1. Politička pozadina zemlje u kontekstu razvoja cjepiva
1.1 Ujedinjeno Kraljestvo
Razdoblje prije pojave pandemije u Ujedinjenom Kraljevstvu vezano je za Brexit odnosno odluku Britanaca da izađu iz Europske Unije. Odluka je donesena 23.lipnja 2016. godine referendumom u kojem je 51,89 % od ukupnog broja ljudi koji su sudjelovali na referendumu glasalo za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije. Ova tijesna odluka može nas navesti na nekoliko zaključaka, a jedan od njih je velika polarizacija britanskog društva. Isto tako dokazano je da mnogi nisu znali koje su prednosti i nedostatci samog Brexita što u takvim situacijama često dovodi do jačanja populističkih opcija koje nerijetko dovode do “krivih”* odluka. Odluka o Brexitu je konačno sprovedena 31. siječnja 2020. kada je koronavirus bio u Wuhanu te se nije moglo očekivati da je Europskoj Uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu pred vratima puno veći tektonski poremećaj od samog Brexita.
Slika 1 Utjecaj Brexita na gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva i EU
Izvor: OECD
*Na Slici 1 prikazana je OECD projekcija koja prikazuje kako će Brexit utjecati na gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva i Europske Unije redom u 2018., 2020., i 2023. godini. Graf prikazuje negativno postotno odstupanje BDP-a od situacije gdje je ujedinjeno Kraljevstvo član Europske Unije te se zaključuje kako Ujedinjeno Kraljevstvo više gubi Brexitom od Europske Unije. Naravno ove projekcije su napravljene puno prije pandemije koja će dovesti do novog “slaganja karata”. Cjepivo je jedan od alata koji potencijalno mogu Brexit učiniti isplativijim iz pogleda Ujedinjenog Kraljevstva zbog potencijalnog ranijeg uključivanja Ujedinjenog Kraljevstva u puni ekonomski pogon na račun bržeg cijepljenja u Ujedinjenom Kraljevstvu nasuprot onom u Europskoj Uniji.
Boris Johnson je bio jedan od začetnika kampanje za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije, a nakon ostavke Therese May 24.srpnja 2019. zasjeo je na dužnost premijera te je sproveo Brexit do kraja. Ujedinjeno Kraljevstvo je na samom početku pokušalo politikom imuniteta krda zaustaviti pandemiju, a uvidjevši da to ne uspijeva u vidu visoke stope smrtnosti poseglo je za velikim zatvaranjem i razvojem cjepiva. Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od najprocjepljenijih država na svijetu. Oko Britanskog cjepiva AstraZeneca bilo je i još uvijek ima velikih problema ponajviše u pogledu distribucije cjepiva prema državama članicama Europske Unije gdje postoji velika razlika između dogovorenih i distribuiranih količina samog cjepiva. Problemi s distribucijom cjepiva u članice Europske Unije nagnali su Europsku Uniju na tužbu prema AstraZeneci.
Slika 2 Udio ukupne procijepljenosti stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva i Europske Unije (%)
Izvor: Our world in data
Na Slici 2 je prikazan udio ukupne procijepljenosti stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva i Europske Unije (postotak osoba koje su primile sve doze cjepiva na dan 18.5.2021.). 30,67% stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva je dobilo obje doze cjepiva protiv koronavirusa dok je za 13,67% stanovništva to slučaj u Europskoj Uniji. Neki od razloga ovoj razlici vežu se uz efekt britanskog cjepiva AstraZenece čiji primat je cijepiti britansko stanovništvo. Isto tako fleksibilnost u odobravanju korištenja cjepiva manja je u sustavu 27 zemalja što je rezultiralo kasnijim početkom cjepiva u Europskoj Uniji, a glavni razlog manjeg cijepljenja u Europskoj Uniji je isporučivanje manje od dogovorenih doza cjepiva od strane AstraZenece i Pfizera.
1.2 Sjedinjene Američke Države
Razdoblje prije pandemije koronavirusa Sjedinjene Američke Države su provele u trgovinskom ratu sa zemljom u kojoj je koronavirus nastao, Kinom. Bivši predsjednik Donald Trump je 2016. godine krenuo u mandat odlučan da smanji trgovinski deficit s Kinom. Potom je uslijedilo razdoblje uvođenja međusobnih protekcionističkim mjera između dviju država čije primirje se naziralo u siječnju 2020. potpisivanjem prvog trgovinskog sporazuma između dviju zemalja. Upravo u siječnju 2020. koronavirus je krenuo iz Kine, a od SAD-a se nisi čuli ohrabrujući tonovi jer SAD je direktno optužio Kinu za puštanje virusa u svijet. Novoizabrani predsjednik Joe Biden nadovezujući se na svog prethodnika označava Kinu kao najveću prijetnju dominacije SAD-a što naznačuje da se politika SAD-a prema Kini neće puno promijeniti.
