila je forenzična revizija pod vodstvom moderatorice i voditeljice tima za Finacije i računovodstvo Financijskog Kluba, Ivane Čobanov. Sudionici panela bili su redom vrhunski stručnjaci iz vodećih revizijskih kuća: Zorica Palac (EY, Manager u odjelu istraživanja prijevara i rješavanju sporova),  Ivana Rapić (PwC, Manager za forenzične usluge), Martina Kordej Kuharski (Deloitte, Manager u odjelu financijskog savjetovanja u području forenzičnih usluga) Sinja Gerić Sattler (KPMG, Manager u odjelu revizije) i Dario Kunštek, (Grant Thornton revizija, Manager). Na početku panela govornici su odvojili značenje forenzične revizije od klasične revizije pa su tako istaknuli da se klasična revizija bavi proučavanjem financijskih izvještaja poduzeća te da se njome daje samo osobno mišljenje i realan prikaz vezan za trenutno stanje poduzeća. S druge strane, forenzična revizija se javlja kad postoji sumnja od ilegalnih radnji kao sto su pronevjera, prevara vezana uz financijska izvještaje te se nastoji pružiti čvrsti dokazi vezani uz poslovanje poduzeća. Bitna razlika između navedenih dvaju oblika revizije je ta da kod forenzične revizije klijent nije upoznat s činjenicom da se kod njega ide obavljati revizija, osoba je nepripremljena kako ne bi mogla uništiti potencijalne dokaze koji bi ga okrivili poput e-mail korespondencije te na kraju žele dobiti priznanje od osoba koje se sumnjiče za ilegalne radnje.

Nadovezali su se i na zastupljenost forenzične revizije u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku Uniju složivši se da se u našoj državi mali kadar bavi tim zanimanjem te da postoji velik potencijal za stručno obrazovanje osoba i približiti im ovo zanimljivo i dinamično okruženje. Najčešći oblici prevare u poduzećima su prevare zaposlenika putem isplate raznih bonusa i beneficija, korištenja imovine u privatne svrhe te sve izraženiji cyber kriminal. Jedna zanimljiva studija je pokazala da poduzeće gubi oko 5% prihoda putem raznih ilegalnih radnji te da se ukupna vrijednost izgubljenog novčanog iznosa kreće oko 3,7 trilijuna dolara godišnje. Na kraju krajeva, čim se pojavila određena sumnja u ilegalne radnje nakon čega je svoj posao radila forenzična revizija, odgovorna osoba je uvijek morala odgovarati za svoje postupke. Dotakli su se i tzv. whistleblowersa, odnosno zviždača izjavivši da su oni najučinkovitiji kod prevara u financijskim izvještajima te da mogu dati jedan sasvim novi pogled u interno stanje poduzeća.

Za kraj panel rasprave, saznali smo karakterne osobine koje svaki forenzični revizor  treba imati, a to su znatiželja, analitičnost, izraženi profesionalni skepticizam te kao najbitnije su strpljivost u rješavanju problema i moralne osobine pojedinaca.

Nakon prvog panela, uslijedilo je predavanje Tomislava Čorka, Principala svjetske konzultantske kuće The Boston Consulting Group (BCG) na temu Budućnost consultinga. Tomislav Čorak je istaknuo kako je trenutno glavna karakteristika uspješnih konzultantskih projekata mogućnost implementacije danih preporuka odnosno više nije dovoljno da konzultanti samo daju preporuke nego se očekuje da i oni sudjeluju u operativnom procesu implementacije rješenja. Kada razmišljamo o budućnosti, često se postavlja i pitanje robotike pa se i naš predavač dotaknuo te teme te rekao da će roboti moći zamijeniti i do 80% ljudi u administrativnim poslovima odnosno da roboti mogu zamijeniti sve jednostavne procesne repetitivne poslove. Čorak je predavanje zaključio činjenicom da iako umjetna inteligencija ima bolje analitičke sposobnosti od čovjeka, ne posjeduje emocionalnu inteligenciju koja je u konzultantskom poslu itekako bitna.

