Monetarni suverenitet i euro

Prilikom donošenja odluke o uvođenju eura trebat će odgovoriti na pitanje kako Hrvatska vidi budućnost svoje vlastite monetarne politike. Točnije, trebat ćemo ocijeniti koliki će biti troškovi gubitka monetarnoga suvereniteta. U ovome članku analizirat ćemo tri ključna čimbenika za donošenje odluke o budućnosti suverene monetarne politike. Kroz prizmu deviznog tečaja analizirat ćemo ograničenost monetarne politike, dok ćemo preko fiskalne politike analizirati moguće načine izlaska iz recesije. Uz to ćemo uspoređivanjem poslovnih ciklusa Republike Hrvatske i Europske unije otkriti postoji li povezanost između hrvatskog gospodarstva i eurozone.

Devizni tečaj

Devizni tečaj predstavlja omjer po kojemu se dobra između dvije zemlje razmjenjuju. Ako pretpostavimo da je 1 euro = 7,5 kuna, a da jedna žvakaća guma košta 1 kunu tada za 1 euro možemo kupiti sedam žvakaćih guma. Ukoliko dođe do deprecijacije kune novi će tečaj iznositi 1 euro = 10 kuna. U tom trenutku ćemo za 1 euro moći kupiti deset žvakaćih guma koje koštaju 1 kunu. Ovaj banalni primjer možemo vrlo lako preslikati na cijelu ekonomiju. Što je kuna slabija naspram eura, to su naša dobra jeftinija u eurozoni. Budući da će naša dobra sa slabljenjem kune biti relativno jeftinija od domaćih dobara u zemljama eurozone, hrvatski će se izvoz povećati, a onda ujedno i BDP.

Graf 1. Kretanje nominalnog dnevnog tečaja EUR/HRK

 Izvor: HNB

Graf 1. prikazuje kretanje realnog tečaja euro/kuna od 2001. do 2016. godine. Kako možemo primijetiti na grafu, dolazi do malih fluktuacija tečaja koje nisu dovoljne za ideju izloženu u prvom odlomku. Postavlja se pitanje zašto HNB nije napravio devalvaciju kune, posebice u vrijeme krize, kako bi dovelo do povećanja izvoza što bi vodilo bržem oporavku?

Glavni razlog je euroiziranost zemlje. Udio izdanih kredita u Republici Hrvatskoj koji su u stranoj valuti (radi jednostavnosti u nastavku ćemo govoriti euro, ali može biti bilo koja strana valuta jer princip je isti) iznosi 57%. To znači da su se ljudi zadužili u eurima kod banaka, a da mjesečne rate otplaćuju u kunama u visini preuzete obveze u eurima i to po tekućem deviznom tečaju između eura i kune. U suštini, to znači da bi slabljenje kune značilo veće rate za kredit svaki mjesec. Konačni rezultat bi bio vrlo sličan švicarskom franku, doduše s manjim intenzitetom uz kontroliranije uvjete.

Tablica 1. Utjecaj devalvacije kune na osobne i državne financije

Dužnik

Iznos duga

Mjesečna rata duga u eurima

Devizni tečaj prije devalvacije Mjesečna rata duga u kunama prije devalvacije Devizni tečaj nakon devalvacije

Mjesečna rata duga u kunama nakon devalvacije

Marko (građanin)

100

10 1 = 7,5 kn 75 kn 1 = 10 kn 100 kn
Republika Hrvatska 10 000 1000 1 = 7,5 kn 7 500 kn 1 = 10 kn

10 000 kn

Izvor: izrada autora

U Tablici 1. prikazan je utjecaj devalvacije kune na osobne i na državne financije. Primjećujemo da su mjesečne rate za privatne kredite veće nakon devalvacije što će predstavljati pritisak na budžete građanstva. Važno je naglasiti da će jednako tako državne financije biti pogođene devalvacijom što će rezultirati u većim kamatnim troškovima na državne dugove te u potencijalnim rezanjima javnih usluga ili povećanju poreza.
Upravo iz gore navedenih razloga, prostor za monetarnu politiku HNB-a izrazito je sužen. Zbog stalne težnje očuvanju stabilnosti tečaja kune prema euru, mogućnosti monetarne politike u RH su ograničene.

Fiskalna politika

Postoje dva načina da se zemlja izvuče iz krize. Prvi način je monetarna politika. U Hrvatskoj monetarna politika je vrlo ograničena zbog razloga navedenih u odjeljku Devizni tečaj te će s ulaskom u eurozonu nestati mogućnost da RH samostalno provodi monetarnu politiku. Zbog toga je u Hrvatskoj već duže vrijeme veći naglasak na fiskalnoj politici koji će se u budućnosti dodatno povećati. Glavni instrumenti fiskalne politike su smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje. Kako bi bilo koju od tih mjera usred krize mogli provesti, potrebna vam je niska razina zaduženosti. Primjerice, neka su proračunski rashodi države 100, a proračunski prihodi 100 u prosperitetnom vremenu. Pretpostavimo sada da je došla kriza te da su prihodi proračuna, zbog slabljenja gospodarstva, pali za 10 i sada iznose 90. To znači da se država već bez dodatne državne potrošnje mora zadužiti za 10. Recimo sada da država želi povećati potrošnju za 20 kako bi stimulirala gospodarsku aktivnost. To znači da će sada državni rashodi iznositi 120, a prihodi 90 tj. država će se zadužiti za 30.