Slika 3 Trgovinski deficit SAD-a prema Kini u trgovanju dobrima (u milijardama dolara)
Izvor: Statista
Na Slici 3 prikazan je trgovinski deficit SAD-a prema Kini u trgovanju dobrima u milijardama dolara gdje je vidljiv efekt protekcionističke politike od 2018. godine i naglo smanjenje američkog trgovinskog deficita prema Kini.
SAD kao globalna ekonomska sila nije spremno reagirao na pandemiju gdje su na vidljivo došli primjerice problemi nedostupnosti zdravstvenog sustava za sve ljude. Isto tako pogotovo na početku pandemije trošili su napore za u tom trenutku “manje bitne stvari” poput istraživanja porijekla nastanka virusa i sukobe sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Bivši predsjednik je uskratio financiranje WHO-a, odluku koju je poništio novi predsjednik Joe Biden. Sukladno svemu ponovno je na vidjelo došla velika polarizacija američkog društva gdje su posebno manjine u kojima se ističu Afroamerikanci bivali najugroženiji. Oni su bili ti koji su s koronavirusom više umirali i u većem broju postali nezaposleni. Iz tog razloga na vidjelo su izašle ružne slike sukoba između američkih civila i policije što je ukazivalo na mogući građanski rat. U skladu s tim izbori 2020.godine postali su izbori s najvećom izlaznošću u povijesti gdje se birao onaj koji će SAD izvući iz pandemije, a i onaj koji će smanjiti polarizaciju društva. U takvim okolnostima je poraženi Donald Trump dobio više glasova od dosad najuspješnijeg pobjednika na izborima Baracka Obame.
Slika 4 Najuspješniji kandidati za američkog predsjednika, prema broju dobivenih glasova
Izvor: Wikipedia
Na Slici 4 prikazani su najuspješniji kandidati za američkog predsjednika prema broju dobivenih glasova (oni koji su dobili preko 60 milijuna glasova). Plavom bojom su označeni izbori 2020., žutom su označeni pobjednici iz ostalih godina, a sivom bojom gubitnici iz ostalih godina. Rekorder je novoizabrani predsjednik SAD-a Joe Biden s 81268924 glasova.
Sjedinjene Američke Države su se u razvoju cjepiva iskazali kao uistinu globalna sila te trenutno imaju tri cjepiva proizvedena u svojoj zemlji. To su cjepiva kompanija Johnson&Johnson, Moderna i Pfizer. Cijepljenje u SAD-u ide zadovoljavajućom brzinom te su oni trenutno četvrta najuspješnija država po postotku procijepljenih stanovnika nakon Izraela, Čilea i Bahreina.
Slika 5 Postotak cijepljenog stanovništva u pet država koje su najbolje po procijepljenosti u svijetu
Izvor: Our World in Data
Na Slici 5 su prikazani postotci cijepljenog stanovništva u pet država koje su najbolje po procijepljenosti u svijetu (primljene sve doze na dan 18.5.2021.). U SAD-u je procijepljeno ukupno 37,21% stanovništva.
