Dana 7. prosinca 2018. godine Sabor je većinom glasova prihvatio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) koji donosi niz novina za sadašnje osiguranike i korisnike mirovinskog osiguranja.
Vladajući ističu kako je mirovinska reforma izrađena s ciljem povećanja mirovina i kreiranja dugoročno održivog mirovinskog sustava. Kroz analizu reforme vidjeti ćemo do kojih je novina došlo i kako će utjecati na cjelokupni sustav.
Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj temelji se na tri stupa. Prvi stup predstavlja generacijsku solidarnost u koji se izdvaja 15% bruto plaće zaposlenika, drugi stup kapitaliziranu individualnu štednju s obvezom uplate 5% bruto plaće, dok je izdvajanje u treći stup dobrovoljno. Posjedovanje trećeg mirovinskog stupa temelji se na izdvajanju sredstva u dobrovoljnome mirovinskome fondu čime se ostvaruje pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava (15% na iznos do 5.000 kn – maksimalni iznos poticaja 750 kn u jednoj godini).
Postavlja se pitanje zašto sadašnji model nije efikasan i održiv te koji su uzroci? Odgovor leži u dva presudna čimbenika, broju osiguranika i demografskim kretanjima. U Hrvatskoj je do pretkriznog razdoblja bio prisutan trend kontinuiranog rasta broja osiguranika koji je u 2008. godini dosegao brojku od 1.604.848, no kasnije zabilježio snažan pad od 13% u odnosu na 2014. godinu. Nakon 2014. godine prisutan je blagi rast, no nedovoljan za stabilan i održiv sustav usklađen s budućim demografskim kretanjima.
Kada bismo dobili cjelokupnu sliku o stvarnoj situaciji u mirovinskome sustavu potrebno je sagledati odnos broja osiguranika i broja korisnika mirovina. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u listopadu 2018. godine u Hrvatskoj je bilo 1.528.590 osiguranika i 1.235.084 korisnika mirovina što nam daje nepovoljni odnos od 1:1.24.
Promatrajući prethodna razdoblja, možemo vidjeti da je najpovoljniji odnos bio početkom 1980-ih godina kada je iznosio visokih 1:4.04, nakon čega bilježi stalni pad.
Kako bi se poboljšao nepovoljni odnos umirovljenika i radnika, nova mirovinska reforma usmjerena je na produljenje ranoga staža. Zakonom se uređuje da će u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2027. godine pravo na starosnu mirovinu imati osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Nakon 2027. godine ta se brojka povećava, stoga će od 1. siječnja 2033. godine pravo na starosnu mirovinu imati osiguranik koji navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Godina umirovljenja može biti drugačije definirana ukoliko je veći broj godina mirovinskoga staža –vidjeti Zakon. Tako će zaposlenici biti prisiljeni na duže ostajanje u svijetu rada, kako bi si osigurali željenu mirovinu.
Naši građani u prosjeku imaju 30 godina radnog staža dok je prosjek Europske unije 35, što je također bitna činjenica koja je doprinijela novoj mirovinskoj reformi. Uzrok toga je ulazak u prijevremene i povlaštene mirovine što ih relativno brzo isključuje iz radno sposobnog stanovništva, iako su sposobni još doprinositi svojim radom.
Shodno tome, određuje se penalizacija od 0.3% po mjesecu prijevremenog odlaska u mirovinu, odnosno 18% za 5 godina. Radnici će biti primorani raditi duže čime će se prihodi mirovinskog osiguranja povećati, spomenuti odnos od 1:1.24 s početka teksta zasigurno poboljšati, a prosjek godina radnog staža povećati.
Prosječna starosna mirovina u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn. Rashodi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti 2017. godine iznosili su 38.07 milijardi kuna, odnosno 10.5% BDP-a, s druge strane prihodi od doprinosa prvog mirovinskog stupa 21.23 milijarde kuna. Što ukazuje da je samo 56% rashoda za mirovine pokriveno doprinosima, a 44% je financirano iz državnog proračuna. Planirani rashodi za 2018. godinu još su veći i iznose 38,9 milijarde kuna.[1]
Kada govorimo o mirovinskome sustavu bitan čimbenik su i demografska kretanja. Prema procjenama očekuje se da će u 2030. godini udio stanovništva starijeg od 65 godina iznositi približno 25% od ukupnog broja stanovništva, a 2050. 30% što nas navodi na zaključak o brzom starenju našeg stanovništva.
Značajni je pokazatelj potrebe za izmjenama i dopunama Zakona, a sve u cilju osiguranja održivosti mirovinskog sustava taj što se bilježi kratak prosječan mirovinski staž od 30 godina, visoki udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama te mali broj korisnika starosne mirovine s mirovinskim stažem od 40 i više godina (u kolovozu 2018. godine 15.87% u odnosu na ukupni broj umirovljenika, 20.10% u ukupnom broju korisnika starosne mirovine). Sve to, uz činjenicu da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u srpnju 2018. godine iznosio samo 37.35% (…).[2]
Uspostaviti efikasan mirovinski sustav izrazito je složeno postojanjem mnogo faktora koji imaju utjecaj na njegovu strukturu od stope zaposlenosti/nezaposlenosti, visine mirovina, demografskih kretanja, starenja stanovništva, iseljavanje i drugih. Ovako kreiranoj reformi najviše otpora pružaju sindikati koji su najavili da će stupanjem zakona na snagu krenuti u prikupljanje potpisa za pokretanje referenduma o tome pitanju – vidjet ćemo hoće li uspjeti.
[1] Usp. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Dostupno na: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8785 [09. prosinca 2018.]
[2] Ibid
Irena Čemerika
Izvori:
- Vuković, S. (2005). Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji. Revizija za socijlnu politiku. 12 (3-4), str. 377-392.
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zagreb, lipanj 2018.
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zagreb, studeni 2018.
- Mirovinski sustav, HANFA. Dostupno na: https://www.hgk.hr/documents/hanfamirovinski57877d5bcf60d.pdf[9. prosinca 2018.]
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Dostupno na: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8785 [09. prosinca 2018.]
- Tematski informativni članak o Europskom semestru. Primjerenost i održivost mirovina. Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/european-semester_thematic-factsheet_adequacy-sustainability-pensions_hr.pdf [9. prosinca 2018.]
- Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/mirovinski-fondovi [9. prosinca 2018.]