Što je niži udio duga u BDP-u, lakše i povoljnije će se biti zadužiti na tržištu budući da je manji rizik od nemogućnosti vraćanja duga. Dug opće države u 2018. godini iznosio je 74,8% BDP-a. Zbog mehanizma izlaska iz krize uz pomoć fiskalne politike bitno je održavati razinu javnoga duga na niskoj razini.

Graf 2. Cikličnost fiskalne politike u HrvatskojIzvor: HNB

Graf 2. prikazuje djelovanje fiskalne politike u RH između 2004. i 2016. godine. Primjećujemo da se u to vrijeme fiskalna politika ponašala više prociklički nego protuciklički. Procikličko ponašanje znači da se u trenutku ekspanzije ekonomije potiče daljni rast većom potrošnjom, dok je protuciklička politika kada se u trenutku ekspanzije smanjuje državna potrošnja kako bi se spriječilo prekuhavanje ekonomije. Hrvatska će u budućnosti, ako želi učinkovitije koristiti fiskalnu politiku, morati početi primjenjivati protucikličku politiku.

Usklađenost poslovnih ciklusa

S ulaskom u eurozonu, na Hrvatsku će direktno utjecati monetarna politika Europske središnje banke (ESB). Zbog toga je bitno utvrditi jesu li poslovni ciklusi (razdoblja recesija i ekspanzije) Hrvatske i drugih zemalja članica usklađeni. Jednostavno rečeno, je li kriza u Hrvatskoj kada je i u Njemačkoj, Francuskoj i drugim članicama eurozone. Taj pokazatelj nam je bitan jer nam on govori o djelotvornosti politike ESB na RH. Primjerice, ako je u Njemačkoj ekspanzija gospodarstva (BDP raste), a u Hrvatskoj kriza, tada jedinstvena politika ESB neće biti povoljna za obje zemlje. Gledajući omjer snaga, vjerojatnije je da će tada politika ESB biti naklonjenija Njemačkoj, a ne Hrvatskoj.
Arčabić (2018.) provodi istraživanje na tu temu. On zaključuje da postoji visoka razina povezanosti između gospodarskih ciklusa Hrvatske i drugih članica Europske unije. Rezultati njegovog istraživanja prikazani su na Grafu 3.

Graf 3. Usklađenost BDP-a i nezaposlenosti Hrvatske i EU-28

Izvor: Arčabić (2018.)

Međutim Belke et al (2017.) navode da prilikom usklađenosti poslovnih ciklusa treba promatrati i jačinu fluktuacija, a ne samo koreliranost (da li se krize/ekspanzije događaju u isto vrijeme) poslovnih ciklusa. U Grafu 3. prikazani su rezultati njihovog istraživanja čiji nas rezultati navode na sljedeći zaključak. Ukoliko dođe do promjene u BDP od 1% na razini eurozone, u Francuskoj će doći do promjene od 0,75%, a u Njemačkoj 1,25% BDP-a Ovaj rezultat nas navodi na zaključak da iako su poslovni ciklusi u eurozoni usklađeni, ne možemo reći da je došlo do usklađenosti u jačini fluktuacije poslovnih ciklusa. Zbog činjenice da zemlje imaju različite amplitude poslovnih ciklusa, nije uvijek moguće koristiti jedinstvenu monetarnu politiku ESB-a, što je jedan od kriterija OCA. Nažalost, u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje na tu temu.

Graf 4. Utjecaj poslovnog ciklusa Eurozone na poslovne cikluse zemalja članica: beta koeficijentIzvor: Belke et al (2017.)

Uvođenjem eura Hrvatska će izgubiti monetarni suverenitet. U ovome smo članku analizirali mogućnost provođenja monetarne politike u Hrvatskoj te smo došli do zaključka da zbog problema „devizne ovisnosti“, prostor za monetarnu politiku je ograničen. Na temelju prikazanih podataka, zaključili smo da je potrebno zaokreti procikličku u protucikličku fiskalnu politiku u RH. Prema Arčabić (2018.) pokazali smo da postoji povezanost gospodarskih ciklusa Hrvatske i država članica EU, ali valja istaknuti da prema Belke et al (2017.) u eurozoni postoji problem neusklađenosti jačine poslovnih ciklusa.

Luka Sovulj

Literatura:

1. Blanchard, O. (2017). Macroeconomics. 7th ed. Boston: Pearson.
2. Hnb.hr. (2020), Tablica SP4 Kvaliteta kredita po valutama [online], dostupno na: https://www.hnb.hr/documents/20182/22f4339c-56f7-4094-83b1-ef2f5ca9950b (14. veljače 2020.)
3. Hnb.hr. (2020), Glavni makroekonomski indikatori [online], dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori (14. veljače 2020.)
4. Vlada RH i HNB (2017), STRATEGIJA ZA UVOĐENJE EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U HRVATSKOJ. [pdf] Vlada RH i HNB, stranice 29-36, dostupno na: https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/h-strategija-za-uvodenje-eura-kao-sluzbene-valute-u-HR.pdf/69a1c208-c601-4df3-95f6-d336f665b5f9 (14. veljače 2020.)
5. Belke et al (2017), Business cycle desynchronisation | VOX, CEPR Policy Portal [online], Voxeu.org., dostupno na: https://voxeu.org/article/business-cycle-desynchronisation (14. veljače 2020.)
6. Arčabić, V. (2018), HRVATSKA NA PUTU U EUROZONU: ANALIZA POSLOVNIH CIKLUSA, [online], Web.efzg.hr., dostupno na: http://web.efzg.hr/repec/Chapters/chapter18-07.pdf.