2. Makroekonomski indikatori
2.1 BDP
Slika 6 Bruto domaći proizvod SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva
Izvor: FRED
Na priloženome grafikonu prikazan je bruto domaći proizvod SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. BDP zemalja prikazan je indeksima kako bi se omogućila komparacija, a za baznu godinu uzeta je 2015. (2015 = 100). Promatrano od baznog razdoblja, obje zemlje bilježe stabilan, gotovo jednak rast. Od prvog kvartala 2017. godine zamjetan je progresivniji indeksni porast SAD-a u odnosu na Veliku Britaniju; trend se zadržao sve do prvog kvartala 2019. godine. U nadolazećim razdobljima vidljiv je šok prouzrokovan pandemijom gdje vidimo da su fluktuacije indeksiranog BDP-a poprimile V oblik. Obje zemlje doživjele su vrhunac pada u travnju 2020. godine gdje su se indeksne vrijednosti SAD-a spustile na 100, odnosno na vrijednost iz baznoga razdoblja, dok su se vrijednosti Ujedinjenog Kraljevstva spustile na 84,8, što je pad od čak 15,2 indeksna boda u odnosu na bazno razdoblje, odnosno 22,8 bodova u odnosu na maksimalnu zabilježenu vrijednost koja je zabilježena u listopadu 2019. godine. Iz navedenoga može se zaključiti kako je utjecaj pandemije bio jači na Ujedinjeno Kraljevstvo negoli na SAD. Nakon travnja 2020. godine obje zemlje počinju bilježiti oporavak. Vrijednost SAD – a u prvom kvartalu 2021. godine iznosila je 110,3 što je za samo jedan indeksi bod manje od najviše zabilježene vrijednosti u promatranom razdoblju. S obzirom na to da je Ujedinjeno Kraljevstvo značajnije pogođeno i sam je oporavak bio slabiji pa je tako u srpnju 2020. godine zabilježena vrijednost od 98,3 indeksna boda, što je za 1,7 bodova manje u odnosu na vrijednosti iz 2015. godine. Vremenska serija podataka za Ujedinjeno Kraljevstvo prekinuta je poslije srpnja 2020. godine.
2.2 Nezaposlenost
Slika 7 Stopa nezaposlenosti u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu
Izvor: OECD
Nezaposleni su ljudi radno sposobne dobi koji su bez posla, dostupni su za posao i poduzeli su određene korake kako bi pronašli posao. Ovaj se pokazatelj mjeri u broju nezaposlenih kao postotak radne snage i sezonski je prilagođen, dok se radna snaga definira kao ukupan broj nezaposlenih osoba plus zaposlenih.
Na Slici 7 prikazana je stopa nezaposlenosti u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu od siječnja 2017. godine do siječnja 2021. godine. Primjetno je usklađeno kretanje stope nezaposlenosti u obje zemlje tijekom razdoblja od početka 2017. do početka 2020. godine. Obje zemlje bilježe stabilno kretanje postotka nezaposlenih od oko 4,2 do 4,5%.
Vidljiv je nagli obrat u postotku nezaposlenih u SAD-u s početkom pandemije, kada je broj nezaposlenih u SAD-u narastao za gotovo tri puta. Period najveće nezaposlenosti bio je između ožujka i svibnja 2020. kada je zabilježeno 15% nezaposlenih. Značajan pad nezaposlenih bilježi se u mjesecima nakon početnog udara šoka uzrokovanog COVID-19 pandemijom. Siječanj 2021. godine bilježi nešto malo više od 6% nezaposlenih čime se udio nezaposlenih polako vraća na pred pandemijsko stanje.
U isto vrijeme Ujedinjeno Kraljevstvo nije zabilježilo velike oscilacije u rastu nezaposlenosti kao što je to bilo u SAD-u. U početku pandemije, stopa nezaposlenih ostala je gotovo ista, dok se gotovo nezamjetno povećala u mjesecima nakon prvotnog šoka.
2.3 Inflacija (CPI)
Slika 8 Inflacija u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu
Izvor: OECD
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) definirana je kao promjena cijena košarice roba i usluga koje obično kupuju određene skupine kućanstava. Inflacija se mjeri godišnjom stopom rasta i indeksom bazne 2015. godine.
Slika 8 prikazuje inflaciju promatranih država prikazanu pomoću CPI indeksa. Na njemu se vidi kontinuirani porast razine cijena u odnosu na baznu 2015. godinu, koji se smanjuje s početkom COVID-19 krize.
Nakon oštrog zabilježenog pada u travnju 2020. godine, trenutna se inflacija u SAD-u, vratila na svoje pretkrizno razdoblje te se kreće na razinama one iz 2018. godine.
S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježilo je manji pad inflacije uslijed šoka vezanog uz pandemiju, ali isto tako bilježi i nastavak pada u razdoblju nakon proljeća 2020. godine.
2.4 Kretanje tečaja
Slika 9 Kretanje tečaja GBP/USD
Izvor: Bank of England
Tečaj GBP/USD kretao se posljednje četiri godine između 1,2 i 1,4 dolara za funtu. Izraženija deprecijacija dolara vidljiva je u razdoblju ožujka 2020. godine uzrokovana radi izglasanog stimulusa od 2,2 bilijuna dolara, kojim je vlada SAD-a pomogla građanima i poduzećima. SAD je time povećao količinu dolara u optjecaju i samim time umanjio svoju vrijednost u odnosu na ostale valute, odnosno u ovom slučaju funtu.