Drugi panel bio je posvećen spajanjima i preuzimanjima, odnosno M&A consulting pod vodstvom moderatorai člana Financijskog Kluba, Karla Jurića. Gosti su bili Krešimir Lipovšćak (Crowe Horwath, partner), Željko Perić (Caper, Osnivač i partner), Andrej Grubišić (GRUBIŠIĆ&Partneri Osnivač i partner) i Igor Arbutina (TPA, direktor). Panel je započeo s trendovima u M&A consultingu, kako na njega utječu geopolitička događanja, Brexit, različite regulative i slično. Sudionici panela slažu se da je od 2016. godine došlo do oporavka, broj transakcija se povećao, a Željko Perić napominje da sam porast broja transakcija nije toliko bitan koliko je bitno razumjeti zašto se rast dogodio, odakle potražnja i tko su klijenti. Andrej Grubišić se nadovezao da su neki od razloga povećanja broja transakcija rast bruto nominalnog domaćeg proizvoda, te negativne kamatne stope što čini dostupnijim likvidna sredstva i tim sredstvima se akviziraju poduzeća; a zatim se osvrnuo na trenda M&A u Hrvatskoj koji smatra da je pod utjecajem reduciranog tržišta, da je puno vlasnika poduzeća iz razdoblja socijalizma te nisu upoznati sa spajanjima i akvizicijama, nasljeđuju ih djeca s malo znanja i bez talenta, a ono što u Hrvatskoj možda ima najveći utjecaj je takav mentalitet da se prodaja poduzeća smatra znakom slabosti. Panelisti se slažu da je takav pogled potpuno pogrešan jer je normalno osnovati poduzeće, prodati ga i novac od prodaje dalje reinvestirati.

Krešimir Lipovšćak objasnio je osnovne korake u M&A procesu, tj. da uvijek postoje dvije strane – kupac ili prodavač, i ovisno o tome se formiraju porezni, financijski, pravni i operativni okviri. U procesu M&A najveći je naglasak na pripremi, da se to obavi strukturirano i klijentu objasne svi troškovi, a ostatak je na pronalasku pravog kupca i pregovorima s njim.  Igor Arbutina slaže se da je najveći dio priprema te će dobrom pripremom taj proces proći „bezbolno“. Panelisti su se osvrnuli i na aktualnu temu o Agrokoru, odnosno smatraju da su pojedina poduzeća vrhunska, ali da je sam vrh Agrokora katastrofalno vođen. Oni osobno ne bi kupili ta poduzeća, a isto bi preporučili i svojim klijentima iz razloga što je hrvatsko tržište i dalje nestabilno i bilo bolje tim novcima akvizirati internacionalno poduzeće. Kao razlog ove situacije u Agrokoru, Grubišić ne smatra financiranje, to jest kredite, nego loše investicijske odluke uprave.

Na kraju smo dobili odgovor na pitanje kakve kompetencije i vještine bi trebala imati osoba u M&A-u, odnosno kakve mlade ljude traže na intervjuima. Svi su se složili da je volja definitivno najbitnija, a uz to i želja za radom i učenjem jer je potrebno dalje nadograđivati znanje. Volju  je osobito je naglasio Arbutina, dok Grubišić ipak smatra da je pri selekcijskom procesu bitno i saznati interese kandidata, koliko je upoznat s nekim podacima poput vrijednosti BDP-a ili proračuna RH, pojedinim poduzećima po industrijama i slično, odnosno (citirajući Warrena Buffetta) bitne su tri stvari: intelligence, energy, integrity.

U završnom dijelu konferencije pod okriljem konzultanata The Boston Consulting Group, Vande Horvat (Senior Associate), Réke Nagy (Senior Associate), Ane Novokmet (Senior Associate) i Tomislava Čorak (Principal) studenti su imali priliku susresti se s konkretnim  primjerima iz prakse s kakvima se konzultanti redovito susreću. U tri grupe rješavali su studiju slučaja iz različitih industrija, zajednički su dolazili do rješenja, te na kraju prezentirali problem i rješenje ostalim timovima. Osim toga, prije završetka konferencije dobili su korisne informacije odnosno saznali koje korake obaviti ubuduće prilikom rješavanja case studyja te mogućnostima koje pruža BCG.

Matej Findri, Ivana Seder i Ana Škrlec