2.5 Composite leading indicator (CLI)
Izvor: OECD
Composite Leading Indicator dizajniran je za pružanje ranih signala promjene u poslovnim ciklusima. Baziran je na prikazivanju kretanja poslovnih ciklusa oko dugoročne razine gospodarske aktivnosti. On prikazuje kratkoročna ekonomska kretanja u pretežito kvalitativnom smislu.
Na Slici 10 prikazan je CLI za zemlje OECD-a za razdoblje od siječnja 2017. do ožujka 2021. (zadnje dostupan podatak). Do ožujka 2020. indeks blago fluktuira oko svog dugoročnog trenda (CLI = 100) s blagim ali primjetnim usporavanjem od početka 2018. do kraja 2019 zbog trgovačkog rata SAD-a i Kine. U ožujku i travnju 2020. zabilježen je veliki pad izazvan pandemijom koronavirusa što je dovelo da pada ekonomske aktivnosti. Od svibnja 2020. kada je završilo prvo veliko zatvaranje zemalja CLI raste prema svojoj dugoročnoj razini.
Slika 11 Komparativna usporedba između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država prema CLI indikatoru
Izvor: OECD
Na Slici 11 prikazana je komparativna usporedba između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država prema CLI indikatoru. Od početka 2018. vidi se usporavanje gospodarstva u obje zemlje gdje je očitiji onaj britanski izazvan početkom procesa britanskog odvajanja od Europske Unije koje je izglasano referendumom 2016.godine. Američko usporavanje je izazvano trgovačkim ratom s Kinom. Uzlet krajem 2019. Ujedinjeno Kraljevstvo je doveo približno na razinu SAD-a kada se početkom 2020. dešava usporavanje zbog pandemije koronavirusa gdje je britansko usporavanje puno izraženije. Nakon velikog zatvaranja dolazi do oporavka koji je izraženiji u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali gospodarstvo stagnira od kraja 2020. na razini nižoj od dugoročnog trenda dok američko gospodarstvo kontinuirano raste.
2.6 Indeks poslovnog pouzdanja
Slika 12 pokazatelj poslovnog povjerenja u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu
Izvor: OECD
Ovaj pokazatelj poslovnog povjerenja pruža informacije o budućim kretanjima na temelju istraživanja mišljenja o razvoju proizvodnje, narudžbama i zalihama gotovih proizvoda u industrijskom sektoru. Može se koristiti za praćenje rasta proizvodnje i predviđanje prekretnica u gospodarskoj aktivnosti. Brojevi iznad 100 sugeriraju povećano povjerenje u skoro buduće poslovanje, a brojevi ispod 100 ukazuju na pesimizam prema budućim rezultatima.
Ujedinjeno Kraljevstvo od početka promatranog razdoblja bilježi volatilan, ali prevladavajuće silazan trend indeksa poslovnog pouzdanja te je on u svibnju 2020. doživio svoj vrhunac kada je zabilježena minimalna vrijednost od 94,6 indeksnih bodova. Od siječnja do listopada 2020. godine vidljiv je stabilan, rastući linearni trend, nakon čega je uslijedila faza blagog pada nakon koje se u siječnju 2021. vrijednost indeksa vratila na onu iz listopada kada je iznosila 98,4 indeksna boda. Od prosinca 2020. godine zabilježen je oštar rastući linearni trend koji se zadržao do veljače 2021. godine. Bez obzira na navedeni rastući trend, pesimizam je prisutan sve do početka veljače 2021. godine kada je indeks iznosio 100,1 bodova. Na kraju promatranog razdoblja zabilježena je promjena od 5,5 indeksnih boda u odnosu na najmanju zabilježenu vrijednost. Može se zaključiti kako vrijednosti indeksnih bodova Ujedinjenog Kraljevstva sugeriraju na postupno povećanje povjerenja u skoro buduće poslovanje.
S druge strane, od početka promatranoga razdoblja pa sve do kolovoza 2018. godine SAD bilježi relativno stabilan porast indeksa poslovnog pouzdanja, međutim, prekretnica se dogodila u rujnu 2018. kada je započeo silazni trend koji je svoj vrhunac doživio u travnju 2020. iznosivši 98,1 indeksnih bodova. Nakon travnja, indeksne vrijednosti zabilježile su rastući trend sve do kraja promatranoga razdoblja u kojemu je indeks iznosio 101,9 indeksnih bodova. Vidljivo je kako se na kraju promatranog razdoblja SAD uspio vratiti u područje optimizma te, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, nadmašiti vrijednosti s početka promatranog razdoblja za 1,7 indeksnih bodova. Grafički gledano, kretanje trenda SAD-a manje je volatilno u odnosu na kretanje trenda Ujedinjenog Kraljevstva. Iz svega navedenoga može se zaključiti kako su se obje zemlje uspjele oporaviti od pesimističnog okruženja te se vratiti u ono pozitivno; valja nadodati da SAD na kraju promatranog razdoblja bilježi jače poslovno pouzdanje u odnosu na UK za 1,8 indeksnih bodova.
2.7 Indeks povjerenja potrošača
Slika 13 Mjesečne vrijednosti indeksa povjerenja potrošača za SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo
Izvor: OECD
Pokazatelj povjerenja potrošača daje naznaku budućih kretanja potrošnje i štednje kućanstava, na temelju odgovora u vezi s njihovom očekivanom financijskom situacijom, njihovim osjećajima o općoj ekonomskoj situaciji, nezaposlenosti i mogućnosti štednje. Pokazatelj iznad 100 signalizira porast povjerenja potrošača u buduću ekonomsku situaciju, zbog čega su manje skloni štednji i skloniji trošenju novca na velike kupnje u sljedećih 12 mjeseci. Vrijednosti ispod 100 ukazuju na pesimističan stav prema budućim kretanjima u gospodarstvu, što može rezultirati tendencijom da se više štedi, a manje troši.
Slika 13 prikazuje mjesečne vrijednosti indeksa povjerenja potrošača za SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Na grafu se vidi kako su potrošači i u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, kroz promatrano razdoblje, bili stabilniji i skloniji pozitivnom raspoloženju sve do pojave koronavirusa.
Od same naznake pojave koronavirusa još u siječnju 2020. bilježi se zamjetan pad povjerenja potrošača u obje zemlje što ima snažan učinak na komponentu osobne potrošnje, a posljedično se odražava i na BDP.
Godinu dana nakon početka pandemije, povjerenje potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu na višoj je razini nego što je bilo u pretkriznom razdoblju, što sugerira pozitivna očekivanja oko buduće ekonomske situacije. U isto vrijeme, indeks u SAD-u ukazuje na zadržanije ponašanje potrošača nakon prvotnog ekonomskog šoka, ali isto tako i pozitivnija buduća očekivanja oko cjelokupne ekonomske situacije i sklonosti potrošnji.
3. Pokazatelji farmaceutske industrije
3.1 R&D
Istraživanje i razvoj je skup aktivnosti u kojima poduzeća teže poboljšanju postojećih proizvoda i/ili stvaranju novih. Novi proizvod možemo iz konteksta farmaceutske industrije povezati s cjepivom protiv korona virusa.
3.1.1 Pfizer
Slika 14 Ulaganje Pfizera u istraživanje i razvoj
Izvor: Statista
Na prikazanom Slici 14 prikazano je ulaganje Pfizera u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2006. do 2020. godine. Na lijevoj osi plavom bojom označeno je ukupno ulaganje u milijardama dolara kroz godine dok je na desnoj osi žutom bojom označen postotak ulaganja od ukupnog prihoda tvrtke. U 2020. godini Pfizer je uložio u istraživanje i razvoj 9,41 milijardu dolara što je iznosilo 22,4 % od ukupnog prihoda tvrtke.
3.1.2 Johnson&Johnson
Slika 15 Ulaganje kompanije Johnson&Johnson u istraživanje i razvoj
Izvor: Statista
Na prikazanoj Slici 15 prikazano je ulaganje kompanije Johnson&Johnson u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2006. do 2020. godine. Na desnoj osi plavom bojom označeno je ukupno ulaganje u istraživanje i razvoj u milijardama dolara kroz godine dok je na lijevoj osi žutom bojom označen postotak od prodajne zarade tvrtke. U 2020. godini Johnson&Johnson je u istraživanje i razvoj uložio 12,16 milijardi dolara što čini 14,7 posto od ukupne prodajne zarade.
3.1.3 AstraZeneca
Slika 16 Ulaganje AstraZenece u istraživanje i razvoj
Izvor: Statista
Na prikazanoj Slici 16 prikazano je ulaganje AstraZenece u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2006. do 2020.godine. Na lijevoj osi plavom bojom označeno je ukupno ulaganje u milijardama dolara kroz godine dok je na desnoj osi žutom bojom označen postotak ulaganja od ukupnog prihoda tvrtke. U 2020.godini AstraZeneca je uložila je u istraživanje i razvoj 5,99 milijardi dolara što je iznosilo 23,1% od ukupnog prihoda tvrtke.
3.2 Prodaja farmaceutskih proizvoda
Slika 17 Ukupna prodaja farmaceutskih proizvoda
Izvor: Statista
Na prikazanoj Slici 17 prikazana je ukupna prodaja farmaceutskih proizvoda u razdoblju između 2010. i 2020. godine u milijardama dolara i njezin udio u SAD-u i Europi. Vidljiv je gotovo stalni rast prodaje u svijetu i SAD-u dok prodaja u Europi oscilira. Zamjetno je spomenuti da iako je u 2020. pala prodaja lijekova na recept kao efekt sveopćeg zatvaranja i manjih brojčanih bolesti poput prehlade, pandemijska godina je na račun drugih proizvoda poput cjepiva polučila veću vrijednost prodaje farmaceutskih proizvoda.
Slika 18 Projicirana vrijednost prodaje farmaceutskih proizvoda prema svjetskim regijama za 2024. godinu
Izvor: Statista
Na prikazanoj Slici 18 prikazana je projicirana vrijednost prodaje farmaceutskih proizvoda prema svjetskim regijama za 2024. godinu. Sjeverna Amerika je regija s najvećom vrijednosti procijenjene vrijednosti prodaje te ona iznosi 633 milijarde dolara.
Izvori
- The-Economic-consequences-of-Brexit-27-april-2016, dostupno na : http://dx.doi.org/10.1787/888933351079 (pristupljeno 5.5.2021.)
- Share of the total population that have received all doses prescribed by the vaccination protocol., dostupno na : https://ourworldindata.org/covid-vaccinations (pristupljeno 18.5.2021.)
- United States goods trade deficit with China from 2013 to 2020, dostupno na: https://www.statista.com/statistics/939402/us-china-trade-deficit/ (pristupljeno 6.5.2021.)
- List of United States presidential candidates by number of votes received, dostupno na : https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_United_States_presidential_candidates_by_number_of_votes_received (pristupljeno 6.5.2021.)
- Eurostat, realni bruto domaći proizvod za Ujedinjeno Kraljevstvo [CLVMNACSCAB1GQUK], preuzeto od FRED-a, Federalne rezerve banke St. Louis; https://fred.stlouisfed.org/series/CLVMNACSCAB1GQUK (pristupljeno 10.5.2021.)
- Američki ured za ekonomske analize, realni bruto domaći proizvod [GDPC1], preuzeto od FRED-a, Banke Federalne rezerve St. Louis; https://fred.stlouisfed.org/series/GDPC1 (pristupljeno 10.5.2021.)
- OECD (2021), General government debt (indicator). doi: 10.1787/a0528cc2-en (pristupljeno 10.5.2021.)
- OECD (2021), General government deficit (indicator). doi: 10.1787/77079edb-en (pristupljeno 10.5.2021.)
- OECD (2021), Composite leading indicator (CLI), dostupno na : https://data.oecd.org/leadind/composite-leading-indicator-cli.htm (pristupljeno 7.5.2021.)
- OECD (2021), Business confidence index (BCI) (indicator). doi: 10.1787/3092dc4f-en (pristupljeno 12.5.2021.)
- AstraZeneca R&D expenditure on research and development from 2006 to 2020, dostupna na: https://www.statista.com/statistics/266556/expenditure-on-research-and-development-of-astrazeneca-since-2006/ (pristupljeno 9.5.2021.)
- Pfizer R&D expenditure on research and development from 2006 to 2020, dostupno na: https://www.statista.com/statistics/267810/expenditure-on-research-and-development-at-pfizer-since-2006/ (pristupljeno 9.5.2021.)
- Johnson & Johnson R&D expenditure on research and development from 2005 to 2020, dostupno na: https://www.statista.com/statistics/266407/research-and-development-expenditure-of-johnson-und-johnson-since-2006/ (pristupljeno 9.5.2021.)
- Global pharmaceutical sales from 2017 to 2020, by region, dostupno na : https://www.statista.com/statistics/272181/world-pharmaceutical-sales-by-region/ (pristupljeno 8.5.2021.)
- Projected global pharmaceutical sales for 2024, by region, dostupno na: https://www.statista.com/statistics/299694/world-pharmaceutical-sales-by-region-forecast/ (pristupljeno 8.5.2021.)
Lucija Benko
Filip Ivanac
Sanjin Tomljenović